To je generalna poruka NATO Youth Summita, koji je danas održan u Budvi u organizaciji Atlantskog saveza Crne Gore, a u partnerstvu sa NATO.

Kako se navodi u saopštenju, učesnici su razgovarali o budućnosti kolektivne odbrane, izazovima digitalne ere, obnovi Ukrajine, ulozi partnerstava i važnosti regije Zapadnog Balkana, šaljući jasnu poruku: budućnost se mora graditi zajedno, odgovorno i sa mladima u centru promjene.

“Panel „Sljedeća linija odbrane“ otvorio je diskusiju o tome kako mladi vide izazove savremene bezbjednosti”, kazali su.

Simon Bauman iz NATO-a upozorio je da nije dovoljan samo novac.

“Novac je ograničen resurs. Ključno je kako ga koristimo. Kao kada troje ljudi uzima Uber u različito vrijeme – pametnije je da idu zajedno. Tako treba da funkcioniše i NATO”, rekao je Bauman.

On je istakao i jaz između javnog i privatnog sektora.

“U NATO-u riječi znače političku obavezu, dok u industriji sve počinje tek potpisivanjem ugovora”, kazao je.

Agnieszka Homanska iz Ministarstva vanjskih poslova Poljske ukazala je na razlike u percepciji prijetnji.

“Percepcija opasnosti zavisi od blizine. Poljska osjeća prijetnju svakodnevno, dok to nije slučaj u Portugalu ili Španiji”, rekla je Homanska.

Naglasila je i da prethodne generacije nijesu uspjele dovoljno edukovati mlade o važnosti odgovornog savezništva.

Odrasla neposredno nakon pristupanja Poljske NATO-u, Homanska priznaje da je odrasla s osjećajem da je članstvo samo po sebi garant bezbjednosti.

“Naučeni smo da će Amerika sve riješiti. Ali savezništvo nije jedno rame koje nosi sve – ono traži zajedničku posvećenost”, mišljenja je ona.

Obnova Ukrajine bila je, kako su dodali, fokus panela “Iza bojnog polja”.

Kristian Meszaros iz NATO-a kazao je da je prioritet i dalje vojna pomoć, ali da bez dugoročnih reformi nema potpune pobjede.

Eoghan Gatelei iz Evropskog parlamenta mladih rekao je da je, osim političkog doprinosa, od ključnog značaja i povezivanje mladih širom kontinenta kroz zajedničke vrijednosti i ciljeve, uz poseban naglasak na važnost sposobnosti lidera da slušaju.

Victoria Vdovičenko, liderka programa „Budućnost Ukrajine“ pri Centru za geopolitiku, podsjetila je na značaj ukrajinskog doprinosa evropskoj bezbjednosti.

“Ukrajina ne doprinosi samo kroz niskobudžetnu proizvodnju bespilotnih letjelica i zajedničke proizvodne linije, već i kroz visokomotivisane i stručno obučene ljude”, rekla je Vdovičenko.

Ona je istakla i lično iskustvo rada sa vladama u okviru novoosnovanog Prvog ukrajinskog analitičkog programa u Velikoj Britaniji, pozivajući mlade lidere da već danas grade profesionalne veze koje će biti ključne u godinama koje dolaze.

Zapadni Balkan važan za NATO

Stabilnost, obrazovanje i saradnja – neophodni su kako bi se Zapadni Balkan kretao od stabilnosti do snažnog regiona. To je poruka sa panela “Siguran region: Zapadni Balkan od stabilnosti do snage” na kojem su govorili predstavnici NATO, civilnog društva i diplomatskih misija.

Lone Kjelgard, iz NATO Savjetodavnog i kontakt tima (NALT) iz Prištine, istakla je da je NATO prisutan na Zapadnom Balkanu već tri decenije, te da se njegova uloga evoluirala od klasičnog garantora bezbjednosti do facilitatora razvoja, posebno u sektoru bezbjednosti i odbrane.

„Strateški cilj NATO-a ostaje isti – stabilnost regiona, međusobna saradnja i podrška demokratskoj kontroli nad oružanim snagama“, kazala je Kjelgaard.

Posebno je izdvojila prisustvo NATO-a u Kosovu kroz KFOR i savjetodavni tim, te aktivno djelovanje kroz vojne urede u Beogradu, Sarajevu i na Kosovu.

Nik Kalams, analitičar za demokratski razvoj i Zapadni Balkan, govorio je o tri konkretne mjere koje mogu ojačati region. Prva i najvažnija, kako kaže, jeste da zemlje regiona moraju preuzeti odgovornost za sopstvenu bezbjednost – bez obzira na status članstva u NATO-u.

