Video
POBJEDA: Demokratski front saopštio je da je ostatak parlamentarne većine prihvatio njihov prijedlog da se formira nova vlada. Vidite li mogućnost da se nepomirljivi stavovi Ure i ostatka većine prevaziđu i da dođe do formiranja nove vlade ili su, po Vama, izvjesni vanredni izbori?
MUGOŠA: Saga oko rekonstrukcije ili dekonstrukcije Vlade traje gotovo godinu, odnosno počela je već od sljedećeg dana od formiranja Vlade. Po ko zna koji put konstituenti parlamentarne većine zamajavaju javnost raznim modelima. Sadašnja situacija je takva da 3 od 41 poslanika su za rekonstrukciju Vlade ali po ekspertskom modelu; 12 od 41 poslanika su za rekonstrukciju Vlade koja podrazumijeva i ulazak političara u Vladu; 26 od 41 poslanika su za pad postojeće i izbor nove vlade. Njihova konstantna prepucavanja postaju prilično degutantna i vrijeđaju zdrav razum građana Crne Gore. Ona su očigledno paravan za porazne rezultate u mnogim segmentima sistema. Zahvaljujući njihovom djelovanju i ponašanju, sve tri grane vlasti su u VD i disfunkcionalnom stanju. Prema podacima jedne NVO, Vlada je od 107 prijedloga zakona iz sopstvenog programa rada za ovu godinu utvrdila na sjednicama samo oko četrdesetak. Da još situacija bude apsurdnija, od tih četrdesetak prijedloga na sjednicama parlamenta je razmatrano samo njih 8. Skupština je u gotovo 5 posljednjih mjeseci imala samo protokolarne i posebne sjednice za koje nije potreban kvorum, jer je najveći konstituent vlasti bojkotovao plenarna zasijedanja. Kada je u pitanju pravosuđe, potpuno je jasno zašto je u toj oblasti, koja je jedna od ključnih na našem putu EU integracija, Crna Gora dobila najgoru ocjenu do sada u izvještajima EK. Ocijenjeno je da nema napretka u oblasti pravosuđa u okviru Poglavlja 23, odnosno da implementacija ključnih pravosudnih reformi stagnira. Nije pokrenut suštinski dijalog sa opozicijom oko izbora bilo čega gdje je potrebna većina koja podrazumijeva i glasove opozicije. Zato i dalje nemamo VDT u punom mandatu, četiri ugledna pravnika u Sudskom, pet u Tužilačkom savjetu, kao i dvoje sudija Ustavnog suda. Tužilački savjet je u krnjem sastavu kojim je stopiran njegov rad, dok se mjesecima čeka kompletiranje Tužilačkog savjeta članovima koje bira parlament. Parlamentarna većina namjerno žmuri na decidno navedene stavove EK u posljednjem izvještaju za Crnu Goru, u dijelu koji se bavi izborom članova Tužilačkog savjeta koje bira Skupština, a to je da je širok politički konsenzus, a ne dogovor partija u vlasti, neophodan kako bi se spriječila politizacija tog tijela.
Sve navedeno ukazuje da sa aktuelnom vlašću, što su uostalom poručili i relevantni evropski zvaničnici, Crna Gora stagnira na putu EU integracija. Ne znam kome više nije jasno da je neophodna drugačija vlast u Crnoj Gori, odnosno prekompozicija na crnogorskoj političkoj sceni. Više puta sam isticao da sa aktuelnom vlašću Crna Gora ne može postati članica EU, niti ostati pouzdana članica NATO saveza.
