Video
On je podsjetio da je za 23. septembar zakazana konstitutivna sjednica novog Parlamenta Crne Gore.
Nakon toga Predsjednik Crne Gore ima rok od 30 dana da predloži mandatara i tu, kako dodaje priče o mogućoj opstrukciji u predlaganju mandatara ne dolazi u obzir.
“Ako bi se gledao 14. ili 15 oktobra da se predloži mandatar, Skupština može da se relativno brzo zakaže, znači do kraja oktobra, eventulano za mjesec dana, znači 15. novembar bi mogao da bude prvi pokušaj, odnosno to nije prvi pokušaj, jer ako predsjednik države izađe sa uvjerenjem da će neka osoba dobiti većinu onda je realno očekivati da će taj 41 poslanik i glasati tako”, pojašnjava Blažić.
Kaže da postoji nedostatak procedure koja se odnosi na određivanje mandata, jer to pitanje ne ustav, ni Zakon o predsjedniku.
“Ono što je nesporno jeste da predsjednik ima diskrecionu ocjenu za određivanje mandatara. Ono što se često pogrešno tumači jeste šta je ta diskreciona ocjena, obično kažu predsjednik može kako hože – ne predsjednik ne može kako hoće”, navodi Blažić.
Pojašnjava da diskreciona ocjena ne znači samovolju, već je to samo ovlašćenje da se između više varijanti koju nudi zakonodavac odabere onu kojom se ostvaraje cilj, odnosno svrha norme.
“Šta je ovdje cilj odnosno svrha ustavne norme, da se izabre mandatar, odnosno Vlada”, naveo je Blažić.
Navodi i da za 30 dana predsjednik mora da predloži mandatara i da obavi razgovore sa predstavnicima lista.
“Cilj je da predsjednik dobije uvjerenje da jedna od grupacija ima 41 mandata. Znači da je cilj norme da se vlada izabare. Sve ove priče o opstrukciji, apsolutno ne dolaze u obzir”, navodi Blažić.
Kaže ipak i da se svaka pravna norma može izigradi, ali to ne smije biti cilj.
Preporučeno
“U jednoj pravnoj državi je neozbiljno o tome govoriti i pomisliti na to. Zamislite u jednoj državi postaviti pitanje da li će predsjednik države da radi svoj posao”, zaključio je Blažić.
