Ne mislimo da su rješenja u Prijedlogu zakona o izboru poslanika i odbornika idealna, ali smo sigurni da predstavljaju više nego dobru platformu za dalji dijalog, rekao je u razgovori za Pobjedu poslanik SD-a Boris Mugoša. On je uvjeren da će opozicija naći interes da nastavi dijalog o ovoj veoma važnoj temi te se nada da smo svi svjesni da dijalog u institucijama sistema nema alternativu.

Mugoša, koji je bio član Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva je upozorio da ne bi trebalo zaboraviti da su ove godine parlamentarni i lokalni izbori u nekoliko opština, zbog čega je, kako je kazao, poželjno ostaviti dovoljno vremena da usvojena zakonska rješenja budu adekvatno sprovedena u praksi.

Mugoša, koji je bio član Radnog odbora 1 Odbora za izbornu reformu, koji se bavio izbornim zakonom, istakao je da se često i od međunarodnih partnera čuju ocjene da odbijanje dijaloga predstavlja dokaz demokratske, odnosno političke nezrelosti. Prema njegovim riječima, jedan od razloga zbog kojih je izborni zakon bio predložen je otvaranje dijaloga.

“Upravo je otvaranje, a prije bih rekao nastavak dijaloga, bio jedan od razloga podnošenja Prijedloga zakona o izboru poslanika i odbornika od vladajuće većine. Da bi dijalog bio što kvalitetniji, bilo je neophodno da predložimo konkretna zakonska rješenja i da razgovaramo sa svima koji su zainteresovani da daju doprinos unapređenju krovnog izbornog zakona, spremni da prihvatimo sve sugestije koje će suštinski poboljšati izborni ambijent i doprinijeti povećanju povjerenja građana u izborni proces”, istakao je Mugoša.

Smatra da se može postići visok stepen saglasnosti o brojnim rješenjima.

“Siguran sam da sa kolegama iz opozicije možemo postići visok stepen saglasnosti o rješenjima u zakonu koja se odnose na brisanje poslovne sposobnosti kao uslova za sticanje biračkog prava i propisivanje obaveze obezbjeđivanja pristupa biračkom mjestu osobama sa invaliditetom (što su npr. bili zahtjevi Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore), zatim propisivanje obaveze da na izbornoj listi bude najmanje 40 odsto kandidata manje zastupljenog pola i da na izbornoj listi među svaka tri kandidata prema redosljedu mora biti najmanje po jedan kandidat pripadnik manje zastupljenog pola (što su npr. bili zahtjevi Ženske političke mreže), jačanje političkog pluralizma kroz prijedlog da birač može potpisom podržati jednu ili više lista za izbor poslanika, odnosno odbornika, kroz smanjenje broja potpisa za podršku listama za izbor sa 0,8 na 0,3 odsto birača i kroz omogućavanje individualnog kandidovanja, kao i uvođenje obaveze članovima organa za sprovođenje izbora da potpišu izjavu o prihvatanju Etičkog kodeksa, te propisivanje obaveze Državnoj (Centralnoj) izbornoj komisiji da u roku od 24 sata objavljuje sve akte i podatke, kao i privremene i konačne rezultate glasanja na svakom biračkom mjestu”, kazao je Mugoša.

Prema njegovim riječima, visok stepen saglasnosti moguć je i kada su u pitanju definisanje obaveznog pohađanja obuke za sprovođenje izbora za članove biračkih odbora, normiranje da su sjednice Državne (Centralne) izborne komisije javne i da se održavaju najmanje jednom mjesečno uz obavezu njenog predsjednika da blagovremeno obavijesti predstavnike medija o sjednicama i njihovom dnevnom redu, kao i da se obezbijedi da predstavnici medija prate sjednice, zatim poboljšanja u dijelu medijskog predstavljanja podnosilaca izbornih lista i kandidata sa izbornih lista u cilju nepristrasnog, ravnopravnog i objektivnog obavještavanja građana o programima i kandidatima političkih stranaka i drugim podnosiocima izbornih lista, te brojna druga predložena zakonska rješenja.

“Naravno, i to uvijek ističemo, ne mislimo da su rješenja u Prijedlogu zakona o izboru poslanika i odbornika idealna, ali smo sigurni da predstavljaju više nego dobru platformu za dalji dijalog. Na raspolaganju su nam razni skupštinski mehanizmi u okviru kojih smo spremni da razgovaramo i da se dogovaramo (kolegijum Predsjednika Skupštine, skupštinska radna tijela, plenum i dr.)”, istakao je Mugoša.

Komentarišući usvajanje seta izbornih zakona u Skupštini u odsustvu opozicije, Mugoša je rekao da je predlaganje i usvajanje tih zakona pokazatelj, kako je kazao, „ozbiljnog i odgovornog odnosa vladajuće većine prema svemu što smo kao vlast i opozicija, uz podršku Delegacije EU u Crnoj Gori, zajedno definisali u Odluci o formiranju Odbora za reformu izbornog i drugog zakonodavstva“. Mugoša je podsjetio da je Odbor formiran podrškom većom od 2/3 poslanika u Skupštini i da su u predloženim i usvojenim zakonskim rješenjima implementirane one sugestije opozicije koje su išle u pravcu suštinskog poboljšanja izborne regulative“.

Prijedlog izbornog zakona, za čije usvajanje je potrebna dvotrećinska podrška poslanika, povučen je iz procedure krajem decembra prošle godine. Iz vlasti je rečeno da će taj tekst biti platforma za dijalog sa opozicijom.

Građanima jasno ko je za kompromis, ko za uslovljavanje

“Siguran sam da su građani imali prilike da u posljednjih godinu jasno vide razliku u posvećenosti cijelom ovom procesu između predstavnika vladajuće većine i opozicije”, rekao je Boris Mugoša.

Boris Mugoša je kazao da su određene sugestije iz opozicije prihvaćene tokom rada Radnog odbora 1, koji se bavio definisanjem Prijedloga zakona o izboru poslanika i odbornika.