Za izlazak iz duboke institucionalne, zdravstvene, bezbjednosne, socio-ekonomske, odnosno društveno-političke krize neophodan je suštinski dijalog onih političkih subjekata, ali i ostalih aktera na društvenoj sceni koji istinski, a ne samo deklarativno žele građansku, sekularnu, antifašističku, demokratski zreliju, ekonomski razvijeniju, socijalno pravednu, evropsku i evroatlantsku Crnu Goru. Taj dijalog treba da rezultira dogovorom o konceptu Vlade čiji bi zadatak bio da da sa parlamentarnom proevropskom većinom popravi nezavidno stanje u brojnim segmentima društva i pripremi vanredne parlamentarne izbore. Time bi se stvorile pretpostavke da se nakon vanrednih izbora formira kvalifikovana parlamentarna većina, koja će biti okupljena oko evropske platforme i evropskog sistema vrijednosti, odnosno oko programa a ne mržnje prema bilo kome.
POBJEDA: Parlamentarna većina predložila je pa povukla izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi, koje su predviđale održavanje svih lokalnih izbora u jednom danu. Kako komentarišete poteze većine, pogotovo to što su predlagali zakon dok su istovremeno podnosili liste za izbore na Cetinju, u Petnjici i Mojkovcu?
MUGOŠA: Javnost je prije nekoliko dana na skupštinskom zasijedanju povodom predloženih izmjena Zakona o lokalnoj samoupravi svjedočila apsurdnosti navedenih prijedloga parlamentarne većine. Vrlo jasno i transparentno je snagom argumenata opozicije ogoljena suština pokušaja pravne i političke hajdučije parlamentarne većine, odnosno spriječena je namjera urušavanja ustavno-pravnog sistema i evropske perspektive naše države. U dijelu pravnih vratolomija kojima su htjeli da pribjegnu, pokušali su na jedan pravno besmisleni način da zaobiđu Zakon o izboru odbornika i poslanika kojim se upravo uređuje način i postupak izbora odbornika u SO, nadležnost organa za sprovođenje izbora i druga pitanja od značaja za organizaciju i sprovođenje izbora. Ovo isključivo iz razloga što je za izmjene tog zakona potrebna 2/3 većina, odnosno i glasovi opozicionih poslanika, čime su još jednom pokazali nedostatak iskrene želje za dijalogom i kompromisom i privrženost evropskim integracijama samo u retoričkoj ravni.
Drugi razlog njihovog neuspjelog pokušaja je politički i otkriva suštinu onoga što su htjeli da urade. Nije bila u pitanju želja da se izbori održe u jednom danu, jer to nijesu ni predložili. Valjda je svima jasno da izbori u 17 opština nijesu izbori u svim lokalnim parlamentima jer je takvih 25, što je bila samo jedna od njihovih manipulacija. Naravno, od preostalih 8 koje su preskočili, u 6 opština su oni trenutno na vlasti, što dodatno otkriva njihove „iskrene“ namjere. Takođe, manipulacija je bila da je i ovaj njihov prijedlog u skladu sa preporukama EK. EK već nekoliko godina sugeriše da bi trebalo pronaći model da se izbori u svim lokalnim samoupravama (a ne u 17) održe u jednom danu, ili kako je prije par dana jasno da jasnije ne može poručila portparolka EK Ana Pisonero Hernandez: „Odluka o održavanju lokalnih izbora u jednom danu trebalo bi da bude zasnovana na međupartijskom konsenzusu i koordinisana kroz skupštinski odbor za sveobuhvatne izborne reforme“. Da rezimiram, kvalifikovana većina, odnosno dogovor vlasti i opozicije i to kroz rad Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, a ne jednostranim potezima od samo parlamentarne većine. Još jednom da ponovim da mi jesmo za održavanje izbora u svim lokalnim samoupravama u jednom danu, i to smo nebrojeno puta isticali. Uostalom, prilikom rada u prethodnom sazivu parlamenta, u okviru Odbora za reformu izbornog zakonodavstva, načelno je bio pripremljen prijedlog koncepta takvog rješenja. Ukoliko postoji iskrena volja, do tog rješenja možemo vrlo brzo doći.
POBJEDA: Zašto je većina pokušala da odgodi izbore koji su već zakazani za 5. decembar?
