Niti smo ginuli na ratištima, niti su investitori pohrlili u CG: NATO je važan za političku stabilnost, ne za standard građana

Nakon ceremonije koja se 5. juna prošle godine održala u američkom Stejt Departmentu, Crna Gora je i službeno postala punopravna članica NATO-a. Godinu nakon tog, može se slobodno reći, najznačajnijeg događaja u novijoj crnogorskoj istoriji, pitamo se – što se to promijenilo u odnosu na period kad nijesmo bili dio najmoćnijeg globalnog vojnog saveza?

Zagovornici učlanjenja u NATO isticali su mnoge benefite ulaska u Alijansu – kao što su pojačan upliv stranih investicija, razvoj turizma, vojna sigurnost, širenje mogućeg tržišta za izvoz domaćih proizvoda. Protivnici su sa druge strane, naglašavali da “nije moralno” ulaziti u savez koji je bombardovao Crnu Goru 1999. godine, isticali su da će naši vojnici morati da “ginu” u vojnim misijama u zemljama trećeg svijeta, naglašavali da su troškovi članstava preveliki…

Od svih tih prognoza, za sada se nije ostvarila nijedna, jer je godina, realno, veoma kratak period da bi osjetili, kako pozitivne tako i negativne pomake koji su zadesili Crnu Goru nakon ulaska u NATO. Ono što je za sad jedini konkretan benefit od učlanjenja u sjevernoatlantsku alijnsu je to što su italijanski i grčki lovci zvanično preuzeli brigu o vazdušnom prostoru Crne Gore u okviru NATO „air policing“ misije kontrole vazdušnog prostora.

Politička korist

Vojni analitičar Aleksandar Radić kazao je za Standard, da se nakon prvih godinu od učlanjenja Crne Gore u NATO vidi koliko je bila površna propaganda – kako onih koji su bili za učlanjenje tako i onih koji su bili protiv.

“Ulazak u NATO se vrlo malo tiče svakodnevnog života i onoga što bi konkretno koristilo ljudima. To pitanje je previše ispolitizovano, što je tipično za balkanske političare koji su NATO koristili za dnevnopolitička prepucavanja. Protivnici učlanjenja su govorili da ćemo platiti visoku cijenu u krvi i novcu, dok su zagovornici pristupanja govorili o mnoštvu benefita. Oni koji su bili promoteri NATO-a obećavali su olako da će članstvo donijeti benifite i konkretnu korist od učlanjenja. NATO je samo političko oružje a manje alijansa koja donosi promjenu običnim ljudima. Promjena u standardu će se osjetiti tek kad Crna Gora uđe u EU, jer NATO je vojna alijansa i na svu sreću se ne miješa u svakodnevna društvena pitanja”, rekao je Radić.

On ističe da su crnogorske vlasti imale prije svega jake političke motive da uđu u NATO.

“Korist koju donosi NATO je prije svega politička, pa tek onda bezbjednosna jer imate garanciju zapadnih sila. NATO donosi političku stabilnost što je veoma važno za ove prostore. Recimo da na Balkanu opet uzavre situacija – drugačija kad se o tome pitaju oni koji imaju veliku moć u svojim rukama”, rekao je Radić.

Naravno, mora se naglasiti i ona istorijska dimenzija učlanjenja u NATO. I zagovornici i protivnici učlanjenja poručuju da je 5. juna prošle godine Crna Gora napravila radikalan istorijski okret – nakon vjekova spoljnopolitičke orjentacije koja je bila usmjerena ka Rusiji, okrenula se zemljama Zapada.

Radić ipak ističe da taj spoljnopolitički preokret nije toliko radikalan.

“Bivša Jugoslavija je imala distancu prema Rusiji, a kako će Crna Gora da gradi odnos sa Moskvom to je pitanje koje prevazilazi NATO. Evo recimo Slovenija je članica NATO-a a ima izuzetne odnose sa Rusijom – i ekonomske i spoljnopolitičke. Ono što je značajono naglasiti je da je ulaskom u NATO oslabljen uticaj srpskog etnosa i ojačana svijest o tome da je Crna Gora samostalna država koja je definisala prije svega odnos prema Beogradu”, rekao je Radić.

