Građani Makedonije će danas na referendumu imati mogućnost da odluče da li žele da njihova zemlja postane članica NATO-a i počne pristupne pregovore sa EU 2019. godine.

Referendum na kojem treba da se izjasne da li su za dogovor sa Grčkom o rješavanju spora oko imena, koji mnogi označavaju istorijskim i važnim za budućnost zemlje, podržale su SAD i većina zemalja EU, ali i sagovornici Pobjede, koji ističu da je Makedonija napravila veliki korak odlučivši se za referendum. Pad referenduma, dodaju, značio bi pobjedu Moskve na Zapadnom Balkanu.

Politički analitičar Davor Đenero smatra da će referendum u Makedoniji biti uspješan jer su, ga, kako navodi, Makedonci dobro pripremili.

– Makedonskoj vladi treba skinuti kapu i priznati joj da se ponaša krajnje demokratski i krajnje pristojno, jer ne samo da Vlada finansira kampanju zagovornika dogovora sa Grčkom i članstva sa EU i NATO, nego finansira kampanju i protivnicima. To su se naučili na primjeru u Sloveniji kada je referendum o drugom kolosijeku pruge Kopar – Divača pao na Ustavnom sudu, upravo zbog toga što je Vlada finansirala samo zagovornike, ali ne i protivnike referenduma. Dakle, makedonska vlada se ponaša veoma ozbiljno u ovoj priči – kaže Đenero za Pobjedu.

POLITIČKA ZRELOST

Dodaje i da su se Makedonci hrabro odlučili za raspisivanje referenduma o NATO, što čak ni Slovenci nijesu uradili. – Slovenci se nijesu usudili da samostalno iznesu pitanje članstva u NATO, nego su to učinili skriveno zajedno sa referendumom o EU, i dok im je referendum o EU prošao komontno, referendum o NATO-u prošao je vrlo tijesno – objašnjava Đenero.

Za Makedoniju je, kaže, trenutno vrlo važan referendum o NATO-u jer je to članstvo vrlo blizu, dok je referendum o EU ovaj put na neki način ono što treba privući birače, jer su birači uvijek više naklonjeni članstvu u EU nego u NATO.

– Uvijek manje ljudi podržava NATO, tako da je članstvo u EU ono što će izvući referendum – ocijenio je Đenero. Navodi da je to zgodan način da se podigne izlaznost i da se ljudi podsjete da je ovaj dogovor o imenu postignut prije svega tako da bi se Makedoniji otvorio put prema NATO i EU.

Đenero ocjenjuje i da su Makedonci pokazali veću političku zrelost nego većina ostalih zemalja Zapadnog Balkana, te da zavređuju veliko poštovanje i zbog načina na koji su sklopili Ohridski sporazum i riješili nesuglasice koje su postojale između Albanaca i Makedonaca.

– Makedonci su na taj način pokazali veliki državni potencijal i čini mi se da je sada vrijeme da Makedonija to naplati i time što će se stabilizovati u političkom smislu. Zato i ne pomi šljam da bi referendum mogao pasti, jer bi to bila velika pobjeda ruske politike i to bi bio početak novog destabiliziranja ovog prostora. To bi bio udar prvo na Makedoniju i na Bosnu i Hercegovinu, a idući na redu bi bila Crna Gora i Hrvatska – zaključio je Đenero.

REZOLUCIJA

Profesorica međunarodnih odnosa na Kolumbija univerzitetu Tanja Domi u razgovoru za Pobjedu kaže da bez obzira na ishod referenduma, ostaje uslov da Skupština Makedonije mora usvojiti rezoluciju koja potvrđuje želju Skoplja da uđe u EU sa podrškom od 3/4, koja zahtijeva 80 glasova.

Vlada koju predvode premijer Zoran Zaev i stranka Socijaldemokratskog saveza razgovaraju sa opozicijom i glasanje se mora održati prije 31. decembra ove godine, navodi Domi.

– Prije svega, sa stanovišta glasanja, potrebno je da glasa 50 odsto birača, što će osigurati validnost referenduma, a to je prilično visok procenat s obzirom na to da birački spiskovi vjerovatno i ažurirani. Kratkoročno gledano, mislim da eventualni neuspjeh u glasačkoj kutiji na kraju neć e spriječiti napredak Makedonije. Težak zadatak pred Vladom Zaeva ostaje glasanje u parlamentu. Vidljiva podrška međunarodne zajednice za referendum u Makedoniji i njena namjera da se uđe u NATO i Evropsku uniju je snažna, od srca – istakla je Domi.

Ona navodi i da su Angela Merkel, kancelarka Njemačke, Jens Stoltenberg, generalni sekretar NATO-a i američki ministrar odbrane Džejms Matis pokazali zajednički napor za podršku Makedoniji koja je važna ne samo za Makedoniju, već i za Zapadni Balkan.

– Ako referendum prođe, to će potkrijepiti napore Vlade Zaeva da ubijedi opoziciju da se pridruži i podrži rezoluciju u parlamentu. Ako referendum ne uspije, može se očekivati neka kratkoročna ,,šteta“, ali to ne gledam kao na totalno odbacivanje balkanskih država koje traže put za pridruživanje evroatlantskim organizacijama. Iako EU nije toliko privlačna kao što je to bila u prošlosti, pridruživanje NATO-u i EU je jedini put ka ekonomskoj vitalnosti i sigurnijoj buduć nosti. Makedonija je bila predmet zajedničkih napora da se destabilizuje od strane ruske vlade i već ina vlada na Zapadu ne želi da vidi uticaj Rusije u Makedoniji – zaključila je Domi.