Načelnica Generalštaba Vojske Slovenije: Ne popuštaju vanjski pritisci na region

Države u regionu suočene su sa kompleksnim unutrašnje-političkim pitanjima, na koja nije lako naći odgovore. Izazov je tim veći, što ne popuštaju ni vanjski pritisci ni izazovi, među kojima me naročito zabrinjavanju hibridne aktivnosti, vraćanje stranih boraca, te veliki broj migranata koji se i dalje nalaze u regionu – kaže u intervjuu Pobjedi načelnica Generalštaba Vojske Slovenije general-majorka Alenka Ermec.

Ističe da se u regionu ne može govoriti o trci u naoružanju, već o modernizacija vojski i nabavci potrebnog i planiranog naoružanja i opreme. 

POBJEDA: Crna Gora je bila domaćin vježbe “Zajednički izazov 2019” u kojoj su učestvovali i slovenački vojnici. Koliko je bitna ova vrsta saradnje? 

ERMEC: “Common Challenge” je samo jedna u nizu vježbi u kojima zajedno učestvuju slovenački i crnogorski vojnici – tu su i “Adriatic Strike”, “Adrian Pool” i druge. Ova vrsta saradnje je za nas od velikog značaja iz više razloga. Prvi je taj što zajedničkim učešćem na vojnim vježbama dajemo vrlo bitan i konkretan doprinos izgradnji i povećanju interoperabilnosti savezničkih vojski. Ovaj oblik saradnje je takođe bitan za identifikaciju mogućnosti zajedničke saradnje u nekim drugim oblastima. Konačno, zajedničke vježbe mogu da posluže kao temelj za saradnju na terenu, kao što je to slučaj sa saradnjom Slovenije i Crne Gore u NATO aktivnosti eFP u Latviji.

POBJEDA: Ulaskom u NATO Crna Gora se oslobađa starog naoružanja i modernizuje vojsku. Da li smatrate da su ocjene pojedinih regionalnih analitičara da se region utrkuje u naoružanju tačne? 

ERMEC: Obje zemlje, kako Slovenija tako i Crna Gora, su punopravne članice NATO-a, zato se njihova modernizacija bazira na prihvaćenim ciljevima sposobnosti, koje su usklađene u savezništvu, odnosno, dio su cjelokupnog NATO paketa budućeg razvoja odbrambenih, a pogotovo vojnih sposobnosti. Zato oni predstavljaju srž i pokretač razvoja odbrambenih sposobnosti pojedine članice NATO-a. Država u okviru sopstvenog procesa odbrambenog planiranja, koji predstavlja okvir za harmonizaciju nacionalnog i savezničkog planiranja, opredjeljuje snage, sposobnosti i sredstva kako za potrebe nacionalne odbrane tako i za doprinos kolektivnoj odbrani u okviru Sjevernoatlantskog savezništva. Modernizacija vojske na tom principu ukazuje na nabavku potrebnog i planiranog naoružanja i opreme, što bi teško mogli okarakterisati kao takmičenje u naoružanju.

POBJEDA: Slovenačka i crnogorska vojska blisko sarađuju kao članice NATO-a, koji su, po Vama, najveći bezbjednosni izazovi regiona? 

ERMEC: Nažalost, region se u posljednje vrijeme susrijeće sa različitim bezbjednosnim izazovima koji u većini slučajeva zahtijevaju zajedničke odgovore, jer se savremeni izazovi ne obaziru na državne granice. Države u regionu suočene su sa kompleksnim unutrašnjopolitičkim pitanjima, na koja nije lako naći odgovore. Izazov je tim veći, što ne popuštaju ni vanjski pritisci ni izazovi, među kojima me naročito zabrinjavanju hibridne aktivnosti, vraćanje stranih boraca, te veliki broj migranata koji se i dalje nalaze u regionu.

POBJEDA: Koliko je u posljednih pet godina modernizovana slovenačka vojska?