Istakao je da je strah da će crnogorski vojnici masovno ići na strana ratišta neopravdan.

“Učešće Crne Gore u stranim misijama nije se ni povećalo niti smanjilo. Crnogorski vojnici neće učestvovati u misijama u inostranstvu sa nekim silnim bataljonima, taj broj vojnika koji je otišao u Avganistan je nešto što se očekuje od Crne Gore, ništa više”, poručio je Radić.

Od ratifikacije do članstva

Sve države članice NATO okončale su 10. maja 2017. godine procedure ratifikacije Protokola o pristupanju Crne Gore Alijansi.

Crna Gora je 5. juna prošle godine službeno postala punopravna članica NATO-a na ceremoniji koja se održala u State Departmentu u Vašingtonu. Šef crnogorske diplomatije Srđan Darmanović uručio je tada ratifikacijske instrumente zamjeniku sekretara za politička pitanjaTomasu Šenonu.

Svečanosti su prisustvovalii crnogorski premijer Duško Marković i generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg. Zastava naše zemlje podignuta je 7. juna2017. godine ispred sjedišta NATO u Briselu.

Ključni datumi

Ovo su ključni datumi na putu Crne Gore ka učlanjnju u NATO.

– 29. novembra 2006. godine počeli su zvanični odnosi Crne Gore i NATO, pozivom našoj zemlji da pristupi Partnerstvu za mir.

– 14. decembra 2006. godine, u Briselu, potpisan je Okvirni dokument Partnerstva za mir. To je prvi ugovorni odnos sa Alijansom.

– 2007. godine Crna Gora je uspostavila Misiju pri NATO u Briselu.

– 4.-5. septembar 2015. godine, na Samitu u Velsu, potvrđena je odluka ministara vanjskih poslova NATO članica da se sa Crnom Gorom započnu intezivirani i fokusirani razgovori.

– Članice su se obavezale da do kraja 2015. godine procijene napredak naše zemlje i donesu odluku da li da upute poziv za članstvo.

– 2. decembra 2015. godine ministri vanjskih poslova država članica NATO jednoglasno su donijeli odluku o upućivanju poziva Crnoj Gori da postane punopravna članica Alijanse.

– 15. i 16. februara 2016. godine, u Briselu, održani su pristupni razgovori Crne Gore sa Alijansom, tokom kojih je Crna Gora, u skladu sa principom solidarnosti koji važi u NATO, prihvatila obaveze koje proizilaze iz članstva.

– 28. aprila 2017. godine Skupština Crne Gore izglasala je Predlog zakona o potvrđivanju Sjevernoatlantskog ugovora.

– 19. maja 2016. godine u Briselu potpisan je Protokol o pristupanju od strana članica NATO, čime je Crna Gora dobila status povezane zemlje.

– 5. juna 2017. godine Crna Gora je postala 29. članica NATO saveza.

Ovim redosljedom su zemlje članice NATO ratifikovale Sporazum o prijemu sa CG

8. jun 2016. godine- Island
9. jun 2016. godine- Slovenija
10. jun 2016. godine- Mađarska

14, jun 2016. godine- Slovačka

23. jun 2016. godine- Albanija
24. jun 2016. godine- Bugarska
25. jul 2016.godine- Poljska
26. septembar 2016. godine- Turska
27. oktobar 2016. godine- Rumunija
28. oktorbar 2016. godine- Letonija
29. oktobar 2016. godine- Estonija
30. oktobar 2016. godine- Velika Britanija
31. novembar 2016. godine- Litvanija
32. novembar 2016. godine- Hrvatska
33. decembar 2016. godine- Luksemburg
34. decembar 2016. godine- Belgija
35. decembar 2016. godine- Danska
36. januar 2017. godine- Italija
37. januar 2017. godine- Norveška
38. januar 2017. godine- Češka
39. januar 2017. godine- Francuska
40. januar 2017. godine- Grčka
41. februar 2017. godine- Njemačka
42. februar 2017. godine- Portugal
43. mart 2017. godine- Kanada
44. april 2017. godine- SAD
45. maj 2017. godine- Španija
46. jun 2017. godine- Holandija    

B.Knežević