Video
Nakon godina pritisaka, brutalnog medijskog rata, neosnovanih optužbi na račun države i najviših funkcionera, čini se da je u posljednje vrijeme zvanična Moskava otpustila omču političkog pritiska sa vrata Crne Gore. Andrej Klimov, novi Putinov čovjek koji je od skoro zadužen za Zapadni Balkan, donio je, makar javno, drugačiju politiku prema Crnoj Gori, koja više nije prioritet Moskve u regionu. Ali je izvesno da će sve sile Kremlja od sada biti usmjerene da Beograd drži podalje od NATO-a, makar trebali da upotrebe iste igrače “obavještajnog podzemlja” koji su djelovali po Crnoj Gori.
Leonid Rešetnjikov, Sergej Železnjak, Viktor Kolbanovski su imena koja je svako u Crnoj Gori, ko je iole upućen u politička dešavanja posljednjih godina, dobro zapamtio. Nezavisno od zvanične funkcije koju su imali, bilo da su se vodili kao pripadnici Spoljne obaveštajne službe Rusije (SVR), Ruskog instituta za strateška istraživanja, Balkanskog instituta za međunarodnu saradnju, uloga ovih istaknutih članova “obavještajnog podzemlja” bila je jedna – da spriječe Crnu Goru da uđe u NATO.
Kako je Crna Gora, bez obzira na sve opstrukcije ipak izboksovala mjesto u NATO-u, zvanični Kremlj se ubrzo ogradio od pomenute trojke, svega u što su možda bili umješani u oktobru 2016. godine, i naravno nezvanično, proglasio njihovu misiju u Crnoj Gori neupsjehom.
Klimov
Kako saznajemo iz više izvora bliskih obavještajnim i diplomatskim krugovima, Andrej Klimov predsjednik Komisije za međunarodnu saradnju Jedinstvene Rusije i novi Putinov čovjek zadužen za Balkan, trenutno ima zadatak da popravi štetu načinjenu od strane njegovih prethodnika. Kako nam je rečeno, Crna Gora, ali ni Makedonija, nijesu više na meti Kremlja, a zadatak Klimova je da, makar javno, izgladi odnose posle brutalnog političkog, obavještajnog i medijskog rata sa ove dvije zemlje.
Rešetnjikov, Železnjak i članovi njihovih bivših jedinica i dalje su aktivni kroz određene organizacije, prije svih Evroazijsku skupštinu naroda, u kojoj su čak aktivni i pojedini ljudi iz medijskih i političkih krugova iz Crne Gore. Ali, kako nam je rečeno, ipak nemaju više podršku Kremlja kao prije nekoliko godina i trenutno ne predstavljaju toliku opasnost po Crnu Goru.
Nakon blamaže Kremlja, kritika stala
Spoljnopolitički komentartor ruskog Komersanta Genadij Sisojev kazao je za Standard, da je normalno da je nivo kritike Crne Gore sa raznih adresa iz Rusije znatno smanjen u odnosu na 2015. i 2016. kada je naša zemlja trebala da dobije poziv i da se učlani u NATO.
“Priča o članstvu Crne Gore u Alijnsi je završena i nema neke svrhe da Kremlj tu ulaže napore. Nakon Crne Gore Rusija se usredsredila na Makedoniju, pa kad im je i to propalo sve snage su usmjerili ka Srbiji”, rekao je Sisojev.
Sisojev, FOTO: RTCG
On je kazao da su Rešetnjikov, Železnjak i Kolbanovski pokušali na malo agresivniji način da riješe pitanje Crne Gore i njenog članstva u NATO pa su zbog neuspjeha snosili posljedice.
“Rešetnjikov i ekipa se nijesu konsultovali pa su ubrzo sklonjeni. Oni ne samo da nijesu uspjeli u onome što su naumili, već su se izblamirali i morali su biti otpušteni. Rusija naravno nikad nije priznala umješanost u događaje u oktobru 2016. godine. I tužilac Katnić je kazao da ne sumnja u samu Rusiju, već u odmetnute strukture”, rekao je Sisojev.
Na mjesto Rešetnjikova i ekipe, od kojih se posle 2016. Moskva zvanično ogradila, došao je Klimov koji zastupa drugačiju, makar ovako javno, mnogo blažu politiku prema Crnoj Gori. Ipak Sisojev opominje:
“To ne znači da se stav Kremlja promijenio po pitanju članstva Crne Gore i bilo koje Balkanske zemlje u NATO, samo je sada sav pritisak skoncentrisan na Srbiju”.
