Video
Prema informacijama našeg lista, Mrdak je bio 2009. i 2010. godine organizator aktivnosti usmjerenih prema američkim diplomatama u Crnoj Gori, što je tada uzdrmalo povjerenje zapadnih službi prema crnogorskim kolegama.
PRAĆENJE CIA AGENATA
Kako ističu dva izvora našeg lista iz ANB, Mrdak je bio svojevremeno targetiran da je, sa pozicije glavnog operativca za suprotstavljanje djelovanju obavještajnih službi u Crnoj Gori, akciju nadgledanja fokusirao na rad zapadnih agenata na ovom prostoru, prvenstveno terenskih obavještajaca CIA, uprkos činjenici da su strateška opredjeljenja crnogorskih vlasti prema evro-atlantskim integracijama bila ključna politika zvanične Podgorice.
Prema informacijama iz američkih izvora, Mrdak je bio pod sumnjom da je resurse ANB koristio za praćenje, prvenstveno američkih i britanskih agenata. Sve je to izazvalo podozrenje da su privilegovani podaci, nekim kanalima, stizali do ruskih obavještajnih izvora.
U periodu kada je Duško Marković bio na čelu ANB-a, Mrdak je bio zadužen za reon Herceg Novog i okoline, grada u kojem je i nastanjen. Prema informacijama Pobjede, Mrdak je bio sposoban agent ANB-a, po tadašnjim procjenama apsolutno lojalan zvaničnoj politici crnogorske vlasti.
,,PAD“ ZBOG SAD
U Agenciji je Mrdak dugo slovio za vrlo uspješnog službenika, ali je njegova pozicija žestoko uzdrmana nakon informacija koje su zapadne službe dostavile, a koje su ukazale na moguću bliskost Mrdaka sa ljudima iz ruskih obavještajnih krugova.
Nakon upozorenja koja su stigla iz SAD i partnerskih službi, Vladimir Joković, tadašnji direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost, morao je zapadnim partnerima da objašnjava i odgovara na neugodna pitanja. Prije svega: da li je jedna ekipa iz ANB-a bila odgovorna za curenje podataka o radu zapadnih službi u Crnoj Gori.
Koliko je Mrdak zaista odgovoran za te optužbe, nikada nije zvanično dokazano niti je, makar formalno, protiv njega pokretan postupak. Prema informacijama Pobjede, sklonjen je 2011. godine iz aktivne službe unutar Agencije, ostao je uposlenik, ali je uglavnom boravio u Herceg Novom gdje je i nastanjen.
ZAGONETAN POVRATAK
Nakon 30. avgusta 2020. godine i promjene vlasti, Mrdak nije imao nikakvo zaduženje.
Koji su motivi vodili novog vršioca dužnosti direktora ANB-a Borisa Milića da iz neke vrste ,,dobrovoljne penzije“ vrati Mrdaka i postavi ga za načelnika KOZ-a, nije bilo moguće provjeriti od više izvora Pobjede. O unutrašnjim optužbama za Mrdakovu ,,sklonost“ ka Rusima Milić je, kao dugogodišnji službenik ANB-a, morao znati.
Zato se može zaključiti da novi menadžment Agencije za nacionalnu bezbjednost bira ljude koji nijesu bili u fokusu doskorašnjeg prvog čovjeka ANB-a Sava Kentere, koji je uživao puno povjerenje zapadnih partnera, prvenstveno Sjedinjenih Američkih Država.
Pitanje je i koliko je angažovanje Mrdaka autonomna odluka vršioca dužnosti direktora ANB-a. Milić je na mjesto prvog čovjeka ANB-a doveden voljom premijera u tehničkom mandatu Dritana Abazovića, i to nakon konsultacija sa Abazovićevim bliskim prijateljem Artanom Kurtijem, kojem je Direkcija za zaštitu tajnih podataka osporila pravo da radi u Agenciji za nacionalnu bezbjednost, nakon bezbjednosne procjene koja je bila negativna.
Pobjeda je pisala da je, za vrijeme mandata Dejana Vukšića, Milić dostavljao povjerljive informacije Kurtiju i da su njih dvojica imali intenzivne kontakte te da su se često susretali sa još dvojicom crnogorskih bivših operativaca službe, od kojih je jedan penzioner, a drugi od 2006. godine u privatnom biznisu.
Milić je postao prvi čovjek Agencije nakon smjene Kentere, u jeku dvije važne akcije u kojima je ANB imala ,,glavnu“ ulogu: raskrinkavanja ruske agenturne mreže u Crnoj Gori i operacije razbijanja državnog šverca u kojoj se sumnjiči bivši direktor Uprave prihoda i carina i aktuelni funkcioner Ure Rade Milošević.
Preporučeno
U tom kontekstu se može tumačiti i ekpresno postavljenje novog načelnika Uprave za kontraobavještajnu zaštitu, čovjeka koji je praktično pred penzijom i ima sjenku da je tajno radio na ,,obradi“ zapadnih partnerskih službi: kao način da se definitivno zaustavi akcija otkrivanja ruskog malignog uticaja u Crnoj Gori.
