Video
Širok djelokrug rada budućeg odbora za dalju reformu izbornog i drugog zakonodavstva rezultat je kompromisa. Dogovor je moguće postići o svim pitanjima. Rad na medijskim zakonima neće zadirati u uređivačku politiku medija, ocijenili su sagovornici Pobjede, predstavnici političkih partija koje su učestvovale u izradi i usvajanju odluke o formiranju odbora.
Preporučeno
Odbor za dalju reformu izbornog i drugog zakonodavstva baviće se, osim seta izbornih zakona, i nacrtima zakona o medijima, uz analizu seta medijskih zakona sa eventualnim izmjenama i dopunama, kao i zakona o nacionalnom javnom emiteru RTCG, gdje će se, uz ostale izmjene i dopune, posebno definisati način izbora Savjeta RTCG. Razmatraće rješenja vezana za izbor članova Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, a ako se procijeni da je potrebno, radiće i izmjene Ustava.
Članovi odbora, koji će biti iz svih poslaničkih klubova, osim Demokrata, otvoriće kompleksne oblasti, o kojima je, kako je pokazalo iskustvo, uvijek bilo teško, a često i nemoguće, postići kompromis. Već sada, prije početka rada, Demokratski front najavio je da će inicirati više izmjena Ustava, među kojima su pitanja državne himne, jezika, afirmativne akcije, a pomenuta je i mogućnost da se razgovara o državnim praznicima, nakon što je većina odbila da 13. novembar, dan rođenja Petra II Petrovića Njegoša, proglasi državnim praznikom.
Dvotrećinska podrška biće potrebna za usvajanje izmjena i dopuna Zakona o izboru odbornika i poslanika, izboru Sudskog savjeta i izmjena Ustava. Marta Šćepanović, poslanica DPS-a, koja je predsjedavala radnom grupom koja je usklađivala izborno zakonodavstvo sa preporukama ODIHR-a, kaže za Pobjedu da je odluka o temama koje će biti predmet razgovora u okviru privremenog radnog tijela u Skupštini rezultat dogovora svih političkih subjekata koji će učestvovati u procesu. Ona je kazala i da vjeruje da će biti moguće postići dogovor o svim pitanjima.
‘‘Sve teme za koje postoji interesovanje biće otvorene, ali će se fokus rada ticati izbornih zakona i pitanja koja utiču na izborni ambijent. Očekujemo da će odbor ponuditi prijedlog rješenja za sve zadatke koji su pred njim”, rekla je Šćepanović.
Prema njenim riječima, sve što su zadaci odbora proizilazi iz izvještaja ODIHR-a iz 2016. i 2018. kao i Izvještaja Evropske komisije o napretku.
‘‘Sva ta dokumenta predviđaju izmjene pomenutih zakona, a iako ne možemo sad prejudicirati rješenja, sigurno se neće zadirati u uređivacku politiku medija, kao što nije ni dosad”, kazala je Šćepanović.
Ona je dodala da očekuju dogovor.
”Podsjećam da je bilo malo onih koji su vjerovali u dogovor o formiranju radnog tijela, pa smo predanim radom i dijalogom došli do rješenja koja su prihvatljiva za sve relevantne političke subjekte koji učestvuju u radu Skupštine. Brojni su izazovi pred odborom, a DPS vjeruje u demokratsku zrelost naše političke scene i vjerujemo u dogovor”, poručila je Šćepanović.
Član Predsjedništva i portparol SDP-a Mirko Stanić kaže da se teme o kojima će se raspravljati u okviru odbora odnose na sporna pitanja u kompletnom izbornom procesu i kao takva su prepoznata od cijele opozicije, ali i od predstavnika vlasti i EK i komesara Hana.
”Posebno su bitne izmjene zakona koji se odnose na pitanje suštinske nezavisnosti medija, jer smo bili svjedoci političkog pritiska na rukovodstvo Javnog servisa koje je na kraju iz isključivo političkih razloga smijenjeno. Smjene nezavisnih članova Savjeta RTCG sprovedene su uz oštro protivljenje civilnog sektora, ali i kritike naših partnera iz EU, SAD i drugih zemalja, a umjesto njih su izabrani članovi organa DPS-a i posjetioci njihovih predizbornih skupova čime je jasno izvršen udar na slobodu medija”, rekao je Stanić za Pobjedu.
On je istakao da ne postoji mogućnost za fer i demokratski izborni proces u kojem bi, kako je rekao, umjesto Javnog servisa imali partijski servis i dobro je što su svi politički predstavnici u Skupštini Crne Gore i naši evropski partneri predložili da se promijeni zakonodavstvo u ovoj oblasti.
”Crna Gora treba, po našem mišljenju, da bude prva naredna članica EU sa izbornim zakonodavstvom koje će biti na nivou razvijenih evropskih zemalja i zbog toga je bitna promjena zakonodavstva u svim oblastima koje su bitne za sprovođenje istinski fer i demokratskih izbora”, dodao je Stanić.
Odluka o obrazovanju odbora usvojena je u utorak, sa 56 glasova za i pet uzdržanih. Stupa na snagu objavljivanjem u Službenom listu. Mandat odbora je do 30. septembra iduće godine.
