Video
“Zakon o Vladi ne donosi se iz istog razloga iz kojeg se nije donio ni prethodnih godina i decenija. Njime bi se ograničio prostor za političke trgovine kojima svjedočimo konstantno, posebno nakon izbornih procesa”, rekao je Radulović.
On ističe da političkim partijama, prvenstveno onima koje čine vlast, ne odgovara nijedan propis kojim bi se ograničila partitokratija, pa ni Zakon o Vladi.
“I sam tekst Predloga zakona koji je sačinila Vlada to pokazuje, jer nije ni pokušao da smanji prostor za političke trgovine tako što bi se broj ministarstava sveo na razumnu mjeru, sa samo onim resorima koji su neophodni za efikasnu izvršnu vlast. Zato je jasno da najbrojnija Vlada želi da ostavi prostor da u njoj i ubuduće bude mjesta za nesposobne partijske kadrove”, naveo je Radulović.
BEZ REFORMI NEMA EVROPSKIH STANDARDA
Prema njegovim riječima, o ispunjavanju evropskih standarda i jačanju vladavine prava ne može se govoriti bez usvajanja kvalitetnih zakona o Vladi i Skupštini, kao i izmjena izbornog sistema.
“Lično mislim da ne možemo govoriti o ispunjavanju evropskih standarda i jačanju vladavine prava sve dok ne usvojimo kvalitetne zakone o Vladi i Skupštini i sve dok ne izmijenimo izborni sistem na način koji će poštovati Ustav te suverenost oduzeti političkim partijama, a dati je građanima. To nije u interesu političkih partija i zato ti procesi kasne”, zaključio je Radulović.
KALKULACIJE I PARTIJSKI INTERESI
Sličnog stava je i Ammar Borančić, funkcioner Evropskog saveza, koji je za Portal ETV kazao da je Zakon o Vladi samo jedan od sistemskih zakona koji godinama čekaju na usvajanje.
“Zakon o Vladi samo je jedan od sistemskih zakona koji već godinama čekaju da dođu na red, čini se, iz dva razloga. Jedan je, jasno, kalkulantski odnos i nemogućnost da se zadovolje apetiti svih aktera tog konglomerata, a drugi je kadrovska nespremnost i neumijeće takve većine da se nosi sa ozbiljnim reformama”, rekao je Borančić.
Kako je istakao, zabrinjava to što, uprkos upozorenjima Venecijanske komisije, neko „zaboravlja“ ulogu Skupštine Crne Gore, koja bira Vladu i zbog toga mora imati ključnu kontrolnu ulogu nad izvršnom vlašću, kao neposredni glas građana i najviša vlast u državi.
“Ta kontrola ne smije zavisiti od partijskih kalkulacija, već mora biti jasno definisana, transparentna i uz jasnu odgovornost nosilaca izvršne vlasti”, naglasio je Borančić.
NAJGLOMAZNIJA VLADA U ISTORIJI
On smatra da je jedan od ključnih problema i pitanje ograničavanja broja resora, ministarstava.
“Ono što je još jedan kamen spoticanja jeste ograničavanje broja resora, ministarstava, s obzirom na to da imamo najglomazniju Vladu u istoriji, sa čak 32 člana, dvostruko više nego što imaju Njemačka ili Italija. Preporuke su da se taj broj ograniči na 15, što očito sužava manevarski prostor politikantskim dilovima i zadovoljavanju apetita različitih partija. Baš zato je od izuzetnog značaja za Crnu Goru da se ta brojka ograniči i uspostavi kao norma, jer država ne može i ne smije biti igračka u rukama bilo koje većine, već minimalan aparat i efikasan servis građanima”, poručio je Borančić.
VENECIJANSKA KOMISIJA TRAŽI DODATNE IZMJENE
Podsjetimo, Venecijanska komisija ocijenila je da je Crna Gora u velikoj mjeri unaprijedila Nacrt zakona o Vladi, ali je ukazala da i dalje postoje otvorena pitanja koja se odnose na ustavnu usklađenost, odgovornost Vlade prema Skupštini, nadzor nad Etičkim kodeksom i status potpredsjednika Vlade.
Preporučeno
U zaključku mišljenja, Venecijanska komisija navela je da je Crna Gora značajno unaprijedila Nacrt zakona o Vladi, ali je preporučila dodatne izmjene kako bi se obezbijedila puna usklađenost sa Ustavom, jasnija odgovornost Vlade prema Skupštini i preciznije uređenje pojedinih pitanja od značaja za funkcionisanje izvršne vlasti.
