Video
Crna Gora ima samo oko 625.000 stanovnika, manje nego Frankfurt. Zato popis stanovništva koji bi konačno trebalo da počne krajem novembra, nije veliki logistički zadatak, piše Frankfurter algemajne cajtung.
„Politički, međutim, (popis) duboko dijeli stanovništvo. Ključno pitanje je da li su Crnogorci (i) Srbi. Odgovor na to pitanje varira u zavisnosti od istorijskih okolnosti“.
Bijeli i zeleni
Predsjednik Jakov Milatović, koji se u Berlinu sastao s njemačkim predsjednikom Frank-Valterom Štajnmajerom i drugim njemačkim zvaničnicima, sebe definiše kao Crnogorca u nacionalnom smislu, kao i relativna većina njegovih sunarodnika, navodi frankfurtski list i zatim iznosi podatke s posljednjeg popisa iz 2011. godine: „45 odsto ispitanika izjasnili su se kao Crnogorci, 30 odsto kao Srbi, 8,6 odsto kao Bošnjaci i nešto manje od pet odsto kao Albanci. S izuzetkom posljednje grupe, svi govore istim maternjim jezikom, ali ga različito zovu. To da li neko govori crnogorski, srpski ili bosanski nije lingvističko, već političko pitanje“.
Autor članka ukazuje da je „rasprostranjen stav prema kojem, iako svaki Srbin nije Crnogorac, svaki Crnogorac jeste Srbin – i to ne samo među Crnogorcima koji žive u Srbiji“.
„U Crnoj Gori, koja je na referendumu 2006. glasala 55,5 odsto za nezavisnost, ti stavovi razlikuju se politički i po boji. Još u prošlom vijeku vodile su se borbe ’bijelih’, koji su se zalagali za zajedničku državu sa Srbijom i vidjeli crnogorski narod kao srpsko pleme, protiv ’zelenih’, koji su se borili za državnu nezavisnost Crne Gore“.
„Srpski nacionalistički krugovi u Beogradu“, piše njemački list, „škrgućući zubima prihvatili su secesiju Crne Gore, ali je nikada nisu preboljeli. Srbija pokušava da poveća broj Crnogoraca koji se izjašnjavaju kao etnički Srbi“.
Srbiji dobro dođu crnogorski studenti (i pacijenti)
Frankfurter algemajne ocjenjuje da Beogradu „dobro dođe“ to što je Crna Gora još veoma okrenuta Srbiji, na primjer u zdravstvu i obrazovanju: mnogi Crnogorci odlaze u sprsku prijestonicu radi delikatnih medicinskih zahvata, ili na studije Beograd ili Novi Sad.
„Beograd to podstiče: Crnogorci koji se na formularu definišu kao Srbi mogu besplatno da studiraju u Srbiji. To koriste i Crnogorci s nacionalno izraženim crnogorskim identitetom“.
Kako se navodi u članku, „tu dolazi do pritiska koji formalno ne dolazi od Vlade Srbije, ali ga ona podržava“. Riječ je o predlogu da za besplatno studiranje u Srbiji više ne bude dovoljna obična izjava u formularu, već da se traži da osoba dostavi kopiju upitnika s popisa u kojem se navodi da se izjasnila da je srpske nacionalnosti. Do sada se o tome govorilo samo u vezi s visokim obrazovanjem, ali „mada se o tome ne govori, postoji mogućnost da to važi i za zdravstveni sistem“.
„Predlog formalno dolazi od ’Udruženja studenata Crne Gore u Srbiji’, koje nigdje nije registrovano i nikada se ranije nije pojavljivalo u javnosti. Stoga je upadljivo da su delegate te nepoznate grupe primili potpredsjednik Vlade Srbije (i ministar odbrane) Miloš Vučević i ministar rada Nikola Selaković“, piše njemački list i primećuje da je taj „beogradski sastanak dobio veliku pažnju u crnogorskim medijima. Mediji su citirali profesora s Beogradskog univerziteta i bivšeg savjetnika u Ministarstvu prosvjete Srbije, da bi obavezno dostavljanje popisnih obrazaca bilo jasno miješanje Srbije u crnogorski popis“.
Nezavisnost Crne Gore nije u pitanju
Za sada je to samo zahtjev nepoznate studentske organizacije, ali je, kako ocjenjuje list, „poruka da bi bilo pametnije da se na popisu registruju kao Srbi vjerovatno primljena“.
Preporučeno
Na kraju, Frankfurter algemajne cajtung navodi: „Ako crnogorsko istraživanje objavljeno u maju odražava raspoloženje u zemlji, predstojeći popis zaista bi mogao da pokaže veći udio Srba nego 2011. Međutim, nezavisnost zemlje nije u pitanju, jer Crnogorci i dalje čine većinu“.