Kremlj će se fokusirati na Srbiju
Kako saznajemo iz više izvora bliskih zvaničnom Beogradu, zadatak Andreja Klimova, osim već pomenutog pokušaja da ispegla situaciju sa Crnom Gorom i Makedonijom, je da ni po koju cijenu ne dozvoli da se sa Srbijom desi ono što se desilo sa ove dvije države – približavanje i ulazak u NATO.
Sada kad su Crna Gora i Makedonija u NATO-u, kako je kazao Sisojev, Rusija je svoju pažnju i uticaj još više skoncentrisala na Srbiju, koja je, kako je istakao, i do sada bila pod njenim najvećim uticajem.
“Na Zapadu smatraju da su pregovori Srbije i Kosova oko sporazuma o normalizaciji odnosa u završnoj fazi. Rusi se protive tom sporazumu jer normalizacija odnosa otvara put Srbije i Kosova ka evroatlantskim integraciama. Rusiji ne samo da ne želi da Srbija uđe u NATO već ne želi da ima dobre odnose sa Alijansom. Jer Rusija Srbiju smatra glavnim partnerom na Balkanu”, rekao je Sisojev.
On je istakao da je za sad Crna Gora oslobođena ruskog pritiska, ali da “se ne varamo da će Kremlj ikad prihvatiti ovakvu političku situaciju na Balkanu”.
Rešetnjikov i dalje aktivan
Iako je Klimov dolaskom na Balkan najavio promjene, to ipak ne znači da je zvanični Kremlj tek tako odustao od svojih starih igrača. Da je nekadašnji šef SVR i osnivač Instituta za strateška istraživanja Leonid Rešetnjikov i dalje i te kako aktivan, samo kroz druge paravan-organizacije, potvrđeno nam je od više sagovornika bliskih obavještajnim i političkim strukturama zvaničnog Beograda.
Rešetnjikov
“Mlađan Đorđević je, dok je bio savjetnik Borisa Tadića dobro upoznao Rešetnjikova, koji ga je povezao sa brojnim ljudima sa kojima je Đorđević ostao u kontaktu posle odlaska Rešetnjikova sa pozicije šefa SVR. Između ostalih, jedan od bitnijih do kojih Đorđević dolazi je Andrej Beljaninov koji je nekada radio u ministarstvu spoljnikh poslova Rusije, mnogi misle da je bio šef nekog odjeljenja u SVR. Beljaninov je danas predsjednik Evroazijske skupštine naroda (ESN), ali je i predjsednik Evroazijske banke”, kazali su nam dobro upućeni sagovornici.
Kako nam je rečeno Evroazijska skupština naroda je samo paravan-organizacija gdje su okupljeni bivši pripadnici “obavještajnog podzemlja” na koje Kremlj više zvanično ne računa, ali ih drži “na ledu”. Među njima su Rešetnjikov, Železnjak, Kolbanovski, ali i mnogo osoba iz Srbije i Crne Gore aktivnih u medijskoj, političkoj pa čak i vjerskoj sferi.
“Preko ove organizacije oni dolaze do ljudi bliskih Vladimiru Putinu i ruskoj administraciji i preko njih lobiraju po ruskim medijima i u ruskim uticajnim krugovima za interese Saveza za Srbiju. Nije isklučeno da oni čak stoje iza protesta koji se dešavaju u Beogradu i podržavaju one u Podgorici”, rekli su naši sagovornici.
Protesti u Beogradu, FOTO: Vesti.rs
Ova organizacija, kako nam je rečeno, ipak za sad nema prevelik uticaj u Crnoj Gori iako u njoj ima nekoliko članova iz naše zemlje. Crna Gora im, kako nam je rečeno, nije interesantna a glavni fokus je stavljen na Srbiju, jer bi za Moskvu ulazak te zemlje u NATO bio ravan političko-diplomatskoj katastrofi.
Možemo zaključiti da, iako je dolaskom nekih novih zvaničnika Moskve na Balkan značajno popustio pritisak na Crnu Goru, strukture koje su do skoro vodile brutalne kampanje protiv naše zemlje i dalje su i te kako žive, zdrave i aktivne. Samo trenutno nezvanično rade za neke druge prioritete Kremlja i to pod pravanom drugih parapolitičkih organizacija. Da li će nakon što završe sa Srbijom, njihov fokus opet biti usmjeren ka Crnoj Gori, ostaje da se vidi.
Preporučeno
Balša Knežević
