Video
Iz Ministarstva poručuju da zatvaranje tog poglavlja nije samo još jedan korak na evropskom putu, već proces koji se neposredno odnosi na prava zaposlenih, uslove rada, zarade, jednak tretman i zaštitu od diskriminacije.
„Riječ je o reformama koje se neposredno tiču svakog zaposlenog i svakog građanina koji traži svoje mjesto na tržištu rada, prava na dostojanstvene i sigurne uslove rada, pravičnu zaradu, jednak tretman, zaštitu od diskriminacije, bolju ravnotežu privatnog i poslovnog života i efikasnu zaštitu radnih prava“, navodi se u saopštenju.
Kako ističu, jedan od najznačajnijih reformskih iskoraka napravljen je izmjenama Zakona o radu iz 2026. godine, kojima su dodatno ojačana prava zaposlenih u oblastima transparentnih i predvidivih uslova rada, jednakih zarada žena i muškaraca za jednak rad ili rad jednake vrijednosti, minimalnih zarada, informisanja i konsultovanja zaposlenih i ravnoteže između poslovnog i privatnog života.
Poseban napredak, kako navode, ostvaren je u oblasti transparentnosti zarada, uz veću dostupnost informacija potrebnih za ostvarivanje prava na jednaku zaradu i snažnije mehanizme zaštite od diskriminacije u toj oblasti.
Unaprijeđena su i prava roditelja i pružalaca njege, dodatno uređeni rad na određeno vrijeme i probni rad, kao i rad na daljinu i rad od kuće.
„Fleksibilniji oblici rada ne smiju značiti manji nivo zaštite zaposlenih“, poručuju iz Ministarstva.
Tokom 2026. godine donijet je i novi Zakon o zaštiti i zdravlju na radu, uz više od 20 podzakonskih akata, dok je poseban fokus stavljen na jačanje kapaciteta Inspekcije rada i Inspekcije zaštite i zdravlja na radu.
Od januara 2025. do kraja juna 2026. godine Inspekcija rada izvršila je 8.683 inspekcijska nadzora, a kroz posebne akcione planove nastavlja se povećanje broja inspektora, njihova stručna obuka i modernizacija sistema nadzora.
Iz Ministarstva navode i da je socijalni dijalog jedan od ključnih elemenata dostojanstvenog rada, te da Socijalni savjet redovno razmatra najvažnija pitanja iz oblasti rada i zapošljavanja i učestvuje u kreiranju propisa koji se odnose na tržište rada.
„Naš posao se, međutim, ne završava zaštitom onih koji već rade. Dostojanstven rad podrazumijeva i stvaranje prilika za one koji posao traže“, navodi se u saopštenju.
Zbog toga su, kako ističu, proširene aktivne politike zapošljavanja. U 2026. godini usvojen je prvi Katalog mjera aktivne politike zapošljavanja, pokrenuto 17 programa za planiranih 2.062 učesnika, dok je budžet za te mjere povećan za 75 odsto u odnosu na prethodnu godinu.
Poseban fokus usmjeren je na mlade kroz Garanciju za mlade, koja se pilotira u Bijelom Polju, Nikšiću i Ulcinju, sa ciljem da mladima koji nijesu zaposleni niti uključeni u obrazovanje ili osposobljavanje ponudi mogućnost zaposlenja, nastavka obrazovanja ili stručnog osposobljavanja.
Crna Gora, kako navode, jača i kapacitete za korišćenje evropskih fondova. Kroz Operativni program za zapošljavanje i socijalnu inkluziju 2024–2027. na raspolaganju je 31,6 miliona eura za politike zapošljavanja, obrazovanja i socijalne inkluzije.
„Crna Gora je izgradila zakonodavni i institucionalni okvir koji nas približava najvišim evropskim standardima rada i spremna je za zatvaranje Poglavlja 19. Ali naš cilj nije samo zatvoreno pregovaračko poglavlje“, poručuju iz Ministarstva.
Dodaju da je cilj da zaposleni rezultate reformi osjete kroz sigurnije radno mjesto, snažniju zaštitu prava, pravičnu zaradu, jednak tretman i mogućnost da od svog rada dostojanstveno žive.
Preporučeno
„Evropski standardi rada za Crnu Goru nijesu samo obaveza iz pregovaračkog procesa. Oni treba da budu standard svakodnevnog života svakog zaposlenog“, zaključuje se u saopštenju.
