To je, u izjavi za Pobjedu, pojasnio ekonomski analitičar Davor Dokić komentarišući obavezu koju je Crna Gora, zajedno sa ostalim NATO članicama, na sebe preuzela na minulom samitu Alijanse.

Dokić/ foto: Gradski.me

Na naše pitanje „ima li Crna Gora te pare“, Dokić odgovara kako ćemo, „ukoliko ih ne budemo imali, morati da ih pozajmimo“.

– Moramo da ispunimo obavezu koju smo preuzeli prilikom potpisivanja ugovora. To je nešto što moramo, a ako ne budemo imali dovoljno novca, zadužićemo se i uplatiti taj novac tamo gdje treba – kazao je Dokić.

S tim stavom saglasan je i ambasador Željko Perović, koji istovremeno naglašava i kako je važno što je Crna Gora, kako je rekao, pokazala pozitivan prilaz i podržala zajedničku odluku.

– Za NATO u cjelini, a posebno za siromašne članice, od izuzetnog je značaja da se realizacija odluke o povećanju izdvajanja na pet odsto odnosi na period od deset godina, odnosno do 2035. godine – rekao je Perović Pobjedi.

Da će u bezbjednost i odbranu, umjesto dosadašnjih dva, u narednih deset godina ulagati pet odsto BDP-a obavezale su se gotovo sve članice NATO-a na minulom samitu u Hagu, prihvatajući time ono na čemu godinama unazad insistira aktuelni američki predsjednik Donald Tramp.

Dogovor iz Haga podrazumijeva i da vojni arsenal mora biti uvećan kroz modele zajedničkih nabavki sa drugim zemljama članicama i to od onih dobavljača koje odobri posebna komisija NATO-a.

Novim, ambicioznim planovima pridružen je još jedan za Ciljanu osposobljenost, na osnovu koga će se dugoročno i kontinuirano povećati potražnja za proizvodima odbrambene industrije.

– Alijansi je potrebna snažna baza odbrambene industrije, podržana razmjenom najboljih praksi među saveznicima; identifikovanje opcija zajedničkog finansijskog rizika; smanjenje prepreka za saradnju; širenje multinacionalnih nabavki; bolji standardi i interoperabilnost, te širenje saradnje sa spoljnim partnerima uključujući Ukrajinu, indo-pacifičke partnere i Evropsku uniju – stoji u zaključcima sa Samita.

PRIORITETI

Preciznije, saradnja na evropskom tlu biće uvećana, jer „evroatlantsko područje nije u ratu, a nije ni u miru“.

Traženih pet odsto određeno je za dva prioriteta. Konkretno, svaka članica iskoristiće barem 3,5 odsto BDP-a za opremu odbrambenih snaga i to u skladu sa definisanom Ciljanom osposobljenošću NATO-a. Preostalih 1,5 odsto odnosi se na zaštitu kritične infrastrukture, odbrambenu mrežu, civilnu zaštitu, inovacije i jačanje zajedničke baze odbrambene industrije.

– Ovo je kreiralo preduslove da saveznici usmjere znatna sredstva u vladine ugovore za odbrambenu industriju, kako bi ispunili novi nivo Ciljane osposobljenosti koji je dodijeljen svakom savezniku kako bi se generisao kolektivni efekat – naveli su iz NATO-a, te precizirali da će sada biti znatno povećani kapaciteti odbrambene industrije zemalja članica ove vojne alijanse.

S obzirom na ovakve zaključke samita, očigledno jer da je najveći dio zemalja članica prihvatio stav predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa, koji konstantno insistira na znatno većim izdvajanjima za odbranu.

S druge strane, to nije pokolebalo premijera Španije Pedra Sančeza da i u Hagu javno ponovi stav te evropske države da neće izdvajati više od 2,1 odsto za potrebe odbrane. No, ako se uzme u obzir veličina i jačina ove države, teško da će ovakav potez štetiti njenoj reputaciji, ekonomiji, kao i bezbjednosti.

JAČANJE INDUSTRIJE

Akcioni plan za odbrambenu industriju revidiran je početkom ove godine i tada su članicama NATO-a praktično date „odriješene ruke“ da pronađu i koriste nove mogućnosti za multinacionalnu saradnju, uključujući zajedničke nabavke, zaštitu ključnih lanaca snabdijevanja, detaljan pristup razvoju odbrambene industrije i poboljšanje i pojednostavljivanje režima zamjenjivosti municije NATO-a.

– Kako se NATO sada kreće ka ispunjavanju svojih dugoročnih zahtjeva za potražnjom, značaj lanaca snabdijevanja, kapaciteta proizvodnje i saradnje sa odbrambenom industrijom je porasla. Pod novim uslovima strateške konkurencije, pristup kritičnim sirovinama za odbranu i neprekidno snabdijevanje jednako su važni kao i sam proizvodni kapacitet odbrambenih kompanija – dodaju iz NATO-a.

