Osmani: Pitanje granica između Kosova i Crne Gore za mene zatvoreno

Osmani Sadriu je u intervjuu Televiziji Vijesti rekla i da je za nju francusko-njemački plan za normalizaciju odnosa sa Srbijom prihvatljiv kao dobra platforma za nastavak pregovora te da sada treba da se vidi da li će ga prihvatiti i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Kosovska predsjednica, koja je danas posjetila Tuzi i Ulcinj, rekla je da su odnosi sa Crnom Gorom dobri, ali da treba poboljšati ekonomsku saradnju.

Kako ocjenjujete saradnju Kosova i Crne Gore, je li ekonomska saradnja na dobrom nivou, kakav je međusobni trgovinski bilans, i gdje vidite da se može pospješiti ta saradnja?

Naši odnosi su veoma dobri, jer su bazirani na veoma bliskoj vezi između naših naroda i naravno postoji istorija dobrih odnosa koji su se izgrađivali, posebno tokom posljednje dvije decenije, koje su zbližile naše zemlje. I ono što nas danas još više zbližava je naš zajednički cilj da se pridružimo Evropskoj uniji i vrijednosti koje dijelimo na tom putu, doprinosi koje dajemo da naše vrijednosti uskladimo sa EU, kao i praktično 100 odsto svih zajedničkih bezbjednosnih i spoljno-političkih odluka. Stojimo na istim pozicijama što je, naravno, pomoglo povećanju saradnje u ekonomskom smislu ali, kao što sam razgovarala sa vašim predsjednikom, premijerom i ministrima, to je oblast u kojoj treba da tražimo više, moramo da podignemo ovu saradnju na nove visine.

Oni projekti na kojima se trenutno radi su izuzetno važni, razgovarali smo o tome kako da to sve ide još brže nego što je prvobitno planirano, jer što smo brži u ostvarivanju svih infrastrukturnih projekata, to će ekonomska saradnja i trgovinski odnosi biti bolji. Veliki sam optimista da postoji mnogo toga što možemo da uradimo, jer već postoje investitori iz Crne Gore na Kosovu i dosta naših turista dolazi u Crnu Goru.

Kosovski premijer Aljbin Kurti najavljivao je preispitivanje sporazuma o granici između Kosova i Crne Gore iz 2015. tvrdeći da je Kosovo tim sporazumom izgubilo 8.200 hektara teritorije. Da li je i formalno zatražio od Vlade Crne Gore to preispitivanje i da li ste vi o tome razgovarali sa našim zvaničnicima tokom ove posjete Podgorici?

Ne. Ovdje sam prije svega da vidimo kako možemo da otvorimo novo poglavlje saradnje. Konkretno što se tiče granica, za mene je to pitanje završeno u parlamentu prije nekoliko godina, kada je taj sporazum ratifikovan između Crne Gore i Kosova. Potom tu je i bilateralni sporazum između tadašnjih predsjednika Kosova i Crne Gore, neka vrsta deklaracije u kojoj su navedeni sljedeći koraci.

Deklaracija, koja je potpisana između dva predsjednika, obezbjeđuje između ostalog da će biti formiran novi tehnički komitet sa ekspertima sa obje strane koji će sjesti i baviti se bilo kojim otvorenim pitanjem. Tako da lično nisam protiv tehničkog komiteta koji zasijeda i gleda na ovo sa ekspertske tačke gledišta, ali ne sa političke tačke gledišta.

Da zaključim, ne vidim da ima otvorenih političkih pitanja između Kosova i Crne Gore i ne vidim ovo kao otvoreno pitanje koje bi na neki način naškodilo našim odnosima. Ovo vidim prije svega kao pitanje ekspertize i pitanja koje mora da se riješi između eksperata u tehničkom komitetu kao što je predviđeno Deklaracijom dva predsjednika, koja je potpisana 2015. godine, i koja, naravno, može da se sprovede, a da na bilo koji način ne šteti odnosima između naše dvije zemlje. Tako da naravno da ima mnogo ljudi koji bi željeli da u ovome vide uzrok za loše odnose Crne Gore i Kosova, ali mi ne bi trebalo da im ostvarimo tu želju.

Zašto sve prethodne kosovske Vlade i vlasti pa i ova u kojoj ste Vi i Vaša stranka nije priznala Crnogorce kao manjinu u Ustavu Kosova, iako se to uporno traži već više od 10 godina? Zašto vam je to problem?