MUGOŠA: Glavni razlog pokušaja odgađanja izbora u tri opštine, koji nas očekuju za manje od mjesec je strah vlasti od rezultata na tim izborima. Taj strah je posljedica dva faktora. Prvi, pokušalo se pobjeći od rezultata izbora zbog suočavanja partija aktuelne vlasti na državnom nivou sa suverenističkim, odnosno glasovima manjinskih naroda, poslije svega što je aktuelna vlast uradila u prethodnih godinu na urušavanju temeljnih vrijednosti suverene i samosvjesne Crne Gore, a to je njen građanski, multietnički, sekularni i antifašistički karakter. Glasovi u prijestonici i Petnjici će pokazati kolika je snaga nekih partija vlasti koje žele da se prikažu kao građanske, odnosno procrnogorske (u državotvornom smislu) i proevropske i da li su one zaista partije takve profilacije. Drugi faktor straha aktuelne vlasti od rezultata izbora je posljedica odnosa građana prema blijedim učincima aktuelne vlasti, koja je uspjela za godinu da blokira gotovo sve segmente sistema i dovede do toga da je Crna Gora u izvještaju EK dobila najgoru ocjenu o napretku na putu evropskih integracija do sada.
Naravno, događaji na samoj sjednici parlamenta kada se diskutovalo o predloženim izmjenama Zakona o lokalnoj samoupravi, pokazali su još jednom kakvi su odnosi među koalicionim partnerima na vlasti zbog kojih već godinu trpe svi građani Crne Gore. Građani su postali taoci konstantnih ucjenjivanja, uslovljavanja i neslaganja među partnerima na vlasti. Zaista djeluje licemjerno kada se poslije svega, isti ti konstituenti vlasti pozivaju na izbornu volju građana.
Na kraju, vrhunac (ne)ozbiljnosti i (ne)odgovornosti aktuelne parlamentarne većine je bio njihovo povlačenje izmjena Zakona o lokalnoj samoupravi, za koji su danima i mjesecima tvrdili da je nevjerovatan demokratski iskorak. Da li su se na takav potez odlučili svojom voljom, manje je bitno. Najvažnije je da je snagom argumenata opozicije, civilnog sektora i evropskih partnera spriječeno urušavanje ustavno-pravnog sistema i ugrožavanje evropske perspektive Crne Gore.
POBJEDA: Odbor za izbornu reformu nastavio je rad. Šta očekujete? Hoće li biti volje da se konačno izborna reforma završi?
MUGOŠA: Kao što je javnost upoznata, na posljednjoj sjednici Odbora 8. novembra, predstavnici opozicije u Odboru su uputili jasno upozorenje parlamentarnoj većini da bi izglasavanje izmjena Zakona o lokalnoj samoupravi urušilo rad tog odbora. Tada sam im, kao član Odbora, jasno sugerisao da povuku iz procedure navedeni Zakon, jer bi njegovim izglasavanjem obesmislili rad Odbora. Naime, eksplicitni zadatak Odbora, definisan u Odluci o njegovom obrazovanju koju su podnijeli predstavnici svih poslaničkih klubova u crnogorskom parlamentu, je „definisanje rješenja o načinu održavanja lokalnih izbora u svim jedinicama lokalne samouprave u jednom danu“.
Više puta sam potencirao činjenicu da Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu treba da bude mjesto dogovora, kompromisa i afirmacije demokratske i političke ozbiljnosti i odgovornosti aktera na političkoj sceni. Članovi Odbora iz opozicije su od samog početka njegovog rada pokazivali veoma posvećen odnos prema svim njegovim zadacima. O tome, između ostalog, svjedoči i činjenica da je u okviru radnih grupa Odbora upravo najviše urađeno u onoj kojom je rukovodila članica Odbora iz opozicije. Kod parlamentarne većine do sada nije postojala suštinska namjera da se realizuju ciljevi zbog kojih je Odbor obrazovan a to je unapređenje izbornog ambijenta i uspostavljanje punog povjerenja javnosti u izborni proces. To se uostalom pokazalo i pokazuje se čak i kod kompletiranja sastava Odbora pridruženim članovima iz reda NVO i akademske zajednice, gdje su članovi Odbora iz reda parlamentarne većine demonstrirali manjak volje za dijalogom i kompromisom, a višak politizacije cijelog ovog procesa i pristupa koji u prvi plan ima kriterijum političke poželjnosti a ne kvalitet ponuđenih referenci.
