“Najveći krivci za blokadu institucija su poslanici”

Najveći “krivci” za nastanak v.d. stanja u Tužilaštvu su poslanici, koji su propisali rigoroznu većinu za izbor vrhovnog državnog tužioca. Ne vidim adekvatno pravno rješenje ovog pitanja, bez politickog dogovora vlasti i opozicije, kaže za Pobjedu Blagota Mitrić, profesor međunarodnog privatnog prava u penziji i bivši predsjednik Ustavnog suda.

Strogo propisani uslovi za izbor vrhovnog državnog tužioca, kao i članova Sudskog savjeta, dovode taj sistem u političku blokadu. Vrhovni državni tužilac, kao i članovi Sudskog savjeta, biraju se u parlamentu dvotrećinskom podrškom poslanika u prvom, odnosno tropetinskom u drugom krugu. Prethodno v.d. stanje u Tužilaštvu trajalo je, zbog nepostizanja konsenzusa u parlamentu, godinu i po, a prekinuto je izborom Ivice Stankovića za vrhovnog državnog tužioca.

Stanković je 2014. u Skupštini dobio Ustavom predviđenu tropetinsku podršku, i to poslanika vladajuće koalicije i opozicionog SNP-a. Sada je, istekom njegovog petogodišnjeg mandata i neuspjelim konkursom na koji se niko nije prijavio, počelo novo v.d. stanje u ovoj instituciji, a upravo Stanković obavlja funkciju v.d. vrhovnog državnog tužioca.

Tužilački savjet donio je odluku o raspisivanju ponovnog konkursa za vrhovnog državnog tužioca, ali u javnosti ne vlada optimizam da će eventualno prijavljenog kandidata Skupština i izabrati. Standarde za izbor VDT-a predložila je Venecijanska komisija, kako bi se doprinijelo depolitizaciji pravosuđa. Stav VK prihvatile su parlamentarne stranke 2013. godine, te su takva rješenja postala sastavni dio Ustava Crne Gore. Članovi Sudskog savjeta, koji su kandidovani kao ugledni pravnici, takođe nijesu izabrani u julu u Skupštini, jer nije bilo tropetinske većine. Glasanje mjesec ranije bilo je neuspješno jer nije bilo dvotrećinske podrške. Mitrić kaže da su poslanici najviše odgovorni za nastanak v.d. stanja u Tužilaštvu.

“Najveći “krivci” za nastanak ovakvog v.d. stanja su poslanici koji su propisali rigoroznu većinu za izbor kod očigledne i notorne činjenice da je Skupština podijeljena po ključnim šavovima koji pucaju, čim se vlast i opozicija nađu u svojim bunkerima, na suprotnim stranama. A kod činjenice da su za promjenu Ustava propisani još rigorozniji uslovi, onda je tu kraj priče, ali, nažalost, bezizlazne. Lično, ne vidim adekvatno pravno rješenje, bez političkog dogovora vlasti i opozicije, koji su dužni da to učine, jer su svi zajedno zakonodavna vlast. A kad zakonodavna vlast ne funkcioniše ne funcioniše ni država na iole valjan način. U pamet se, poslanici”, poručio je Mitrić.

Zoran Stoiljković, profesor Fakulteta politickih nauka u Beogradu, kaže za Pobjedu da propisana većina za izbor tužioca i članova Sudskog savjeta znači da su se političari odrekli privilegije da biraju samo podobne.

“Princip je dobar, ali funkcioniše kada postoji volja da se postigne kompromis. Ta vrsta saglasnosti govori da ste spremni da prihvatite i nešto što je uži partijski interes koji nadilazi postojeće odnose i znači da utemeljujete jednu profesionalnu i kompetentnu granu vlasti. Sve to je stvar igre i pregovora. Opozicija će, recimo, na to teško pristati ukoliko ne dobije ono što hoće, a hoće procedure koje obezbjeđuju demokratske izbore”, istakao je Stoiljković.

Prema njegovim riječima, tražiti dvotrećinsku većinu znači tragati za kompromisom koji obuhvata i dio opozicije.

“To jeste situacija i u Crnoj Gori i u Srbiji. To je neka vrsta motivacije, ali i garancije da, kad imate potrebu da se obezbijedi dvotrećinska podrška za izbor VDT-a, nastojaćete da predlažete one koji imaju profesionalni dignitet i svojom biografijom su garancija integriteta i samostalnosti”, kaže Stoiljković.

Istakao je da bi kompromis vlasti i opozicije bio dobar pokazatelj da crnogorski partijski akteri imaju dovoljan demokratski kapacitet da nađu ličnosti koje mogu da dobiju ovu vrstu podrške i saglasnosti.

“Opozicija, očito, ima problem, jer ako bi pristala, smanjila bi pregovaračku poziciju, a koliko znam, pred izbore traže neku vrstu prelazne vlade”, kaže Stoiljković.

Ocijenio je da ako se postigne konsenzus o izboru VDT-a, vjerovatno će se postići saglasnost i oko demokratskih izbornih procedura.

“Izbor tužilačke i pravosudne vlasti koja ima kapacitet da dobije dvotrećinsku podršku u parlamentu signal je da se političari mogu dogovoriti i o drugim pitanjima”, dodao je Stoiljković.