,,Za javno okupljanje ne mogu se koristiti auto-putevi, brze saobraćajnice, magistralni, regionalni i lokalni putevi, kao ni granični prelazi ako se okupljanje održava na način koji onemogućava ili otežava odvijanje saobraćaja, ugrožava bezbjednost saobraćaja ili ako bi takvo javno okupljanje ograničilo, onemogućilo ili ugrozilo kretanje lica i građana”, ključna je novina pomenutog zakonskog rješenja.

Takođe se preciziraju novi iznosi novčanih kazni koji su višestruko uvećani i kreću se od 1.000 do 5.000 eura za organizatore, odnosno 500 do 2.000 eura za učesnike skupova.

O ovome bi crnogorski parlamentarci uskoro trebalo da odlučuju na prijedlog kolega iz svih stranaka vladajuće većine: Seida Hadžića (Pokret Evropa sad), Duška Stijepovića (Demokrate), Jelene Kljajević (Demokratska narodna partija), Dejana Đurovića (Nova srpska demokratija), Bogdana Božovića (Socijalistička narodna partija), Amera Smailovića (Bošnjačka stranka) i Artana Čobija (Albanski forum).

KORAK UNAZAD

Crnogorsko društvo je od takozvane Antibirokratske (AB) revolucije 1989. godine do danas svoje stavove nerijetko ispoljavalo na asfaltu. Kako je za Pobjedu kazao Danilo Kalezić, politički analitičar i saradnik na Istorijskom institutu Univerziteta Crne Gore, od ulice ispred Skupštine i Žute grede, imamo višedecenijsku tradiciju i istoriju protesta i uličnih blokada. Kako ističe, država Crna Gora ima ustavnu obavezu, koja proističe iz međunarodnih ugovora i članstava u organizacijama, „da obezbijedi i garantuje pravo na mirni protest“.

,,Potez da se u skupštinsku proceduru predaju izmjene i dopune Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama kojima bi se ograničila mogućnost protestovanja na saobraćajnicama shvatam kao korak unazad u onom što znači demokratizacija društva. Kao društvo, suočeni smo sa time da nemamo način da kanališemo nezadovoljstvo, odnosno nemamo mehanizam da rješavamo društvene probleme. A to nije stvar od juče, nego se vezuje još za početak višepartizma”, istakao je Kalezić.

On takođe ukazuje da ni kao društvo, ni kao politička zajednica „nijesmo dostigli nivo koji bi garantovao da rješavamo nagomilane društvene probleme“, već se nezadovoljstvo izražava najrazličitijim protestima.

,,Kada imate neodgovornu vlast, koja amaterski i diletantski vodi državu – kao ova trenutna – nije ni čudo što nam ulični protesti niču kao pečurke poslije kiše. A Vlada, umjesto da se uhvati ukoštac sa uzrokom zbog kojeg dolazi do protesta, bavi se posljedicom i pokušava da zakonski limitira pravo na slobodni, mirni protest. To može da dovede samo do eskalacije i novih kriza”, dodao je on.

Kalezić ukazuje da je teško zamisliva situacija da policija razbija takve demonstracije ili naplaćuje kazne.

,,Prema tome, ovo pokazuje da je crnogorsko društvo zbilja u terminalnoj fazi društvene održivosti kada se poseže za ovakvim legislativnim intervencijama”, potcrtava on.

Ipak, podsjeća da su i protesti i namjera uvođenja restriktivnih mjera za njihovu organizaciju i sprovođenje posljedica nečega što je postepeno nastajalo godinama.

,,Ne postoji politička odgovornost, ne postoji nikakva odgovornost. Mi u našem jeziku čak nemamo ni adekvatan prevod za ono što se u engleskom zove „accountability“ – odgovornost u javnoj upravi. I izborni proces i eksproprijacija su samo neki od sistemskih problema koji dovode do ovakvih protesta”, zaključuje sagovornik Pobjede.

A PRIORI ZABRANE

Da predložene izmjene zakona predstavljaju korak unazad i u dijelu primjene, ukazuje Miloš Vukčević, redovni profesor prava i advokat.

