Video
Parlamentarna većina donosi zakone u Skupštini, iako je u martu predsjednik Crne Gore raspustio Skupštinu i zakazao parlamentarne izbore za 11. jun.
Dio parlamentarne većine je svjestan da sadašnji saziv parlamenta, koji je formiran nakon izbora 2020. godine, nelegitiman. Poslanik Demokratskog fronta Slaven Radunović na sjednici 4. aprila apelovao je na kolege da ne usvajaju sistemske inicijative jer je parlament u ovom momentu nelegitiman.
Predsjednica parlamenta Danijela Đurović, istrajava na stavljanju na dnevni red sistemskih zakona jer tvrdi da “Skupština nema zamjenu i mora da funkcioniše do sazivanja novog saziva parlamenta”
Pred Skupštinom je drugi put kontroverzni zakonski predlog Vlade o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću.
Takozvani antimafija zakon je oštro kritikovan od nevladinog sektora, naročito MANS-a koji tvrdi da konkretan predlog Vlade fingiranje borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala sa ciljem promocije premijera u tehničkom mandatu Dritana Abazovića.
Pored toga, pred raspuštenim parlamentom su izmjene Zakona o Centralnoj banci (CBCG) koje predviđaju da guvernera imenuje Skupština, a ne predsjednik države i promjene u sastavu Savjeta banke. Iz Centralne banke je upozoreno da planirane promjene direktno ugrožavaju nezavisnost CBCG i pristupanje Evropskoj uniji, te da mogu dovesti u pitanje dalje korišćenje eura.
Vlada bez povjerenja
Od avgusta prošle godine je Vlada Dritana Abazovića u tehničkom mandatu, jer je izgubila povjerenje u parlamentu.
Vlada je inicirala više kontroverznih akata, poput kupovine trajekta bez tendera i kadrovskih promjena koji će biti predmet sudskih sporova. Posljednja odluka o smjeni Zorana Brđanina sa mjesta direktora Uprave policije donesena je na Vladi, iako je i na sjednici Vlade rečeno da nije u skladu zakonom.
Za v.d. direktora Uprave policije je imenovan Nikola Terzić. I druga Vladina bezbjednosna institucija, Agencija za nacionalnu bezbjednost funkcioniše u v.d. stanju, nakon što je premijer Abazović odlučio da krajem prošle godine smijeni dotadašnjeg šefa tajne službe Sava Kenteru.
Tranzicija na mjestu predsjednika Crne Gore
Novoizabrani predsjednik Crne Gore Jakov Milatović će položiti zakletvu tek 20. maja, do kada traje mandat odlazećem predsjedniku države Milu Đukanoviću.
Iako Milatović još nije stupio na dužnost, premijer Abazović zahtijeva od novog predsjednika da poništi prethodnu odluku Đukanovića o zakazanim parlamentarnim izborima za 11. jun.
Abazović smatra da partije parlamentarne većine treba da postignu dogovor o novom terminu izbora, a da taj dogovor sprovede Jakov Milatović nakon inauguracije.
Ukaz predsjednika države Mila Đukanovića o raspuštanju Skupštine donijet je u martu, izašao je u Službenom listu, bio je na Ustavnom sudu koji ga nije poništio, niti proglasio neustavnim.
Pravni stručnjaci su osporili mogućnost opoziva odluke o već zakazanim izborima, a predlog premijera Abazovića ocijenili posljedicom njegovog nepoznavanja prava i ustavno pravnog sistema Crne Gore.
Duga promjena vlasti u Podgorici
Sjednica lokalnog parlamenta Podgorice zakazana je za 12. april, kada će se verifikovati odbornički mandati nove vlasti, a odlazeći gradonačelnik iz Demokratske partije socijalista podnijeti ostavku.
Više od pet mjeseci čekaju na preuzimanje vlasti pobjednici na lokalnim izborima koji su održani u oktobru prošle godine – iz Pokreta Evropa sad, Demokratskog fronta, Demokrata i pokreta Ura. Naime izborne žalbe na izborni proces nije imao ko da razmatra jer Ustavni sud nije imao kvorum.
Nakon popune dijela upražnjenih mjesta u Ustavnom sudu, ova institucija se odredila o ustavnim žalbama poslije čega su proglašeni konačni rezultati prošlogodišnjih izbora.
Vrh pravosudnih institucija u privremenom stanju
Izbor čelnika pravosudnih institucija u punom mandatu, godinama je blokiran jer je u crnogorskom parlamentu za njihov izbor potrebna dvotrećinska ili tropetinska većina poslanika. Tako su na čelu Vrhovnog državnog tužilaštva i Vrhovnog suda godinama privremeno izabrane sudije i tužioci.
Preporučeno
Uz to Sudskom savjetu nedostaje tri člana iz reda uglednih pravnika, koji se takođe biraju u Skupštini kvalifikovanom većinom.
