Video
- “Mehanizam javnih rasprava je u vrijeme aktuelne 44. vlade ne samo obesmišljen, nego i praktično poništen. Ovim se poništava i ono malo što smo imali od bazičnih demokratskih mehanizama, ali i sistemski radi na marginalizaciji svih aktera van kruga onih koji učestvuju u (re)distribuciji partijskog plijena. Upravo to opasno sužava prostor potrebne konsolidacije i evropeizacije, ali i podriva institucionalni poredak “, rekli su tim povodom za Pobjedu iz Centra za građansko obrazovanje (CGO).
PRIJEDLOZI
Naime, u proteklih trinaest i po mjeseci aktuelnog sastava Skupštine Crne Gore, na dnevnom redu se našlo više od 130 prijedloga zakona. Od toga je njih 78 predložila Vlada, a samo za trećinu je sprovela javnu raspravu. Novi manir da vladajuća većina i Vlada predlažu zakone koje treba usvojiti po hitnom postupku, bez mogućnosti detaljnog sagledavanja posljedica koje će novi zakonski tekst imati po društvo, ali i po državnu kasu, posebno je došao do izražaja tokom dva vanredna zasijedanja Skupštine, u petak i subotu. U dnevni red je „ugurano“ bukvalno sve što se moglo, pa su sjednice radnih tijela, koja su morala dati svoj stav o predloženim zakonskim rješenjima prije plenuma, organizovane „u hodu“, između rasprava ili glasanja.
U susret ovim sjednicama, Institut Alternativa je ukazao na pomenute poražavajuće cifre o načinu na koji većina akata stiže pred poslanike.
- “Od početka rada 28. saziva, u skupštinsku proceduru predat je 131 prijedlog zakona, od čega je čak 40 odsto podnijeto od strane poslanika i to prvenstveno od strane poslanika vladajuće većine (dvije trećine prijedloga). Samo 15 odsto poslaničkih zakona sadrži makar i pokušaj procjene finansijskog uticaja propisa. Od poslaničkih zakona, Vlada rijetko daje mišljenja na propise – iako je na to obavezuje Poslovnik – i do sada je dala mišljenja na tek petinu prijedloga poslanika, gotovo isključivo na one vladajuće većine”, naveli su iz ove nevladine organizacije.
USVAJANJE
Usvajanje predloženih zakonskih rješenja o razvojnoj banci Crne Gore i o korišćenju energije iz obnovljivih izvora, zatim dopuna Zakona o koncesijama, te izmjene i dopune Zakona o energetici, Zakona o unutrašnjim poslovima i Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju po hitnom postupku, otvaraju brojne sumnje da će građani biti zadovoljni rezultatima nakon što oni stupe na snagu. Na to će se nadovezati i (očekivano) usvajanje izmjena seta zakona vezanih za program „Evropa sad 2“ koji treba da budu usvojeni takođe po hitnom postupku na novim vanrednim sjednicama zakazanim za 30. avgust (zakoni o porezu na dodatu vrijednost, o porezu na dobit pravnih lica, o porezu na dohodak fizičkih lica, o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, o akcizama, o radu i rebalans budžeta za ovu godinu).
- “U jednom periodu, opravdanje Vlade bilo je da je takav pristup, bez javne rasprave, u usvajanju nacrta zakonskih, ali i strateških tekstova, imperativ radi dobijanja IBAR-a. Tako je izabrana brzina umjesto demokratije. Sada kada je IBAR prošao, više nema ni opravdanja. U svojoj bahatosti, i Vlada, i parlamentarna većina sve to primjenjuju kao uobičajeni modus operandi”, zaključuju iz CGO.
Preporučeno
Kako su javne rasprave izostale za veći dio ovih tekstova, svoj protest u slučaju eventualnog usvajanja zakona već su iskazala brojna udruženja građana i privrednika. Ali vrata Vlade za njih su zatvorena. Barem za sada.