,,Ovako predloženim tekstom zakona krše se osnovno ustavno, ali i konvencijsko pravo na javna okupljanja, jer se njime a priori zabranjuju određena javna okupljanja”, stav je ovog stručnjaka.

Ako je najavljeno javno okupljanje na auto-putu u vrijeme ljetnje sezone ili na graničnom prelazu koje traje duži period, naravno da ga treba zabraniti, odnosno da ga ne treba dozvoliti. Sa druge strane, ako je u pitanju petominutna blokada glavne saobraćajnice, poput auto-puta, da bi se skrenula pažnja, to nije u suprotnosti sa evropskom konvencijom i takvo javno okupljanje mora biti dozvoljeno, objasnio je profesor prava Miloš Vukčević

Posebno skreće pažnju na činjenicu da je i postojećim zakonskim tekstom propisana mogućnost ograničavanja prava na javno okupljanje.

,,Pod uslovom da su ispunjeni oni standardi koje propisuje Evropska povelja o ljudskim pravima, da se u znatnoj mjeri narušavaju slobode drugih lica, kao što je pravo na slobodu kretanja ili na slobodu rada. Ali, to znači da neće svako javno okupljanje na magistrali biti a priori zabranjeno. To se ne može zakonom izričito propisivati, nego sve zavisi od slučaja do slučaja. Dakle, ako je najavljeno javno okupljanje na auto-putu u vrijeme ljetnje sezone ili na graničnom prelazu koje traje duži period, naravno da ga treba zabraniti, odnosno da ga ne treba dozvoliti”, precizirao je on te dodao da izvršna vlast to može uraditi u skladu sa aktuelnim zakonskim rješenjem.

S druge strane, ako je u pitanju petominutna blokada glavne saobraćajnice, poput auto-puta, da bi se skrenula pažnja, to nije u suprotnosti s pomenutom evropskom konvencijom i takvo javno okupljanje mora biti dozvoljeno.

,,Znači, okupljanje se ne može a priori zabraniti. Zato smatram da su, u ovom slučaju, prijedlozima izmjena zakona prekršeni Ustav i konvencija, jer se zakonom unaprijed zabranjuju javna okupljanja na određenim mjestima”, dodao je on.

Sagovornik Pobjede podsjeća kako je ranije predlagana izmjena zakonskog rješenja kojom ne bi bili dozvoljeni protesti na 50 metara od Skupštine.

,,Smatrano je da to predstavlja kršenje konvencije i prava na slobodno okupljanje, jer se a priori zabranjuje javno okupljanje na određenom mjestu. U tom dijelu, stav Evropskog suda pravde je da se ne može unaprijed zabraniti okupljanje na određenim javnim mjestima, već se to određuje za svaki slučaj pojedinačno”, naveo je on.

Kako je dodao, prilikom takve zabrane mora se precizirati da li su ispunjeni uslovi nužnosti i proporcionalnosti, kao i remećenje prava drugih građana. Pa ipak, za njega je paradoksalno da restriktivna zakonska rješenja predlažu oni koji su se, podsjeća, nekada protivili sličnim mjerama, ali sada kada su na vlasti pokušavaju a priori da zabrane javna okupljanja – što smatra nedopustivim.

,,Kada je riječ o organizatorima, i tu je definicija dosta neprecizna, jer se neće moći jasno odrediti o kome je riječ. To vodi mogućnosti za zloupotrebe, a postavlja se i pitanje primjene u praksi kada sud to utvrđuje. Dakle, važno je reći da po sadašnjem zakonu postoji mogućnost da se ograniči pravo na slobodno okupljanje i blokade određenih saobraćajnica. Ali, želi se ići lakšim putem: da se zakonom apsolutno zabrane određena javna okupljanja kako se ne bi u svakom konkretnom slučaju procjenjivalo da li ona predstavljaju povredu konvencije”, naveo je Vukčević.

