Nije bilo zloupotrebe državnih resursa u kampanji

– Pokrenuto je više od 20 prekršajnih postupaka, ali među njima nije bilo zloupotrebe državnih resursa u predizbornoj kampanji. Svi organi su poštovali zakonsku proceduru i do sada nije primijećena zloupotreba javnih resursa. Ipak, još traje pregledanje svih dokumenata i krajem oktobra imaćemo konačne rezultate – kazala je Perović.

Dio NVO sektora ukazao je na zloupotrebu javnih resursa u partijske svrhe, a iz posmatračke misije OEBS-a ocijenjeno je da je „vladajuća partija imala prednost u kampanji zbog korišćenja državnih resursa“. Kako to komentarišete?

Ne možemo pričati o zloupotrebi javnih resursa ako Vlada nešto radi u svom mandatu. Vlada u toku mandata od četiri godine obavlja poslove iz svoje nadležnosti. Koji dio tih poslova će raditi i kada, to je na Vladi. Hoće li to raditi u prvom dijelu mandata ili drugom, i to prezentovati pred izbore, to je na njima. Sa aspekta ASK-a, ne možemo govoriti o zloupotrebi javnih resursa.

Koja su bila najčešća kršenja zakona tokom izborne kampanje?

Agencija još kontroliše dokumenta koja su nam dostavljena. Izuzetno je važna transparentnost koja je ostvarena. Sva dokumenta koja su obveznici zakona morali da dostave, to su i učinili. Više od 98 odsto zakonskih odredbi je ispoštovano od svih obveznika, i političkih subjekata i medija.

Najviše pritužbi od starta izbornog procesa odnosilo se na primjenu zakonske odredbe vezane za cjenovnike – pružalac medijskih usluga cjenovnik mora da dostavi u roku od deset dana od raspisivanja izbora. ASK je primijetila da je samo 13 medija dostavilo cjenovnike, što je zbog pandemije kovid-19 bio mali broj, pa je ASK na osnovu Zakona o upravnom postupku dozvolila produženje tog roka još tri dana. Svi koji su dostavili nakon tog trećeg dana cjenovnike, procesuirani su i pokrenuti su prekršajni postupci protiv njih.

Postavilo se pitanje da li su pružaoci medijskih usluga portali i bilbordi. Imajući u vidu dosadašnja zakonska rješenja sa kojima nijesam saglasna, ali zakon se mora poštovati kakav god da je, pružaoci medijskih usluga nijesu bilbordi i portali, tako da oni nijesu obveznici u smislu dostavljanja cjenovnika. Pokrenuta su i dva prekršajna postupka, jer dva subjekta nijesu dostavila ugovore u roku od pet dana, na što ih zakon obavezuje. Svi finalni izvještaji političkih subjekata biće gotovi do kraja oktobra i mi ćemo tada moći da govorimo o nepravilnostima.

Politički subjekti su imali zakonski rok do 29. septembra da dostave izvještaje o troškovima u kampanji. Koji politički subjekti nijesu ispoštovali taj rok?

Pet subjekata nije dostavilo izvještaje u roku, a to su koalicija ,,Narod pobjeđuje – Tivat“, Socijalistička narodna partija i Nova srpska demokratija – Andrijevica, Socijalistička narodna partija – Gusinje, Koalicija za budućnost Kotora i koalicija ,,Albanci zajedno“. Agencija ima sedam dana da provjeri izvještaje i do utorka ćemo imati sve informacije.

Je li bilo kršenja zakona kada je u pitanju zapošljavanje u toku kampanje?

Svim organima koji su sproveli zapošljavanje poslata su uputstva šta bi trebalo da nam dostave. Većina njih je to učinila i sad radimo analizu tih dokumenata, da utvrdimo da li je bilo zapošljavanja uz kršenje zakona. Rezultati će biti veoma brzo.

Agencija je 31. avgusta ove godine donijela odluke da je nekoliko poslanika DPS-a prekršilo Zakon o sprečavanju korupcije, tako što nijesu prijavili varijabile iz 2017. godine. Predmeti su pokrenuti prije dvije godine. Zašto se čekalo toliko dugo sa odlukama?

Nije se radilo o složenom upravnom postupku, ali možda nije imao prioritet. Izabrana sam na ovu funkciju krajem jula i sačekalo me dosta posla. U tom trenutku Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja imao je prioritet u odnosu na sve druge predmete. Bili smo fokusirani na transparentnost izbornog procesa i to je bio veoma važan trenutak za rad ASK. Ti predmeti čekali su od 2018. godine, pa nije bilo bitno hoće li se odluke donijeti u avgustu ili septembru, s obzirom na to da nijesu donijete u roku koji je predviđen zakonom. Planom rada nijesmo mogli da završimo prije.

Nije bilo razloga da se ove odluke ne donesu.

Ipak se na njih čekalo više od dvije godine. 

Neprihvatljivo je što se čekalo toliko, ali nekada se desi nešto takvo. Nema opravdanja, niti logičnog objašnjenja.

Ima li još predmeta koje čekaju?