Kako bi se precizno definisao razvoj odbrambene industrije, osnovan je novi odbor za odbrambenu industriju (DIPB) koji će davati ne samo savjete i preporuke, već i smjernice za buduće nabavke kako bi se njima dostigla potrebna spremnost NATO-a i njenih saveznika.

– Jači i pravedniji NATO oslanja se na još jaču odbrambenu industriju. Inicijative poput ažuriranog Akcionog plana za odbrambenu industriju igraju ključnu ulogu u omogućavanju saradnje i interoperabilnosti, zaštiti lanaca snabdijevanja i pružanju dugoročne potražnje za proizvodima odbrambene industrije. Jačanje savezničke odbrambene industrije ne samo da jača našu bezbjednost, već donosi i opipljive ekonomske koristi i mogućnosti zapošljavanja. U krajnjem, to će pomoći da naš Savez bude sposobniji da ispuni osnovni zadatak odbrane milijarde ljudi širom Evrope i Sjeverne Amerike – navodi se u dokumentu sa Samita NATO-a u Hagu.

POZICIJA CRNE GORE

Sa svim navedenim u Hagu se saglasila i delegacija naše zemlje, koju je predvodio predsjednik Jakov Milatović, a u kojoj su bili potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović i ministar odbrane Dragan Krapović.

Najviši crnogorski zvaničnici iskoristili su priliku da već tokom skupa bezrezervno potvrde „potpunu posvećenost ispunjavanju odluka donijetih na samitu“.

Šef diplomatije Ibrahimović je kazao kako će Crna Gora „nastaviti da podržava Ukrajinu na bilateralnom planu i kroz NATO mehanizme saradnje i pomoći“. Ministar Krapović je, pak, naveo kako „u Crnoj Gori postoji politička volja da se dostigne definisani nivo izdvajanja za odbranu, što će podrazumijevati da se ovom pitanju pristupi odgovorno i posvećeno“.

U ovom trenutku, Crna Gora je dio dva multinacionalna programa saradnje. Prvi se odnosi na obuku pilota (NATO Flight Training Europe – NFTE). Uz našu zemlju, učestvuje još 16 zemalja, a sprovodi se od 2021. godine. Drugi je međunarodni okvir za nabavku municije za kopnena dejstva (Land Battle Decisive Munitions – LBDM), u okviru kojeg od 2017. godine sarađuju 24 zemlje.

Sve to ide naruku Vladi i Ministarstvu odbrane koje je, gotovo tajno, krajem prošlog novembra na sajmu u Parizu potpisalo komercijalni ugovor za nabavku dva patrolna broda za potrebe crnogorske mornarice sa francuskim privatnim brodogradilištem „Keršip“. Dokument je u ime Crne Gore tada potpisao vršilac dužnosti generalnog direktora Direktorata za logistiku potpukovnik Radovan Kostić, a potpisivanju je prisustvovao i ministar Krapović, koji je na sajam otputovao na poziv francuskog kolege Sebastijena Lekornija.

Prema ugovoru, kome nije prethodila obavezna procedura za javne nabavke, naša zemlja se obavezala da „Keršipu“ isplati 120 miliona eura za dva patrolna broda koja bi našoj mornarici trebalo da budu isporučena sredinom 2027. godine, sa dvogodišnjom garancijom.

S obzirom na to da će dolazak plovila pratiti posebna obuka buduće posade, te adekvatna priprema lučke infrastrukture, konačni iznos za ovu vojnu nabavku još nije poznat.

Zahvaljujući novim principima i tješnjoj saradnji EU sa NATO, otvara se mogućnost da nam za ovakvu trgovinu i jedni i drugi lako „progledaju kroz prste“.

Perović: Ratovi na Bliskom istoku i u Ukrajini opravdavaju odluku 

Ratovi koji se vode na Bliskom istoku, u Ukrajini, te najnoviji sukob između Izraela i Irana daju puno pravo donošenju odluke o izdvajanju pet odsto BDP-a za odbranu, smatra ambasador Željko Perović.

– Radi se o apsolutno očekivanoj odluci. Dugo se o tome govori i više puta se diskutovalo na raznim NATO forumima. SAD su naročito insistirale na povećanju izdvajanja zemalja članica, može se reći sa punim pravom, jer je upravo Amerika pokrivala oko 80 odsto svih troškova NATO. Današnji ratovi daju puno pravo donošenju takve odluke – naveo je Perović u izjavi Pobjedi.

Perović/ foto: D.Mijatović

On smatra važnim i to što je ta odluka, sa izuzetkom Španije, donijeta praktično jednoglasno.

– To znači da evropske države, naročito one najveće, shvataju i prihvataju nužnost povećanja izdvajanja za NATO. To je, takođe, značajno u kontekstu poljuljanih odnosa među saveznicima, odnosno SAD s jedne strane i evropskih zemalja, s druge. Upravo usvojena odluka može znatno doprinijeti popravljanju i učvršćivanju tih odnosa, što neminovno vodi jačanju NATO-a i značaju njegove uloge u budućnosti – zaključio je Perović.