Video
“Da to nije metodologija već vidljivih populista koji “misle” da se na ovaj način gradi, društvo jednakih šansi. Da se to ne dešava u zemlji koja je zadužena a pritom je preuzela novo sumnjivo zaduženje od 750 miliona?! Da se to ne govori u trenutku kada su nakon ekonomske krize iz 2008. godine, mnogo razvijenije zemlje od Crne Gore odustale od ovog univerzalnog modela (Velika Britanija 2013, Slovenija) ili čak i potpuno napuštile ovakav model, (Litvanija). Da je takav stav izrečen nakon nekog ozbiljnijeg istraživačkog poduhvata, čiji rezultati govore da se jedino na taj način može izbjeći neka posljedica, pa makar i za jedno dijete… Ali ne, ovo je kazano onako iz glave “misleći”, a kako je i premijer napisao u Ekspozeu, da je socijalna zaštita praćenje prihoda i rashoda, što je i bio osnov “misliocima” da spoje dva nespojiva ministarstva”, ističe Mitrović.
Međutim stvari su malo, ne samo drugačije, već i složenije, dodaje, a sistem socijalne i dječije zaštite je mnogo više od onoga što Spajić misli da jeste. Ovdje ne pomaže iskustvo iz neke druge zemlje, kojim se, ističe Mitrović, naširoko hvali posljednjih mjeseci, jer kako kaže Rut Lister “ne postoji jedinstveni koncept siromaštva“ (socioekonomskog statusa) koji je izvan istorije i kulture, pa po njoj siromaštvo predstavlja konstrukciju specifičnih društava.
“Divergentnost (razlika) gotovo svih mreža socijalne sigurnosti u okvirima EU – a gdje mi želimo da budemo – govori u prilog činjenici da se efekat mreže sigurnosti u nekoj zemlji jedino može istražiti ispitivanjem same mreže u odnosu na kulturne i socijalne prilike u kojima se ista implementira. Suštinski, mreža socijalne sigurnosti i sve predviđene mjere iz mreže, one početne kao i sve nove mjere trebale bi biti usmjerene u pravcu snaženja pojedinaca i porodica u crnogorskom društvu kako bi se izborili sa stanjem socijalne nesigurnosti i pospiješili uspjeh svoje borbe sa siromaštvom i socijalnim isključivanjem”, dodaje.
Mitrović je ocijenio da je očigledna čijenica da u Crnoj Gori nijesu baš svi ispod linije siromaštva da bi im trebalo obezbjeđivati neku od dodatnih mjera podrške iz mreže sigurnosti kako bi se izborili sa stanjem u kojem se trenutno nalaze. Posljednji podaci Monstata iz 2017. godine, govore da je stopa rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti u Crnoj Gori, istina i dalje veoma visoka i da je u 2017. godini iznosila 23,6 odsto. Takođe u 2016. godini zabilježena je i visoka stopa trajnog rizika od siromaštva, koja je iznosila dosta visokih 15,6 odsto (porodice koje se više godina nalazi ispod linije siromaštva, npr. 3 do 4 godine tokom mjerenja).
Preporučeno
“Pa s obzirom da su podaci ovakvi kakvi jesu, a da najvažniju ulogu u borbi sa siromaštvom i socijalnim isključivanjem u svakoj zemlji EU, ali i u Crnoj Gori – zemlji kandidatu, ima kvalitet, efikasnost i prilagođavanje uspostavljenih mreža socijalne sigurnosti novonastalim situacijama, postavlja se pitanje da li ministar Spajić – Mickey sa najavljenim dječijim dodatkom želi da uspostavi kvalitetnu mrežu socijalne ili kvalitetnu mrežu političke sigurnosti…”, zaključuje u saopštenju.
