Video
Građani svih ovih zemalja danas imaju pravo da bez vize putuju u Crnu Goru. Drugim riječima, dijaspora iz Crne Gore rasuta širom svijeta može bez prepreka posjetiti zemlju svojih predaka — slobodno i dostojanstveno.
„Dok mi, potomci crnogorskih iseljenika u Turskoj, iako pripadamo istoj istorijskoj i duhovnoj porodici, ostajemo suočeni sa viznim režimom. Takva odluka nije u skladu sa kulturom, identitetom i vrijednostima koje Crna Gora baštini“, naglasio je Özuzun.
Već petnaest dana vodimo intenzivne razgovore i aktivnosti po ovom pitanju — i nastavićemo da radimo sve što je u našoj moći. „Kao što je odluka o vizama donesena iznenada, tako očekujemo da bude povučena tokom narednog mjeseca“, dodao je.
Ovo pitanje nije samo pravo na putovanje — ovo je pitanje identiteta, pripadnosti i osnovnog poštovanja prema generacijama iseljenika. Očekujemo da Crna Gora ispravi ovu poteškoću za svoje građane iz Turske i time dodatno ojača sopstveni međunarodni ugled.
Negativne posljedice već su vidljive, a očekujemo da će ih biti i u danima koji dolaze. Posebno su izražene posljedice za preduzetnike i ekonomiju u Crnoj Gori, rekao je predsjednik Udruženja.
„Godinama promovišemo Crnu Goru, doprinosimo njenoj ekonomiji i izgrađujemo mostove prijateljstva — činimo to iskreno, bez podjela, i za dobro svih naših ljudi“, naglasio je Özuzun.
Velike države donose velike odluke — a Crna Gora je duhom velika država. Već danas može se donijeti mala, ali istorijski važna odluka: odluka koja će služiti interesima građana Crne Gore i njene dijaspore.
„Jasno je da svaki činilac vlasti želi ostaviti trag u istoriji. Zato je trenutak da izvršna vlast smogne snage i donese odluku koja će dodatno ojačati naše međusobne veze. Ne postoji nijedna prepreka da se donese ispravna odluka“, rekao je.
Iako potomci iz Turske nemaju pravo na državljanstvo, „srcem i odanošću ostajemo duboko povezani sa Crnom Gorom“, naglasio je Özuzun.
Zato Udruženje iseljenika iz Crne Gore u Republici Turskoj zahtijeva hitno ukidanje viznog režima za nosioce iseljeničkih knjižica koje izdaje Ministarstvo dijaspore, a u kasnijoj fazi i mogućnost sticanja državljanstva — koje bi podrazumijevalo sva prava i obaveze, ali bez prava glasa.
Preporučeno
“Ovo je dug našem porijeklu, našem identitetu, našoj pripadnosti i našoj zajedničkoj budućnosti”- zaključio je Ozuzun.