Apsolutno sam za to i definitivno podržavam tu ideju i uvijek sam je podržavala. Ipak kompleksnost ovog pitanja nikada nije bila povezana sa nedostatkom volje prethodnih vlada i četiri parlamenta. Složenost leži u ustavnim procedurama, načinu na koji su podijeljena mjesta u parlamentu. Koliko će neka zajednice dobiti mjesta je ustavna odredba koja bi zahtijevala amandman, a da bi se taj amandman usvojio, potrebno je da imamo ne samo dvije trećine u parlamentu već i dvije trećine iz manjinskih zajednica, koje će glasati za, što znači da bi i srpska zajednica imala pravo glasa, a nisam vidjela takvu spremnost sa njihove strane da glasaju za taj ustavni amandman. Da je do mene, očigledno da bi se to desilo, jer ne vidim nikakvu štetu u tome da imamo crnogorsku manjinsku zajednicu, i naravno postoje i druge zajednice koje bi to željele da budu.

Predstavnici Crnogoraca su dali veliki doprinos našoj zemlji, i nastavljaju da daju svoj doprinos u konsultativnom savjetu za zajednice koji je ustavno tijelo, i iz tog razloga je veoma važno da nastave da daju svoj doprinos na svim nivoima u kojima su sada uključeni, posebno u Vladi. Ponavljam, ne radi se o nedostatku naše volje, već o veoma složenim ustavnim odredbama i procedurama.

Kosovo, kao i Crna Gora, za sada je van inicijative Otvoreni Balkan. Aktuelna crnogorska Vlada većinski podržava ulazak Crne Gore u Otvoreni Balkan ali još nije donijela odluku. Zbog čega je Kosovo protiv ulaska u Otvoreni Balkan?

I dalje imamo isti stav. Ta inicijativa nije započeta učešćem svih šest zemalja Zapadnog Balkana i ne dozvoljava ravnopravnu zastupljenost svih i to su razlozi zbog kojih verujemo da bi ova incijativa bila štetna, posebno za Kosovo ali i generalno jer se povećavaju instrumenti za uticaj Srbije. Da je dobar uticaj niko ne bi to odbacio, ali maligni uticaj Srbija želi da proširi na ovom prostoru a mi nismo za to da im damo još jedan instrument kako bi povećali svoj uticaj jer se nije pokazalo da je dobar.

Na drugoj strani Kosovo je dio velikog broja regionalnih inicijativa, posebno mislim na Berlinski proces, kroz koji vjerujemo da možemo da postignemo sve što je u najboljem interesu za region, a može i da nas približi Evropskoj uniji, tako da ćemo se držati Berlinskog procesa.

Dokle se stiglo sa gradnjom puta Dečane – Plav, je li završetak tog puta moguć u skorijoj budućnosti i kada?

Taj posao napreduje, ali naravno to ne zavisi samo od nas. Mislim da idemo naprijed malo brže od Crne Gore, zbog čega smo razgovarali o tome kako da obije zemlje ubrzaju tempo, kako bi ovaj infrastrukturni projekat mogao da se završi što je brže moguće. Jer zaista jeste i zajednički interes obije zemlje , ne samo kako bi bilo više putovanja ljudi koji imaju porodice u Crnoj Gori ili na Kosovu, već kako bi bilo i više ekonomske saradnje.

Što više možemo skratiti put iz jedne zemlje u drugu to će više biti saradnje i razumijevanja između naše dvije zemlje, tako da smo na pravom putu.

Iz manastira Srpske pravoslavne crkve Visoki Dečani protive se predviđenoj trasi puta. Kažu da su čak i sve međunarodne organizacije (EU, OEBS…) potvrdile da predviđena trasa, koja prolazi pored manastira, krši kosovski Zakon o specijalnim zaštićenim zonama, koji šiti pravoslavne manastire na Kosovu. Da li ste spremni da izgradite zaobilaznicu van zaštićene zone ili će aktuelna Vlada Kosova ipak insistirati da put ide pored manastira? I da li će se tu radovi nastaviti?

Na putu smo da vrlo brzo nađemo rješenje o ovome i veoma sam uvjerena da ćemo naći rješenje koje neće biti odbačeno od strane Srpske pravoslavne crkve, jer niko nije zainteresovan da na neki način stvori bilo kakve probleme. Ipak, istovremeno treba da nađemo rješenje koje neće napraviti nikakve probleme ili ekstremno veće troškove za Republiku Kosovo. Idemo ka tome, i mislim da smo na veoma dobrom putu ka pronalaženju rješenja za taj dio i onda ćemo naravno nastaviti dalje sa ostalima dionicama kada je put u pitanju.

Prethodnih mjeseci na Kosovu je zabilježeno više ozbiljnih napada na članove srpske manjine. Šta ćete kao predsjednica Kosova uraditi da se to zaustavi i jesu li Srbi danas na Kosovu bezbjedni, oni kažu da nisu?

Velika većina prijetnji i zastrašivanja među srpskom zajednicom koja živi na Kosovu potiče od ilegalnih kriminalnih bandi koje su podržane od strane predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Nažalost, najveći rizik po njihovu bezbjednost ne dolazi od kosovskih institucija ili od građana Kosova. Po podacima naše policije, nivo ili procenat međuetničkog kriminala na Kosovu je na 0,03 posto.