„NATO je snažan jer su njegove članice snažne“, poručio je Kalams, dodajući da modernizacija vojske i regionalna saradnja, kroz zajedničke akademije i civilno-vojne inicijative, moraju postati prioriteti.

Na panelu „Gradimo mostove, osiguravamo bezbjednost, NATO partnerstvo u akciji“ ocijenjeno je da će u vremenu koje dolazi, morati da postoji još bliža saradnja između EU i NATO, što će, prema ocjeni panelista, morati da rezultira stvarnim reformama.

Henri Vanhanen specijalni savjetnik u Evropskom parlamentu, kazao je da postoji dosta saopštenja, izjava i deklaracija o tješnjoj saradnji između NATO i EU, ali, kako ističe, potrebno je i nešto konkretije.

„Moramo da znamo kuda tačno ide ova saradnja. Da, imali smo neke razmjene, sjedili smo za istim stolovima, koordinirali, i naravno EU i NATO već uključuje različite aktere, ali NATO je više orijentisana ka realnosti, dok je EU više politička i ekonomska unija. Međutim, mislim da će u godinama koje dolaze postojati mnogo veća potreba za ovom saradnjom. Ne govorim samo o boljoj komunikaciji. Govorim o stvarnim reformama”, istakao je Vanhanen.

Katja Lindskov Jakobsen, direktorka Centra za vojne studije, Fakulteta političkih nauka, Univerziteta u Kopenhagenu kazala je da postoje tri ključna načina na koja možemo posmatrati značaj partnerstava za NATO.

„Prvo, važno je istaći da partnerstva predstavljaju identifikaciju zajedničkih izazova, a u našem izvještaju posebno smo naglasili vrijednost slušanja – da NATO sluša svoje partnere. To je poruka koju smo čuli kroz sve različite sastanke koje smo održali. Partnerstva, dakle, nisu samo odnosi između članica Alijanse, već i odnosi sa partnerima izvan kruga 32 članice, što je naročito važno u kontekstu teme ovog panela – izgradnja mostova. Ti mostovi se odnose na zajednički odgovor na identifikovane izazove i produbljivanje saradnje između NATO-a i njegovih partnera. Neki primjeri već su pomenuti jutros – hibridne prijetnje, pomorska bezbjednost, borba protiv terorizma i jačanje otpornosti, sve su to oblasti u kojima su partnerstva od ključne važnosti“, navela je Jakobsen.

Vještačka inteligencija, nove tehnologije, dio su NATO strategije za vještačku inteligenciju, čiji je cilj zaštita od neprijateljske upotrebe AI. To je ocijenjeno na panalu „Iza zaštitnih zidova: Mladi, inovacije, Sajber i budućnost AI“

Irene Benito, zvaničnica koja se bavi AI pri NATO ocijenila je danas postoje disruptivne tehnologije, a vještačka inteligencija je jedna od njih.

„Znamo da se globalno nalazimo u trci disruptivnih tehnologija. Ovo je trka za inovacije i njihovu primjenu, i zato je za nas to apsolutni prioritet — integrisanje ovakvih tehnologija u naše operacije, kako bismo unaprijedili našu otpornost, odvraćanje i odbranu. To radimo, na primjer, kroz strategiju za vještačku inteligenciju (AI). Ona je revidirana prošle godine. U okviru te strategije, prioriteti su izuzetno jasni: unaprijediti našu konkurentsku prednost u oblasti AI tehnologije, zaštititi savez od neprijateljske upotrebe AI-ja i obezbijediti da zaštitimo tehnološki razvoj, tako da naše sopstvene tehnologije ne budu korišćene protiv nas“ navela je Benito, naglašavajući da nije tajna da NATO koristi AI za unaprijeđenje svoje AI odbrane.

Nevidljiva linija fronta: Navigacija kroz hibridne prijetnje u digitalnom dobu

Govoreći o hibridnim prijetnjama, Vlasta Zekulić iz NATO kazala je da Alijansa trenutno radi na novoj strategiji za hibridno ratovanje, koja će po prvi put biti zajednički napisana i od strane civilnih i vojnih timova, kako bi odgovor bio ujedinjen i efikasniji.

„Nećemo razdvajati odgovore, već ih ujediniti – jer upravo tako napadi i dolaze: istovremeno i u civilnoj i u vojnoj sferi”, poručila je.

