Video
Odredba iz Zakona o krivičnom postupku, kojom je uveden novi krivično-pravni institut “stavljanje u zatvor”, suprotna je ustavnoj odredbi o imunitetu poslanika. Rješenje te pravne stvari pred Ustavnim sudom moguće je jedino pokretanjem postupka za ocjenu ustavnosti navedene odredbe ZKP-a, kaže za Pobjedu Blagota Mitrić, redovni profesor Univerziteta Crne Gore u penziji i bivši predsjednik Ustavnog suda Crne Gore.
Preporučeno
On je tako objasnio kako se jedino mogu riješiti pravne nedoumice vezane za poslanički imunitet, a koje su u javnosti nastale nakon hapšenja Nebojše Medojevića.
Mitrić naglašava da Ustav Crne Gore propisuje da poslanik ne može biti pozvan na krivičnu ili drugu odgovornost ili pritvoren za izraženo mišljenje ili glasanje u obavljanju poslaničke funkcije, te da se protiv njega ne može pokrenuti krivični postupak, niti odrediti pritvor bez odobrenja Skupštine, osim ako je zatečen u vršenju krivičnog djela za koje je propisana kazna u trajanju dužem od pet godina zatvora.
Istovremeno, odredbama Zakona o krivičnom postupku (ZKP) jasno je naznačeno pod kojim okolnostima se osoba može “staviti u zatvor”.
“Zakon o krivičnom postupku propisuje da, ako svjedok odbije bez zakonskog razloga da svjedoči, može se kazniti novčano do hiljadu eura, a ako istrajava u tome, može se zatvoriti, najduže do dva mjeseca. Ustav dalje propisuje da se nikome ne može suditi, niti može biti ponovo osuđen za isto kažnjivo djelo. Ustav predviđa i da Ustavni sud može narediti da se obustavi izvršenje pojedinačnog akta ili radnje, koji su preduzeti na osnovu zakona čija se ustavnost ocjenjuje, ako bi njegovim izvršenjem mogle nastupiti neotklonjive štetne posljedice”, rekao je Mitrić.
On smatra da je trebalo da advokati Medojevića pokrenu ocjenu ustavnosti, a ne ustavnu žalbu, ako su već tražili izdavanje privremene mjere.
“Jer se bojim da bi sud mogao odbaciti ustavnu žalbu zbog nepostojanja procesnih pretpostavki”, poručio je Mitrić.
Predsjednik Administrativnog odbora Luiđ Škrelja (DPS) kazao je za Pobjedu da ustavna odredba člana 86 precizno definiše pojam “imuniteta”, ali da, imajući u vidu aktuelnu situaciju izricanja administrativne mjere “stavljanje u zatvor” svjedoku koji obavlja funkciju poslanika, postoji potreba preispitivanja ustavne formulacije poslaničkog imuniteta.
“Norme su jasne. Međutim, posebno je pitanje da li je definicija imuniteta odgovarajuća u vremenu u kojem se primjenjuje”, rekao je Škrelja.
Konkretna situacija, dodao je on, nametnula je potrebu preispitivanja težine demokratskog značaja obavljanja poslaničke funkcije i iznošenja činjenica koja ukazuje na izvršenje krivičnog djela u odnosu na opravdanost izricanja mjere “stavljanja u zatvor” svjedoku-poslaniku, i društvenog značaja utvrđivanja činjenica o postojanju osnovane sumnje da je izvršeno krivično djelo za koje je zaprijećeno kazna zatvora duža od pet godina.
“Ostaje otvoreno pitanje za demokratsku javnost da li je veći društveni značaj obavljanja poslaničke funkcije ili utvrđivanja postojanja osnovane sumnje da je izvršeno krivično djelo koje je zaprijećeno kaznom zatvora u trajanju dužem od pet godina”, rekao je Škrelja.