ERMEC: Slovenačka vojska je u posljednjem razdoblju ulagala prije svega u opremu vojnika sa naglaskom na zaštitnoj opremi, uniformi, opremi za nošenje i optoelektronskim sredstvima. Modernizovali smo opremu na području neeksplodiranih i improvizovanih eksplozivnih sredstava, uključujući vozila MRAP. Na polju inžinjerskih snaga modernizovali smo građevinsku mehanizaciju za inžinjersku podršku jedinicama. Znatna ulaganja bila su u bespilotne avio sisteme, opremu za streljačku obuku i treniranje kao što su simulatori, strelišta i sistemi meta. Nabavili smo nova terenska vozila. Kupili smo opremu za navođenje vazdušne vatrene podrške (JTAC) i razvili školu za uvježbavanje sa simulatorom. Modernizovani su komunikaciono-informacioni sistemi, ulagalo se u infrastrukturu aerodroma, a trenutno u operativnu upotrebu uvodimo protivoklopne sisteme PORS-2.

POBJEDA: Kolika je prosječna plata pripadnika Vojske Slovenije i ima li podrške države u rješavanju stambenih pitanja? 

ERMEC: Plata pripadnika slovenačke vojske vezana je za jedinstveni platni sistem u javnom sektoru. Ona se sastoji iz platnog razreda pripadnika sa unapređenjima, položajnog dodatka, dodatka za radni staž, dodatka za kontinuitet, dodatka za specijalizaciju, dodatka za magistraturu ili doktorat, dodatka za nepovoljne radne uslove, dodatka za povećan obim rada, dodatka za rad preko punog radnog vremena, naknade za troškove prevoza na rad i sa rada i isplata nadoknade za ishranu na poslu. Prosječna plata za prvu polovinu 2019. iznosi, za oficire i generale 2.163 eura neto, za podoficire 1.730 eura neto, za vojnike 1.314 eura neto, za vojne službenike (ekvivalent oficira) 1.590 eura neto, za civilne zvaničnike u vojsci 1.997 eura neto i za civilno stručno-tehničko osoblje 1.048 eura neto.

Što se tiče rješavanja stambene problematike, mogu objasniti, da u Ministarstvu odbrane postoji fond službenih stanova, koji se dodjeljuju u skladu sa pravilnikom i na osnovu godišnjeg tendera onim pripadnicima, koji se prijave i to bez obzira na njihov status.

POBJEDA: Crna Gora je od početka evroatlantskih integracija imala veliku podršku Slovenije. Vidite li u budućnosti cio naš region u Alijansi?

ERMEC: Slovenija je uvijek bila veliki zagovornik politike otvorenih vrata Alijanse, a tako će biti i ubuduće. Ne sumnjam da sve države regiona koje se tako odluče mogu ući u Alijansu – Crna Gora i Sjeverna Makedonija pokazatelj su da su kompromisi i reforme uvijek dostižni, ako je motivacija dovoljno jaka. Slovenija će aktivno poduprijeti sve države regiona koje odluče ući u Alijansu, kao što je to uradila u slučaju spomenute dvije države. Ali takođe, želim da naglasim da treba da se poštuje pravo svake države da sama opredijeli svoje spoljnopolitičke ciljeve.

POBJEDA: Koliko je izazovno biti na čelu vojske, na radnom mjestu koje je u prošlosti uvijek bilo rezervisano za muškarce?

ERMEC: Obavljanje dužnosti načelnika ili načelnice Generalštaba nacionalnih oružanih snaga je jako zahtjevno i traži cijelog čovjeka. U radu je od velike pomoći dugogodišnje radno i životno iskustvo, obrazovanje i obučavanje, koje vojno lice mora obaviti, ako želi napredovati u vojnoj hijerarhiji. Kroz vojnu karijeru treba se svakodnevno dokazivati u radu u vojnim jedinicama, na vježbama i u međunarodnim operacijama i misijama. Sve to treba obaviti bez obzira na pol, a kriterijumi su isti za oba. A pošto je u vojnoj organizaciji mnogo više muškaraca nego žena, samo zbog te činjenice ženama zaista treba nešto više dokazivanja. Postoji samo jedan recept – a to je težak, stručan, predan rad i posvećenost onome u što vjeruješ.