Nezvanični papiri, opasne ideje

Pandemija u Bosni i Hercegovini odnijela je u odnosu na broj stanovnika više života nego u skoro bilo kojoj drugoj zemlji u Evropi, pisao je berlinski Tagescajtung u članku o „sahranama na pokretnoj traci“. Već ova činjenica trebalo bi da usmjeri našu pažnju na Zapadni Balkan. Ali trenutno se čini da je EU zabavljena sobom.

Dok se BiH bori s pandemijom, neuspjelim programom Kovaks i sopstvenim političarima, za Brisel je otišlo nekoliko takozvanih non-papera o regionu. Radi se o nezvaničnim dokumentima, sačinjenim da testiraju političke predloge.

Hrvatski ministar spoljnih poslova Gordan Grlić Radman predstavio je krajem marta u Briselu dokument koji su potpisale Slovenija, Mađarska, Bugarska, Grčka i Kipar, a kojim Hrvatska želi uglavnom da „pomogne“ BiH na putu u EU.

Tim papirom hrvatska vladajuća HDZ podržava napore sestrinske stranke HDZ BiH da promijeni izborni zakon tako da se održi blokada BiH kao države, a Zagreb ima uticaj na donošenje odluka. U tom non-paperu se na prvi pogled ne prepoznaje da bi promjene zakona otvorile put stvaranju trećeg entiteta u BiH i, u konačnici, njegovom pripajanju Hrvatskoj.

Takav dokument izazvao je nezadovoljstvo mnogih. Manuel Zaracin, poslanik njemačkih Zelenih, postavio je upit Vladi u Berlinu i dobio zadovoljavajući odgovor: „Savezna vlada se zalaže za teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine – sa postojećim entitetima.“

Mirni raspad BiH?

Član Predsjedništva BiH Željko Komšić – bosanski Hrvat kojeg HDZ u BiH i Hrvatskoj ne prihvata – poslao je sopstveni papir kao odgovor početkom aprila. U tom dokumentu on ističe, prema njegovom mišljenju, „nejasnu politiku EU, koja je pod snažnim uticajem Hrvatske i tamošnje vladajuće stranke HDZ, kao i nedostatak neutralnosti delegacije Evropske unije u BiH“.

Komšić je ukazao na miješanje Srbije i Hrvatske u unutrašnje stvari BiH kao i na pritisak Rusije zbog aspiracija BiH za ulazak u NATO. On poziva na aktivniji angažman EU i pomoć u deblokadi državnih institucija, inače će, kako je naglasio, situacija u zemlji još više eskalirati.

Međunarodna zajednica u BiH promptno je reagovala i pozvala političke aktere da prestanu sa špekulacijama i ne stvaraju nepotrebne napetosti.

Prije samo nekoliko dana Željko Komšić potvrdio je da je predsjednik Slovenije Borut Pahor prilikom nedavne posjete Sarajevu 5. marta rekao trojici članova Predsedništva BiH da je u EU sve više glasova koji pozivaju na dovršetak raspada Jugoslavije. Pahor je navodno pitao da li je moguća „mirna disolucija“ BiH.

Prema Komšićevim rečima, on i Šefik Džaferović, bošnjački član Predsjedništva, rekli su da mirno razdvajanje nije moguće, dok je Milorad Dodik izrazio suprotan stav. Nije novina da Dodik zastupa takvo mišljenje.

Moglo bismo da se zapitamo zašto jedna tako važna informacija tek sada izlazi u javnost? Jedan od vjerovatnih razloga je da je u opticaju još jedan non-paper o „neriješenim nacionalnim problemima Srba, Albanaca i Hrvata“ nakon raspada Jugoslavije. Premijer Slovenije, Janez Janša, dobar Orbanov prijatelj, očigledno je u februaru nezvaničnim kanalima, poslao takav dokument predsjedniku Evropskog saveta Šarlu Mišelu. Janša, međutim, poriče da je autor dokumenta.

