Video
“Zahvaljujem Građanskoj alijansi na pozivu da otvorim ovu konferenciju, posvećenu jednoj od onih tema koje nikada ne bi smjele biti tretirane kao sporedne – a to je pitanje ravnopravnosti u odlučivanju. Jer kada govorimo o moći bez rodne ravnoteže, govorimo o sistemima koji još nisu dovršeni, o društvima koja još uvijek ne funkcionišu u punom kapacitetu i o institucijama koje još nijesu jednako dostupne svima”, kazao je Milatović.
On je istakao da mu je posebno zadovoljstvo što se ovaj događaj nadovezuje na konferenciju koju je institucija Predsjednika nedavno organizovala sa ciljem osvrta na ekonomsko stanje u zemlji, gdje je analiza državnih preduzeća po više osnova bila jedna od centralnih tema.
“Zato bih se danas osvrnuo na ovu posebnu, rodnu, dimenziju rada državnih preduzeća kroz tri jasne poruke kako bismo imali sliku društva u kom živimo i radimo, a koje imamo zajednički zadatak da čuvamo i unapređujemo: Kao prvo, Institucije ne mogu služiti svima ako ne predstavljaju sve. Ova rečenica nije samo politička poruka – to je institucionalna istina. Institucije u državnom vlasništvu upravljaju resursima svih građanki i građana. Ali, ako u svojim rukovodećim strukturama ne prepoznaju pola tog društva, onda ni njihove odluke ne mogu imati puni legitimitet”, rekao je Milatović.
Podsjetio je da prema analizi koju je Građanska alijansa pripremlila, u deset najvećih državnih preduzeća imamo 53 člana odbora direktora, ali samo osam žena.
“To je svega 15 odsto. U pet preduzeća – nijedna žena. U tim brojevima nije samo nepravda – već suštinski nedostatak institucionalnog balansa. Jer odlučivanje koje se temelji na isključivanju ne može dugoročno da proizvodi dobre rezultate, ni povjerenje. Kada javna preduzeća ne uključuju sve slojeve društva, ona zapravo prekidaju vezu sa realnošću koju su dužna da zastupaju. Zato je vrijeme da jasno kažemo: nema održivog odlučivanja bez reprezentativnosti. A nema reprezentativnosti bez ravnopravnosti”, naveo je Milatović.
Predsjednik države je poručio da rodna ravnoteža nije politička korektnost – već politička odgovornost.
“Mnogo je puta do sada ravnopravnost bila tretirana kao sporedno pitanje – kao stvar bontona, imidža ili privremene kampanje. Ali to nije ono što rodna ravnoteža jeste. To je, prije svega, odgovornost nosilaca vlasti – da obezbijede sistem koji je pravedan, jednak i zasnovan na principima. U mom mandatu kao Ministra ekonomskog razvoja, upravo iz tog uvjerenja, pokrenuli smo izmjene Zakona o privrednim društvima, kako bi se stvorili uslovi za veću zastupljenost žena u upravljačkim strukturama i naše zakonodavstvo uskladilo sa evropskim i svjetskim standardima u toj oblasti”, kazao je Milatović.
Takođe, ukazao je da je kao predsjednik aktivno podržao inicijative poput „Women on Boards“, jer vjeruje da profesionalne i obrazovane žene ne smiju stajati ispred zatvorenih vrata odlučivanja.
“Ta vrata se moraju otvarati ne simbolično, nego sistemski – kroz zakone, kriterijume i praksu. Zato sam posebno ponosan na to što većinu mog Kabineta čine žene na vrlo odgovornim pozicijama, što je moj predlog za čelnu poziciju Centralne banke bila žena koja je na tu poziciju i izabrana u Parlamentu”, istakao je.
Takođe mu, kako je dodao, posebno zadovoljstvo pričinjava što je kandidat za sudiju Ustavnog suda koga predlaže predsjednik, takođe, žena.
“I to je, po mom mišljenju, upravo ono što danas čini razliku između političkog marketinga i stvarne političke odgovornosti, bilo da se radi o državnim preduzećima, sudstvu, školstvu, zdravstvu, izvršnoj ili zakonodavnoj vlasti”, rekao je Milatović.
Kao treću važnu poruku, naglasio je da ravnopravnost u odlučivanju nije zahtjev – već je standard razvijenih demokratija.
“Ova poruka je možda najvažnija za budućnost zemlje koja teži članstvu u Evropskoj uniji i ekonomskoj transformaciji. Jer demokratija se ne gradi samo kroz izbore – već i kroz uključivanje. A ekonomija ne raste ako ignoriše polovinu svog potencijala”, jasan je on.
Prema njegovim riječima, podaci pokazuju da zemlje koje su osnažile ulogu žena u odlučivanju imaju i bolje rezultate – u efikasnosti upravljanja, u transparentnosti, u inovacijama.
“To nije pitanje ideologije, već pokazanih ekonomskih rezultata. Evropska unija je to pretočila u Direktivu kojom se traži da do 2026. godine javna preduzeća obezbijede minimum 33 odsto do 40 odsto zastupljenosti manje zastupljenog pola u upravljačkim strukturama. Kao što sam rekao, posebno mi je zadovoljstvo što sam kao ministar pokrenuo izmjene zakonskog okvira kako bi ovaj procenat našao mjesto i u našim preduzećima”, ukazuje.
Crna Gora, poručuje Milatović, ne pristupa ovom cilju zato što to neko traži spolja – već zato što to želimo iznutra.
“Jer bez uključivanja manje zastupljenog pola, nijedna odluka ne može biti ni potpuna, ni legitimna, ni održiva”, kazao je on.
Predsjednik države je istakao da mnogo puta u političkom životu čujemo izraze kao što su „važna tema“ ili „pitanje prioriteta“, dodajuću da vjeruje da su vrijednosti one koje razlikuju prolazne politike od istinskog puta naprijed.
Preporučeno
“Za mene, ovo pitanje – pitanje ravnopravnosti odlučivanju – nije ni kampanja, ni trend. To je dio mog ličnog političkog i ličnog uvjerenja: da društvo u kojem svako ima jednaku šansu da doprinese – može jedino ići naprijed. Zato vas želim uvjeriti u jednu jednostavnu stvar – biću partner svim inicijativama koje ovu zemlju čine ravnopravnijom. Smatram da još nijesmo tamo gdje treba da budemo – ali ako postavimo stvari jasno i gradimo jednako društvo, a ne izgovore – onda ćemo tamo stići”, zaključio je Milatović.
