Video
On je, gostujući u emisiji Drugačija radio veza na Anteni M, kazao da je prošlog utorka dobio poziv od Abazovića sa ponudom da bude 41. poslanik koji bi podržao 44. vladu, a koju Miodrag Lekić ne može da sastavi jer mu nedostaju glasovi URE. Aabzovića je, prema riječima Nimanbegua, obavijestio u četvrtak prethodne sedmice da na njegov glas ne može računati.
On je pojasnio da je 43. Vlada bila “zlatna prilika” da se dođe do harmonije među političkim subjektima.
-Manjinska vlada je bila prilika da dođemo do magičnog broja 49, odnosno do tropetinske većine, ali, tokom formiranja smo naišli na toliko stranputica – ko će biti u vladi, kako će biti predstavljeni, koji će resor voditi. Tako smo došli do broja 46, ali nikada do broja 49. Šteta, jer su zapadni partneri, sa kojima sam u kontaktu, bili veliki entuzijasti. Čak se govorilo nezvanično i o godini ulaska Crne Gore u Evropsku uniju, 2024. ili 2025. je bila u pitanju – rekao je Nimanbegu.
Krah 43. Vlade – odgovornost Đukanovića i Abazovića
Nimanbegu je uvjeren da je tako stvoren politički ambijent odgovornost Mila Đukanovića i Dritana Abazovića.
-Ipak je Vlada formirana na osnovu dogovora ova dva politička subjekta, pa su oni trebali da se pozabave problemima sa kojima se mogla suočiti izvršna vlast. Ja sam tada iznosio svoja uvjerenja koja su išla u smjeru formiranja političke vlade. Bilo mi je jasno da će 43. vlada pasti na prvi kamen spoticanja, što je bio ugovor sa SPC – istakao je on.
Kada je vlada pala, Nimanbegu je, kako kaže, bio motivisan da se ostvari ideja tzv. koncentracione vlade, sa podrskom svih parlamentarnih partija, koja će se pozabaviti ključnim pitanjima u datom trenutku. Ipak, vanredni parlamentarni izbori su i tada bili, vjeruje, najbolja opcija.
-Vanredni parlamentarni izbori su se trebali desiti odmah nakon 19. avgusta 2022, kada je 43. Vlada izgubila povjerenje. Tako bi izvršna vlast vratila svoj legitimitet. A ovo produžavanje krnje, pritom i tehničke vlade uvijek je kratkoročno. Odluke ove grane vlasti tako se donose u odnosu na trenutne političke događaje, poput lokalnih, a sada predsjedničkih izbora – jasan je predsjednik FORCE.
On tvrdi da svi politički subjekti, sa kojima razgovara svakodnevno, imaju očiglednu potrebu da sjednu za sto i dogovore se o gorućim problemima. Međutim, kaže da ih od toga odvlači strah od reakcije njihovog glasačkog tijela.
“URA i Demokrate nijesu odustali od dobrih odnosa sa Zapadom, samo kupuju vrijeme”
Na pitanje da li URA i Demokrate nastojanjem da formiraju 44. vladu na svaki mogući način ignorišu reakcije Zapada, i je li Zapad odustao od namjere da sa njima sarađuje, Nimanbegu kaže da ni jedno ni drugo nije u pitanju.
-Ne mislim da je to slučaj. Vjerujem da je ovo način da dobiju na vremenu kako bi svoje politike počeli da realizuju. I da se formira ova vlada, imali bismo vladu sa podrškom tek 41. poslanika. Takva vlada skoro da ne može doći do broja 49 ili 54 u parlamentu – naglasio je.
Smatra da bi Abazović još dugo mogao biti premijer u tehničkom mandatu, jer, kako kaže, ne vjeruje da će doći do raspuštanja Skupštine.
-Moje informacije ne idu u pravcu da će doći do raspuštanja, mada ni moja intuicija nije na tom fonu. Ali, svakako mislim da je pozicija cijelog društva takva da su izbori jedini način da se vrati legitimitet državnim institucijama – dodaje Nimanbegu.
Albanska zastava u Tuzima je nacionalni simbol Albanaca u Crnoj Gori
Govoreći o pobjedi koalicije u Tuzima koju je predvodio Nik Đeljošaj, te proslavi izbornog rezultata uz isključivo albanske zastave, Nimanbegu pojašnjava da je to u skladu sa Zakonom o nacionalnim simbolima.
-Albanska zastava na proslavi izborne pobjede u Tuzima nije bila samo zastava Albanije, već i nacionalni simbol albanskog naroda u Crnoj Gori. Ipak, izostanak crnogorske zastave na tom dešavanju pitanje je trenutnih odnosa u društvu. Svakako, stava sam da je odnos Albanaca i Crnogoraca više nego dobar, ali prisjetimo se koliko je dugotrajan proces bio da Albanci iz Tuzi konačno dobiju svoju opštinu. Situacija se činila takvom da Crna Gora njima nije htjela da je da – navodi Nimanbegu.
“FORCA neće podržati nijednog predsjedničkog kandidata do drugog kruga”
Govoreći o predstojećim predsjedničkim izborima, istakao je da se FORCA još nije opredijelila koga će podržati.
-Nećemo saopštavati tu odluku dok ne prođe prvi krug. Ta odluka ipak najviše zavisi od kandidata, a moje lične preferencije naklonjene su kandidatkinji SDP Draginji Vuksanović Stanković – jasan je Nimanbegu.
Ustavni sud, iako odblokiran, i dalje je aktuelna tema s obzirom na to da je sedmo mjjesto i dalje upražnjeno.
Lider FORCE kaže da je i oko ove teme prisutan medijski spin, gdje se tvrdi da manjinske stranke nijesu došle do dogovora, a da je to zapravo plašt pod kojim se skriva namjera da uopšte ne postoji volja da sedmi kandidat bude izabran.
Preporučeno
-Priča da se manjinske stranke oko kandidata za sudiju Ustavnog suda nijesu mogle dogovoriti je čisti spin. Poslanici parlamentarne većine predložili su dvije kandidatkinje, opozicija, bez konsultacija sa mnom, predložila je treću. Što se tiče kandidata predstavnika manjina, on se neće izabrati, ne zato što manjinske stranke to ne žele ili ne mogu da se dogovore, već za tim uopšte ne postoji politička volja – zaključio je Nimanbegu za Antenu M.