Naravno da želimo da svedemo to na nulu jer etnička komunikacija, harmonija naroda koji živi zajedno, njegova integracija, sve je to glavni prioritet naših institucija, jer verujemo da je multietničnost jedna od najvećih vrijednosti koja je takođe dio našeg Ustava. Tako da su i naši interesi ugroženi ako je neko povrijeđen, bez obzira na etničku ili vjersku pripadnost. Trudimo se da dajemo podršku koliko možemo.

Podržavamo građane drugih etničkih pripadnosti koji žive na Kosovu, i kao što znate, ovo je jedina zemlja na evropskom kontinentu koja im daje takve garancije koje imaju u našem Ustavu. Ali, moraju da ih iskoriste i da ih ne bojkotuju jer Vučić to traži od njih.

Da li vi i Vlada Kosova prihvatate ili odbijate francusko-njemački plan za normalizaciju odnosa Srbije i Kosova?

Prihvatljiv je kao dobra platforma za pomjeranje naprijed u procesu dijaloga jer postoje neka pitanja koja tek treba da se razjasne i koja se odnose na plan implementacije tog predloga koji će morati da se ispregovara u Briselu. Naravno, ima i dosta pitanja i dogovora sa međunarodnim garancijama koji su potrebni i jednima i drugima, kada je rijč o njegovim međunarodnim stajalištima. Recimo, članstvo u međunarodnim organizacijama, tako da tek treba razmotriti ta pitanja, ali u principu, to je dobra osnova za dalje razgovore u Briselu.

Da li očekujete da će ga Srbija odnosno predsjednik Aleksandar Vučić na kraju prihvatiti?

Iskreno, nikad ne slušam šta priča. Ja gledam samo ono što on radi i vrlo često, ako ne i uvijek, ono što govori i što radi, ne poklapa se jedno sa drugim. Pa da vidimo kako će se ponašati, jer na osnovu onoga što kaže, teško je predvidjeti šta će se zaista desiti u praksi. Moramo dodatno da vidimo konkretan dokaz iz Srbije, da su oni za mir i stabilnost. Do sada nismo vidjeli taj dokaz, nadajmo se da ćemo biti pozitivno iznenađeni u narednih nekoliko mjeseci.

Da li ćete, ako Srbija prihvati ovaj plan, vi i premijer Aljbin Kurti popustiti i prihvatiti formiranje Zajednice srpskih opština? Ili i dalje ostajete pri stavu da ona može biti formirana samo kao NVO i je li to sužavanje autonomije srpske zajednice na Kosovu?

Imamo odluku Ustavnog suda i Ustav koji jasno postavlja direktive kada je u pitanju bilo kakvo udruživanje opština. Tako da one zahtijevaju da se Zajednica srpskih opština, pridržava istih procedura koje je slijedilo Udruženje kosovskih opština. Čak i sporazum iz 2013., koji su potpisali i Srbija i Kosovo, a onda kasnije ratifikovali naši parlamenti, zahtijeva da procedure za osnivanje zajednica opština slijedi iste procedure koje je slijedilo Kosovsko udruženje opština, koje sada postoji. Oni su slijedili zakon o lokalnoj samoupravi koji, naravno, omogućava stvaranje Zajednice opština, ali registrovani su kao nevladina organizacija, pa nemaju izvršna ovlašćenja. Sada nije poenta samo da kažemo da je to prihvatljivo ili ne.

Ono što treba je da budemo sigurni da ne dajemo Srbiji novu instrument u njenim rukama kroz koji će potkopati našu nezavisnost. Nismo protiv prava srpske zajednice koja živi na Kosovu, sasvim suprotno, želimo da se oni osjećaju uključeno i potpuno zaštićeno na osnovu najviših međunarodnih standarda ali moramo da se pobrinemo da se Srbija ne miješa u našu nezavisnosti i ne koristi ovo kao instrument da umanji ono što smo do sada postigli. Tako da se vodi mnogo diskusija o tome kako to postići i naravno da postoji niz principa koji se moraju poštovati: prije svega odluka Ustavnog suda, zatim da Zajednica srpskih opština ne može da ima izvršna ovlašćenja jer to može dovesti do neke vrste modela koji imamo u Republici Srpskoj a koji je opasan za cio region, i treće – to ne može da stvori neki posredni nivo vlasti koji Ustavom nije dozvoljen. Kao što rekoh, samo bi dao Srbiji instrument u ruke, da se stvori više problema, a ne dobrih rješenja za budućnost. Da zaključim, rekla sam da naš zakon već dozvoljava da se stvaraju udruženja, ali to mora da se uradi u potpunosti u skladu sa principima koje sam upravo iznijela.”