Sofija Romanski, strateška analitičarka u HCSS-u i koordinatorka projekta za GC REAIM, govoreći o upotrebi tehnologije u ratu u Ukrajini, kazala je da se tehnologija koristi, ali ne na način, na koji bismo to očekivali.

Marko Banović iz Digitalnog Forenzičkog Centra, ocijenio je Rusija i Kina intenzivno koriste institucionalne i društvene slabosti zemalja Zapadnog Balkana kako bi širile anti-NATO narative i destabilizovale region. Banović je upozorio da se region suočava sa složenim izazovima koji prevazilaze granice pojedinačnih država.

„Imamo slabe i politizovane institucije, duboko ukorijenjeno nepovjerenje javnosti, etničke podjele unutar i između država, kao i ograničenu međusobnu saradnju,“ kazao je on.

Prema njegovim riječima, sve ove slabosti ciljano eksploatišu strani akteri, prije svega Rusija i Kina, kako bi plasirali narative koji podrivaju demokratiju i stabilnost. Banović ističe da Rusija koristi čitav spektar hibridnih prijetnji – od sajber napada, preko dezinformacionih kampanja i napada na kritičnu infrastrukturu, do organizovanja protesta.

Da svemir nije samo važan za vojsku, već da je one temelj našeg svakodnevnog života poručeno je na panelu “Čuvari galaksije: Svemir i novi predvodnici bezbjednosti”

Janik Petri, oficir za svemirsku obavještajnu službu pri NATO kazao je da svemir igra ključnu ulogu i u bezbjednosnoj strategiji NATO-a. Petri je istakao da bez svemirskih kapaciteta, savremeni sistemi na bojištima ne bi mogli da funkcionišu.

Mladi lideri: Liderstvo budućnosti

Aleksander Krabendam u svom obraćanju istakao je kako ga je studiranje antičke istorije inspirisalo da razmisli o vođstvu iz drugačije perspektive.

„Vođa budućnosti treba da bude oličenje tih ljudi – medicinskih sestara, vojnika na terenu, diplomata u salama za sastanke, filozofa koji oblikuju društvene ideje,“ rekao je Krabendam. Prema njegovim riječima, lider nove ere ne radi zbog slave ili bogatstva, već iz iskrene posvećenosti zajednici, porodici i ljudskosti.

Eojin Park je uporedila proces izgradnje liderskih sposobnosti sa društvenom igrom, poput Dungeons & Dragons ili šaha. Njena metafora ukazuje na to da, kao i u igrama, uspjeh u liderstvu zavisi od razvoja specifičnih vještina i promišljenih strategija.

„Shvatila sam da liderstvo nije jednoobrazno. Postoje različiti tipovi lidera, i to sam predstavila kroz tri arhetipa: onaj koji ima apetit (ambiciju), zakonodavac i teoretičar – istraživač,“ istakla je Park.

Njena poruka jasno ukazuje da liderstvo nije rezervisano za jedan tip ličnosti, već obuhvata šaroliku paletu stilova i pristupa koji se nadopunjuju.

Ileana Ionesku, autorka video poruke koja je postala viralna u okviru takmičenja, podvukla je ključnu poruku: radikalna empatija pod pritiskom nije slabost – to je oklop. Ona smatra da lideri budućnosti neće djelovati sami, već će osnaživati druge, stvarajući mreže saradnje umjesto hijerarhija kontrole.

Snaga mladih za snagu saveza

Na završnom panelu, NATO zvaničnici složili su se da mladi nisu pasivni posmatrači već pokretači promjene.

„Ne možemo dopustiti drugima da pričaju našu priču. To je naš posao,“ rekao je Kristian Meszaros iz NATO-a, pozivajući mlade da preuzmu odgovornost za sopstvenu bezbjednost.

Lone Kjelgard, šefica kabineta NATO Savjetodavnog i koordinišućeg tima (NALT) iz Prištine, istakla je da je ovaj skup za nju bio izuzetno inspirativan i poučan, do te mjere da je, kako kaže, po prvi put u životu bilješke vodila na telefonu.

„Riječi imaju moć. Izjava zamjenika generalnog sekretara da NATO mora biti ‘jači, pravedniji i “ubojitiji” duboko je odjeknula u meni,“ kazala je Kjelgaard, naglašavajući važnost povratka osnovnoj misiji NATO-a — zaštiti evroatlantskog prostora.

Međutim, kako je zaključila, nije dovoljno samo znati šta treba komunicirati; potrebni su ljudi, politički okvir i platforme da se poruka prenese na pravi način.