” Poenta saveza o kojem se razgovara je u tome da bude dovoljno širok i za nepartijska udruženja i brojne istaknute pojedince, koji su jednako kao i mi snažni zagovornici ovakvog političkog projekta. Razgovori na ovu temu su već ušli u završnu fazu, postigli smo visok stepen saglasnosti o gotovo svim pitanjima, tako da vjerujem da pomenuti nadstranački savez, koji već u ovoj fazi kod značajnog broja naših građana nailazi na veliku podršku, može biti brzo ozvaničen”, rekao je Šehović.

POBJEDA: Kako ocjenjujete trenutnu političku situaciju, te da li vjerujete da parlamentarna većina i Vlada u ovom formatu mogu opstati?

ŠEHOVIĆ: Trenutna politička situacija u državi je haotična, jednako kao i odnosi unutar parlamentarne većine i Vlade. Stiče se utisak da Vlada, zbog konstrukcione greške koju ima, liči na jedan raštimovani orkestar, u kojem svako vuče na svoju stranu, a ne na ozbiljnu izvršnu vlast koja ima jasnu političku viziju i znanje kako da je ostvari. Ništa drugo i ne možete očekivati ako znate da je parlamentarna većina sastavljena uglavnom od populista i latentnih nacionalista, koje na okupu drže fotelje, a ne zajednička vizija. Zato je, uostalom, moguće ono što nigdje drugo u razvijenom svijetu nije, da ministri sa premijerom komuniciraju putem medija, da jedni drugima prijete prijavama, da se međusobno optužuju za razne stvari, a sve to nakon svega šest mjeseci od izbora Spajićevog kabineta. Stoga je jasno da je ovakva Frankenštajn vlada na klimavim nogama i da u ovom sastavu ne može opstati, a u kojem pravcu će se stvari politički dalje razvijati, naredne nedjelje i mjeseci će pokazati. Uostalom, Demokrate su nakon čuvene sage oko izbora v.d. direktora Uprave policije podršku Vladi oročile do IBAR-a.

POBJEDA: Da li, kada već pominjete IBAR, vjerujete da će ga Crna Gora dobiti i šta bi to eventualno značilo za državu?

ŠEHOVIĆ: IBAR jeste važan štrik u našoj evropskoj agendi, koji kao takav zahtijeva posvećenost čitavog društva njegovom dobijanju. Zato je, uostalom, partija na čijem sam čelu pokazala kapacitet da razdvoji uskopartijski od državnog interesa, zbog čega smo bili dio kvalifikovane većine kod svih glasanja u Skupštini Crne Gore gdje se ta većina zahtijevala. Ipak, IBAR ne treba precjenjivati, jer evropske integracije nijesu štrikovi, nego vrijednosti. A svjedočimo da parlamentarna većina, na čelu sa Andrijom Mandićem kao njenim nespornim liderom, upravo te teškom mukom građene evropske vrijednosti ozbiljno srozava dočekivanjem Milorada Dodika kao oslobodioca u Skupštini Crne Gore, slavljenjem praznika tuđih država u pojedinim sjevernim opštinama, do sada nezabilježenim i prilično neukusnim obračunavanjem sa pojedinim našim uglednim piscima putem spaljivanja lutaka s njihovim likom na trgovima po Primorju, nazivanjem pojedinih poslanika ,,Švabama“, narušavanjem tradicionalno dobrih odnosa s našim susjedima u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, i slično. Riječju, i pored tehničkog napretka u pregovorima, koji se isključivo dešava zahvaljujući konstruktivnosti opozicije kod glasanja u Skupštini, naše društvo je suštinski sve manje evropsko, a sve više klerikalno, tj. antievropsko, ali i do mjere neukusa submisivno, odnosno ponizno prema zvaničnom Beogradu.

POBJEDA: Na čemu zasnivate tezu o submisivnosti aktuelne vlasti u odnosu na Beograd?

ŠEHOVIĆ: Argumenata ima napretek. Gotovo da na dnevnom nivou svjedočimo jednom, za mene, potpuno nevjerovatnom saginjanju glave pred Aleksandrom Vučićem, i to ne samo od strane predsjednika naše države, nego i parlamentarne većine i Vlade u cjelini. Ako preskočimo redovno raportiranje pojedinih čelnih ljudi naših opština zvaničnicima iz Beograda, najslikovitiji primjer smo imali nedavno kada su krajnje neprimjerene uvrede koje je predsjednik Srbije uputio prema ministarki Maidi Gorčević, naišle na muk, odnosno glasno ćutanje aktuelne vlasti. Da stvar bude još gora, u njenu zaštitu je stala opozicija, dok reakcije predsjednika države, Skupštine i Vlade nije bilo. Do koje mjere naši zvaničnici stoje mirno pred Vučičem, svjedoči i podatak da je premijer umjesto državničkog odgovora kojim bi stao u odbranu, ne Maide Gorčević lično, nego institucije koju predstavlja, poslao selfi sa ministarkom koja je bila predmet napada, a predsjednika Srbije u kurtoaznom komentaru ispod slike nije smio čak ni da pomene.

POBJEDA: Što takav pristup može da ima za posljedicu? Do čega nas može dovesti?