Statistički podaci se prikupljaju i svaki sektor će dati viđenje svih predmeta. Napravićemo plan i svi predmeti koji nijesu završeni u zakonskom roku, biće najskorije. Nećemo imati nijedan otvoreni predmet.

Kazali ste da nijeste zadovoljni rješenjima u Zakonu o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja. Kojim odredbama konkretno?

Ima dosta prostora za izmjene tog zakona kako bismo se fokusirali na suštinsku kontrolu umjesto na formalne stvari.

Imali smo u ovoj kampanji situaciju da je jednom političkom subjektu uplaćena donacija od dvije osobe koje nijesu imale pravo da je uplate. Zakon u toj situaciji ne predviđa prekršajnu odgovornost osobe koja je uplatila a nije smjela, već predviđa prekršajnu odgovornost političkog subjekta koji u tom trenutku ne može da zna ni ko mu je uplatio, ni da li ima zabrana zbog kojih ta osoba ne može da uplati donaciju. To nije duh zakona. Trebalo je da se zakonom predvidi prekršajna odgovornost lica koje je prekršilo zabranu. Ako ja nijesam na biračkom spisku, ja to znam, ali politički subjekt kojem ja, na primjer, uplaćujem donaciju, to ne može znati. To je nelogičnost u zakonu. Mi smo pokrenuli prekršajnu odgovornost protiv tog političkog subjekta, ali ćemo i na sudu reći da smatramo da politički subjekt nije mogao da spriječi izvršenje tog prekršaja ni na koji način i da kroz sudsku praksu, sa odlukom suda, koji takođe mora ovakve stvari konstatovati, da pokušamo da iniciramo izmjene zakona.

Protiv kojeg političkog subjekta je pokrenut prekršajni postupak zbog nedozvoljenih donacija?

Protiv DPS-a. To se moglo desiti bilo kom političkom subjektu. To treba spriječiti tako što će se izmijeniti zakon da prekršajno odgovara onaj ko je prekršio zakon.

Imaćemo sugestije i dosta primjedbi na zakon. ASK je i ranije imao više inicijativa za izmjenu tog zakona, kao i Zakona o sprečavanju korupcije.

Šta vam je najveća primjedba u Zakonu o sprečavanju korupcije? Je li potrebno pooštriti sankcije za nepoštovanje Zakona?

Postoje pitanja koja se moraju jasnije definisati, što mora ići kroz sudsku praksu i sveobuhvatnu analizu dosadašnjeg rada. ASK djeluje preventivno. Cilj nam je da spriječimo korupciju. Sudovi izriču sankcije, a ASK treba da nauči svakoga šta je obavezan da uradi i u tome je dosta uspjela. Samo podnošenje imovinskih kartona govori koliko javni funkcioneri poštuju zakon.

Poenta borbe protiv korupcije je transparentnost. Kada je nešto javno, može se vidjeti postoje li zloupotrebe. ASK će sve podatke učiniti dostupnim, da se obavljaju analize iz kojih bi proizašlo da li je došlo do zloupotrebe. Ta preventivna uloga ASK važna je u sistemu vladavine prava i trudićemo se da sve učinimo transparentnim.

Šta ste do sada učinili da povećate transparentnost ASK?

Za posljednja dva mjeseca dostavili smo sve podatke koje nam je neko tražio, ukoliko to ne šteti javnom interesu. Iako ima prostora za unapređenje, generalno mislim da je ASK transparentna. Kroz stalnu komunikaciju sa medijima i NVO sektrorom činimo naš rad javnim, a otvoreni smo za sve sugestije u cilju poboljšanja rada Agencije.

Vratiću povjerenje u ASK transparentnim radom

Ocjene dijela NVO sektora i partija koje su ranije bile u opoziciji, a sada čine vlast, bile su da je Agencija „pod kontrolom DPS-a“, da je „zarobljena institucija“, da „gleda kroz prste prekršiocima zakona“. Na koji način ćete vratiti povjerenje u ASK?

Zakonitim i transparentnim radom. Svi će biti jednaki pred Agencijom i svi će imati pravo na jednaku zaštitu od ASK. Kada to budemo imali i kada svi shvate da Agencija nije organ gonjenja, već preventivni, biće nam jednostavnije. ASK je na istoj strani i sa NVO sektorom i sa medijima. Mi smo ti koji će, zajedno sa vama, vršiti kontrolu vlasti ko god da je u njoj. Nije bitno koja partija je na vlasti. ASK će uvijek voditi računa da nema zloupotrebe javnih resursa, da funkcioneri moraju svoje zakonske obaveze ispunjavati, a oni koji to ne budu uradili, biće procesuirani sudu. Bićemo jednaki prema svima, a to će doprinijeti boljoj percepciji rada ASK.

Sagledavajući dosadašnji rad ASK-a, bilo je odluka protiv svih funkcionera bez obzira kome su pripadali, ali možda nije bilo dovoljno transparentno da svi znaju protiv koga je Agencija vodila postupak. Možda je transparentnost jedan od ključnih osnova da se zna šta, kako i koliko radi Agencija.