Video
Saopštenje Odbora na čijem čelu je poslanica GP URA Božena Jelušić, prenosimo integralno.
Kao i mnogi prethodni, i ovaj nepristojni „rad“ je odmah postao viralan zahvaljujući žestokoj političkoj polarizaciji koja u Crnoj Gori rezultira gubljenjem svih etičkih orijentira i elementarne pristojnosti društva. A „grijeh“ Sanje Damjanović je to što predvodi jednu izbornu listu na lokalnim izborima.
Ovaj duboko seksistički konstrukt samo je nastavak već ustaljene prakse obračuna sa ženama koje se usude da uđu u „zabran“ muškog svijeta, umjesto da ćute i gledaju. Ili da samo „izgledaju“, kao nužna kvota u parlamentu. Uočavamo da se ovakvi napadi na žene događaju na oba pola političkog i nacionalnog spektra i znak su ozbiljne društvene patologije.
Važno je ukazati na činjenicu da se velika izloženost političara uvredljivom govoru i konstruktima ipak jasno razlikuje po tipu i značenjima uvreda. Kada su žene u pitanju, na djelu su teška mizoginija i seksizam, a reprezentacija političarki kroz karikature i mimove se mahom svodi na tijelo žene i njegovu objektivizaciju. Ovakva netrpeljivost prema ženama, koje su u svakom patrijarhalnom društvu svakako izložene vidljivoj i manje vidljivoj sistemskoj diskriminaciji, jedan je od važnih indikatora koji će Crnu Goru potvrđivati kao hibridni režim. Poznato je da jedno društvo postaje demokratsko i inkluzivno ne samo u vezi sa tim ko je na vlasti, već i sa tim kako se odvija politička borba i šta joj se sve žrtvuje.
Odbor za rodnu ravnopravnost će svakako uložiti napor da sačini bazu podataka o pojavi čija je trenutna meta gospođa Sanja Damjanović. Smatramo da medijska, naučna i civilna zajedica takođe imaju obavezu da pomognu, kako u analizi opasnog diskursa tako i u sačinjavanju baze podataka o razmjerama diskriminacije i neprimjerenih uvreda upućenih ženama.
U međuvremenu pozivamo nadležene da raspoloživim zakonskim sredstvima obezbijede balans između prava na slobodu govora i prava žena, kao jedne od dvije najveće društvene grupe, da ne budu diskriminisane.
Preporučeno
Upozoravamo na fenomen širenja govora mržnje i dezinformacija posredstvom društvenih mreža, koje se, zahvaljujući anonimnosti i neregulisanom statusu, ponašaju kao mediji i kontaminiraju društvo neprimjerenim i opasnim sadržajima. Fenomen je svakako globalnog tipa, ali su svako pojedinačno društvo i država u obavezi da traže i pronađu način kako da veliki potencijal društvenih mreža za demokratsko učešće građana umjesto toga ne postane njegova „grobnica“.