ŠEHOVIĆ: Neću reći šta može da nam se desi, nego šta nam se već dešava. Dakle, neskriveni paternalistički odnos zvaničnog Beograda prema aktuelnoj vlasti u Crnoj Gori, skrojenoj po mjeri baš te nama susjedne države, za posljedicu ima suštinsko obezdržavljenje Crne Gore, pretvaranje u državu bez društva, bez suštine. Zato i ne treba da nas čudi što je sve veći broj onih koji smatraju da se od Crne Gore pokušava napraviti novi proksi zvanične Srbije, nalik Republici Srpskoj.

POBJEDA: Nedavno je u Pobjedi izašla vijest da sa Socijaldemokratskom partijom (SDP) i Liberalnom partijom (LP) aktivno razgovarate o formiranju novog političkog saveza. Što savez podrazumijeva i da li će u njemu biti mjesta za građanske aktiviste i intelektualce?

ŠEHOVIĆ: Nakon 2020. godine smo zakoračili u novo političko vrijeme, koje kao takvo podrazumijeva potrebu građenja ne samo novog, nego i znatno drugačijeg pristupa politici. Nijedna opoziciona partija nema više pravo da bude samozaljubljena i da na izazove koji su pod ovakvom nekompetentnom vlašću svakim danom sve veći, odgovara pojedinačno i sebično, ušančena u partijske rovove. Naprotiv, uvjeren sam da je nužno da kreiramo novi politički okvir, koji bi podrazumijevao tješnju saradnju ideološki i programski sličnih partija, udruženja i pojedinaca. Dakle, takav politički okvir bi morao biti dovoljno inspirativan i širok za sve pojedince koji su, jednako kao i mi, zabrinuti zbog urušavanja temeljnih vrijednosti na kojima ovo društvo počiva i žele da daju svoj doprinos, ali bez partijske obojenosti.

Upravo su to razlozi zbog kojih snažno zagovaram kreiranje inovirane opozicione političke ponude u formi širokog nadstranačkog saveza programski srodnih državotvornih partija, što SD, SDP i LP svakako jesu, jer su nam ideološki korijeni od 90-ih godina do danas gotovo identični. Važno je naglasiti da je otvoren prostor za realizaciju te ideje dobrim dijelom i zbog toga što je na čelnim pozicijama u pomenutim partijama došlo do smjene generacija, zahvaljujući čemu nam raniji međupartijski odnosi, iako smo ih i danas svjesni, ne predstavljaju teret, jer smo dovoljno pametni da znamo da razdvojimo bitne od manje bitnih stvari.

Poenta saveza o kojem se razgovara je u tome da bude dovoljno širok i za nepartijska udruženja i brojne istaknute pojedince, koji su jednako kao i mi snažni zagovornici ovakvog političkog projekta. Razgovori na ovu temu su već ušli u završnu fazu, postigli smo visok stepen saglasnosti o gotovo svim pitanjima, tako da vjerujem da pomenuti nadstranački savez, koji već u ovoj fazi kod značajnog broja naših građana nailazi na veliku podršku, može biti brzo ozvaničen.

POBJEDA: Kakav će biti odnos tog saveza prema PES-u i Vladi Milojka Spajića? Da li je planirano zajedničko djelovanje sa ostatkom opozicije, prevashodno DPS-om?

ŠEHOVIĆ: Nama je cilj da sopstvenim primjerom pokažemo odgovornost i spremnost na okupljanje onda kada se svi drugi dijele, da tako pružimo važan doprinos snaženju građanskog bloka, da kreiramo novu, kredibilnu, ideološki potpuno zaokruženu opozicionu političku ponudu, s kojom su svi načisto. Pristojnost, civilizovanost, ozbiljnost i kompetentnost, ali i beskompromisnost u odbrani državotvornih vrijednosti će, siguran sam, karakterisati naše buduće političko djelovanje.

Iako ćemo težiti postizanju novog konsenzusa i kompromisa, nećemo ga praviti po svaku cijenu. Nećemo zbog lažnog pomirenja, IBAR-a ili bilo čega drugog stavljati znak jednakosti između građanskog i nacionalističkog, fašizma i antifašizma, ili teokratije i sekularizma, na primjer. Svi koji su spremni da takav pristup podrže mogu biti naši saveznici.

POBJEDA: Potencijalni savez fokusiraće se na evropske integracije, ekonomiju, posebno velika zaduženja iz kojih se finansiraju ogromni izdaci, ali i podršku borbi za radnička prava. Da li to znači da identitetska pitanja neće biti u fokusu?

ŠEHOVIĆ: To što bi izvjesno naš fokus trebao da bude na životnim pitanjima – ekonomiji, socijalnoj zaštiti, obrazovanju, zdravstvu, evropskim integracijama, i slično, nipošto ne znači da bismo time odustali od naše ideološke matrice. Naprotiv. Baš zato što smo čvrsto utemeljeni na građanskim i državotvornim vrijednostima, nemamo ni potrebu ni interes da njima ,,mašemo“, jer za razliku od većine drugih političkih aktera, u odnosu na svako identitetsko pitanje više od trideset godina imamo kristalno jasne stavove, koje niti jesmo niti imamo namjeru da mijenjamo u zavisnosti od trenutne političke klime u državi. Makar je to, kada je riječ o ove tri partije, svakome jasno.