Vezano za izborni ambijent, imamo i situaciju da je trenutno upražnjena i pozicija predsjednika Državne komisije, što je isključiva odgovornost parlamentarne većine jer je između ostalog za njegov izbor dovoljna i prosta većina u parlamentu, odnosno većina glasova prisutnih poslanika na sjednici kojoj prisustvuje više od polovine svih poslanika. Zaključno sa 30. julom, raspisan je javni konkurs i nadležni skupštinski odbor je imao konsultativno saslušanje kandidata prijavljenih na javni konkurs, kada je i donio odluku da će se o kandidatima za predsjednika DIK-a izjasniti na nastavku te sjednice u terminu održavanja koji će biti naknadno određen. Od tada je prošlo tri i po mjeseca, a ta sjednica još nije nastavljena.
Bez obzira na aktuelnu društveno-političku situaciju, značajne podjele i nepovjerenje na političkoj sceni, hoću da vjerujem u mogućnost postizanja šireg političkog dogovora i kompromisa u cilju realizacija zadataka Odbora. Očekujem da će proevropski politički subjekti, odnosno one partije koje istinski a ne samo deklarativno žele građansku Crnu Goru koja će biti sljedeća članica EU, pokrenuti suštinski dijalog kako bi se unaprijedio izborni ambijent i pripremili uslovi za vanredne parlamentarne izbore.
Dijalog nema alternativu, ko to ne zna nije mu mjesto u politici
POBJEDA: Evropa upozorava da su međupartijski dijalog i poštovanje standarda EU neophodni za napredak Crne Gore na evropskom putu. Jesmo li daleko od toga? Ima li uopšte prostora za dijalog u ovako podijeljenoj Crnoj Gori?
MUGOŠA: Dijalog i kompromis nemaju alternativu. Ko to ne razumije, nije mu mjesto u politici. Nažalost, u dijelu poštovanja standarda aktuelna većina je npr. donijela brojne zakone koji nijesu u skladu sa evropskim standardima, što je takođe jasno navedeno u Izvještaju EK. Ne tako davno su se nosioci lista tri predizborne koalicije, odmah nakon izbora u sada već čuvenom sporazumu, „zakleli“ potpisom da će sve zakone donositi i revidirati u skladu sa evropskim standardima. Taj sporazum je čuven po tome što je gotovo prekršen u svakoj njegovoj stavci.
U Crnoj Gori nemamo i ne smijemo da imamo dvije Crne Gore, nego jednu sa svim svojim različitostima. Zato je stabilna parlamentarna većina, okupljena oko evropske platforme i sistema vrijednosti civilizovanog društva, jedan od preduslova za prevazilaženje podjela u društvu.
Preporučeno
Jedan od ključnih nedostataka zrelog i odgovornog pristupa politici je neshvatanje ili nedovoljno shvatanje da ekonomski i demokratski razvijena zemlja ne možemo biti sve dok se građanima kao prioritet nameću pitanja ko je koje vjere i nacije, a ne kako ćemo bolje živjeti. Identitetske teme jesu značajne, u smislu razumijevanja i neophodnog prihvatanja civilizacijskih vrijednosti i nespornih istorijskih činjenica, koje ne smijemo relativizovati. Zato, ponavljam po ko zna koji put da, ukoliko želimo da idemo naprijed i da gradimo napredno, a ne nazadno društvo, vrednosni sistem na kojem treba da počiva savremena, suverena i samosvjesna Crna Gora mora svoje uporište imati u konceptu građanske, sekularne, antifašističke i evropske Crne Gore.