Taj navodni non-paper, koji je ove sedmice objavio jedan slovenački portal, predviđa prije svega nastavak nacionalističke politike Srbije i hrvatske HDZ prema BiH. Prema nekim informacijama, dio dokumenta je napisan čak u Budimpešti, ali u Briselu ga nazivaju „slovenačkim papirom“.

Mogući ratni sukobi

Dokument je izazvao pometnju jer se u njemu predlaže nastanak velikih Srbije, Hrvatske i Albanije. Bošnjacima bi ostao manji dio BiH. Nije čudo da su se protivnici takve ideje glasno pobunili – čak se pominju i oružani sukobi.

U dokumentu se govori o „tihoj proceduri“, to jest da se daleko od očiju javnosti u regionu i međunarodnoj zajednici opipava puls za takvu ideju. Zastrašujuće je što su neki u međunarodnoj zajednici učestvuju u takvom „tihom“ savjetovanju. Da li je potpuno zaboravljeno da je u BiH stravični rat izbio upravo zbog sličnih planova?

Janša nije direktno opovrgao navode. Naglasio je da Slovenija „ozbiljno traži rješenja za razvoj regiona kao i za evropsku perspektivu Zapadnog Balkana“, ali da to ometaju tvrdnje kojima se slovenački non-paper povezuje sa ranijim planovima podjele BiH.

Predsjednik Slovenije Pahor nije komentarisao navodni dokument premijera Janše, ali je iz njegove kancelarije saopšteno: „Predsjednik Pahor redovno upozorava na opasnost ideje raspada Bosne i Hercegovine i redizajna granica na Zapadnom Balkanu. S obzirom na zabrinutost zbog ovih ideja, on je tokom posjete Sarajevu u martu pitao sva tri člana Predsjedništva BiH šta o njima misle.“

Pahor je u nastupu na slovenačkoj POP TV rekao da je nakon povratka iz BiH još više uvjeren da se EU suočava s „neugodnom situacijom u kojoj neće moći da preko noći donese odluku o budućnosti Zapadnog Balkana, a ipak će morati da djeluje brzo“. Ukoliko se oteže, dodao je Pahor, „svašta se može desiti na Zapadnom Balkanu, možda čak i uz upotrebu sile, pa ćemo opet gledati krvoproliće“.

SAD i EU protiv povlačenja novih granica

Američka ambasada u Sarajevu odgovorila je na planove iz slovenačkog papira jasnim saopštenjem u kojem se poziva na Dejtonski sporazum. „Bosna i Hercegovina je demokratska, multietnička, suverena i nezavisna država sa neporecivim teritorijalnim integritetom.“ Stav EU takođe djeluje jasno: „Ne postoji ništa što treba da se mijenja“, rekao je jedan portparol Evropske komisije.

Bez obzira na to, „tihe procedure“ su zabrinjavajuće vijesti – posebno pred održavanje sastanka ministara spoljnih poslova članica EU gdje će na dnevnom redu biti i Zapadni Balkan, kao i pred samit Brdo-Brijuni u Kranju, koji bi trebalo da se održi za dva mjeseca.

Nije jasno zašto je Slovenija, koja će uskoro preuzeti predsjedavanje EU, potpisala hrvatski non-paper. Ali jasno je da su ideje s kraja osamdesetih koje su izražavali Slobodan Milošević i Franjo Tuđman i danas itekako žive.

EU mora konačno da se postavi protiv nacionalističkih i fašističkih težnji – i kada dolaze iz sopstvenih redova. Politika prema Zapadnom Balkanu, a posebno BiH, mora biti jasna, transparentna i fokusirana. To je krajnje važno i zbog nacionalističkih stremljenja unutar EU.

Prof. dr Kristijan Švarc-Šiling bio je od 1982. do ‘92. ministar za poštu i telekomunikacije u vladi kancelara Helmuta Kola. Iz protesta prema suzdržanosti njemačke vlade tokom rata u BiH podnio je ostavku. Deset godina bio je međunarodni posrednik za BiH, a u periodu 2006-2007. obavljao je funkciju Visokog predstavnika u BiH. Povremeno piše kolumne za DW.