Potez da se u skupštinsku proceduru predaju izmjene i dopune Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama kojima bi se ograničila mogućnost protestovanja na saobraćajnicama shvatam kao korak unazad u onom što znači demokratizacija društva, ističe Kalezić

Koliko i kome su, u ovom trenutku, ugrožena prava zagarantovana Ustavom i evropskom konvencijom izgleda da niko ne želi da provjeri. No, u slučaju usvajanja zakonskih rješenja koja bi znatno ograničila proteste na ulicama i putnim pravcima, otvara se mogućnost za zabranu i drugih osnovnih ljudskih prava. I to samo godinu nakon što je Evropska komisija dala pozitivnu ocjenu napretka pristupnih pregovora Crne Gore sa Evropskom unijom u poglavljima 23 i 24, koja se odnose i na ove teme.

Kalezić: Vučić zna da zabrane dovode do eskalacije

Kalezić je za Pobjedu prokomentarisao i činjenicu da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji se već devet mjeseci praktično svakodnevno suočava sa demonstracijama, ipak nije posegnuo za rješenjem kakvo je osmislila izvršna vlast u Crnoj Gori.

,,Vučić je dovoljno inteligentan da zna da svaka zabrana u situaciji povišenih društvenih tenzija dovodi do eskalacije. On jeste autoritarni lider, ali u tom maniru ipak umije da procijeni trenutak. A kod nas amateri-diletanti žele da vladaju autoritarno, pa onda ispada karikaturalno ono što čine”, zaključuje Kalezić.

Zaustavljanje protesta – politička ili turistička potreba?

Predstavnici opozicionih partija smatraju da je riječ o „retrogradnoj politici i političkom licemjerstvu“, dok predlagači izmjena kažu da je „vrijeme da se zaštite interesi države“.

Nikola Zirojević, poslanik Socijaldemokratske partije, za Pobjedu je kazao da su jasno „izmjene u suprotnosti sa Ustavom koji članom 52 svakom građaninu i građanski garantuje pravo na okupljanje“.

,,Jedno od elementarnih ljudskih prava u svakoj iole demokratskoj zemlji je pravo na protest, kakav je – čini mi se – i onaj na Kruševom ždrijelu, koji najviše boli predstavnike parlamentarne većine”, kazao je Zirojević te dodao da se to odnosi i na protest na sjeveru države.

Za njega je interesantno to što se izmjene i dopune predlažu u trenutku kada je prestala blokada puta kod Šavnika, a koju su sprovodili aktivisti tamošnje opozicije na lokalnom nivou.

,,Jasna je namjera i ovim činom ide se u pravcu pretvaranja Crne Gore u policijsku državu – i to od strane onih koji su prije samo nekoliko godina pekli prase i pili šljivovicu ispred zgrade parlamenta, tamo kampovali više od mjesec blokirajući glavnu saobraćajnicu u glavnom gradu”, dodao je Zirojević.

Kako je precizirao, izmjenama zakona „vladajuća većina ima za cilj da zaustavi one koji protestuju na Kruševom ždrijelu i traže pravdu za članove porodica“ jer se sistem bezbjednosti bio „raspao“, nespreman da pruži adekvatnu zaštitu.

,,Pružićemo jak otpor ovakvom zakonskom rješenju. Koleginicama i kolegama iz parlamentarne većine koji namjeravaju da ga usvoje poručujem da je politička situacija u Crnoj Gori vrlo turbulentna i lako promjenljiva i da se može desiti da to zakonsko rješenje primijenimo na njih”, poručio je Zirojević.

S druge strane, Velimir Đoković, poslanik Nove srpske demokratije, za naš list je kazao da je pomenuti prijedlog zakona „dio šireg dogovora i dugotrajnog dijaloga“.

,,Ne postoji vlast koja je tolerantnija na ovakve vrste blokada ključnih saobraćajnica nego što je to današnja parlamentarna većina u Crnoj Gori. Pogledajte samo Francusku, Poljsku, Veliku Britaniju. Sjetite se samo kako se bivši režim obračunavao sa mirnim protestima i blokadama”, istakao je on i dodao da „u svemu treba imati mjere“.

On je ukazao da je „počela turistička sezona od koje zavisi trećina budžeta“, uz opasku da „poštujući pravo ljudi na slobodno okupljanje i protest, moramo uzeti u obzir i činjenicu da država mora da funkcioniše“.