Video
Kada je pitanju proširenje EU, Pahor napominje da je postojao optimizam neko vrijeme, ali da je opao, napominjući i da je manje volje bilo u Briselu.
“Zbog rata u Ukrajini mir i stabilnost na Balkanu je krhka. To smo pokušali objasniti i EU. Mi smo 2016. tokom razgovora u Sarajevu, rekli da proširenje nije tehnički problem nego geopolitički i treba biti fleksibliniji u Briselu”, kazao je Pahor na 2BS Forumu, na panelu sa predsjednikom Milom Đukanovićem.
“Nadam da će pripremiti Brisel da napravi nekoliko koraka”, rekao je Pahor.
“To su vizna liberaluacija, davanje statusa BiH, i davanje da signal da evropska zajednica čini sve da bi Balkan uvela u članstvo”, istakao je Pahor.
Smatra i da će, ako dođe do proširenje, sve zemlje Balkana pristupiti u manje više istom periodu.
“Da bi došlo do proširenja Balkana, da li je potreban rat?”, pita se Pahor.
“Mislim da je odgovornost svih nas u regionu da učunimo sve da Balkan uđe u EU kao stabilna regija. Mislim da će biti jedna od posljedica rata u Ukrajini nova podjela u Evropi koja je nestala sa padom Berlinskog zida. Jedan je način da ne dođe do podjele na Balkanu, a to je da čitav Balkan ide u EU. To u punoj mjeri zavisi od toga kako će Vučić i Srbija regulisati stratešku situaciju u kojoj je”, ističe Pahor.
Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović vjeruje da je karakteristika regiona u cjelini da imamo konfrontaciju između dva pogleda na budućnost.
“Jedan je entuzijazam koji je podsticao sve društvene strukture na reforme koje su trebale da dovede do usvajanja standarda. Nasuprot toj politici postoji snažan front otpora onih koji su za status quo i koji misle da je EU trula organizacija i da je bolje da Balkan ostane na svojim stranputicama, i smjesti se pod kišobran rusije”, kazao je Đukanović.
On ističeda je to primjetno i u Crnoj Gori.
“Posljednjih šest sedam godina mi, na tragu prethodno lansirane teze o zamoru EU od proširenja, imamo najprije zastoj, pa paralizu politike proširenja. U geopolitici nema vakuuma, tamo gdje nema EU ulaze drugi. Kandiovale su se makar tri zemlje da popune taj vakuum, a najmalignija je politika Rusije prema Balkanu”, naglasio je Đukanović.
On je naglasio da stanje na Balkanu lošije nego prije šest – sedam godina.
“Dva su razloga – prvi je da imamo razočarenje u zapdnobalkanskoj javnosti, manje je onih koj ivjeruju u doglednu budućnost EU i o tome svjedoče informacije koje nam saopštaaju lideri regiona, npr. predsjednici Sjeverne Makedonije i Srbije, da evropska politika više nema većinsku politiku u tim zemljama”, rekao je Đukanović.
I ‘Open Balkan’, nadovezao se Đukanović, odslikava to. “Protivim se alternativi Berlinskog procesa, jer to nije saradnja na evropskim standardima.”
Preporučeno
“Naš izbor je članstvo u EU, i Crnoj Gori ne pada na pamet da pristaje na alternativu”,kazao je Đukanović na liderskom panelu sa predsjednikom Slovenije Borutom Pahorom koji, kako kaže, uviđa i benefite ‘Open Balkan’ inicijative.
