Video
Zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD za evropska i evroazijaska pitanja Metju Palmer ocijenio je u intervjuu za Pobjedu da ruska agresija i destabilizujuće miješanje ostaju najveće prijetnje evropskoj sigurnosti.
Preporučeno
“Presuda dvojici ruskih obavještajnih agenata izrečena u maju za pokušaj terorizma, tokom parlamentarnih izbora u Crnoj Gori 2016. godine, samo je jedan primjer ruske opstrukcije demokratskih aspiracija drugih zemalja”, rekao je Palmer.
POBJEDA: Nedavno ste rekli da su SAD bile i da ostaju posvećene Zapadnom Balkanu. Na koji način će SAD pokazati svoju posvećenost regionu u budućnosti u odnosu na dosadašnji angažman?
PALMER: SAD ostaju posvećene otvorenim i odgovornim vladama, vladavini prava i ekonomskom prosperitetu na Zapadnom Balkanu. Od 2010. godine obezbijedili smo podršku od više od 1,8 milijardi dolara Zapadnom Balkanu i nastavićemo da podržavamo težnje svih zemalja da ostvare zajednički cilj evropske budućnosti.
Sve ovo radimo kroz više kanala, uključujući između ostalog: podršku snažnim otvorenim demokratskim institucijama, nezavisnom sudstvu, regionalnoj bezbjednosti, medijskim slobodama, raznovrsnosti energetskih izvora kao i jačanju ekonomskih veza. U bliskoj budućnosti nadamo se da ćemo podići zastavu Sjeverne Makedonije u sjedištu NATO i da ćemo poželjeti dobrodošlicu toj zemlji kao tridesetoj članici Alijanse.
POBJEDA: Koliko se bezbjednosna situacija u regionu promijenila tokom proteklih nekoliko godina, nakon što se Crna Gora pridružila NATO i sada pošto je Sjeverna Makedonija otpočela proces pristupanja Alijansi?
PALMER: Tokom svoje posjete Podgorici 2017. godine, potpredsjednik Pens je sažeto rekao: „Mi dijelimo zajedničku budućnost bezbjednosti i prosperiteta. Dijelimo budućnost neograničenosti i slobode, ujedinjeni u ovoj velikoj zajednici naroda“. Cilj SAD je konzistentan već dvije decenije – uspješan i stabilan Zapadni Balkan, usklađen sa vrijednostima koje dijelimo, potpuno integrisan u zapadne institucije i dovoljno jak da se odupre spoljnim, štetnim uticajima.
Zemlje Zapadnog Balkana su napravile značajne iskorake tokom posljednjih nekoliko godina: Istorijskim sporazumom iz Prespe, hrvatskim učlanjenjem u EU i otvaranjem pristupnih pregovora EU sa Srbijom i Crnom Gorom; učlanjenjem Hrvatske, Crne Gore i Albanije u NATO, a sada i sa Sjevernom Makedonijom koja je na dobrom putu ka punopravnom članstvu… Izazovi za napredak u regionu ostaju ne manje značajni od ruskog miješanja. Osiguravanje bolje budućnosti za region zahtijeva da njegovi lideri nastave dinamiku ovih uspjeha, ubrzaju reforme i unaprijede integraciju u zapadne strukture.
POBJEDA: Da li smatrate da se mogućnost spoljnih prijetnji regionu – primarno ruskog uticaja – smanjila u posljednje dvije godine? Ili će se taj uticaj sada nastaviti u drugačijem obliku?
PALMER: Ruska agresija i destabilizujuće miješanje ostaju najveće prijetnje evropskoj sigurnosti. Presude dvojici ruskih obavještajnih agenata izrečene u maju za pokušaj terorizma, tokom parlamentarnih izbora u Crnoj Gori 2016. samo je jedan primjer ruske opstrukcije demokratskih aspiracija drugih zemalja. Rusija – koja je izvršila invaziju na Gruziju i Ukrajinu, i nastavlja da okupira djelove njihove teritorije – postala je više od spoljne ili vojne prijetnje.
Kremlj orkestrira operacije u srcu zapadnog svijeta, sa ciljem uticaja na nacionalnu bezbjednost, političku stabilnost, socijalnu koheziju i ekonomski napredak. Moskva radi na urušavanju kredibiliteta američke posvećenosti Evropi, potkopavanju transatlantskog jedinstva, sijanju nesloge u zapadnim društvima, i slabljenju zapadnih demokratskih institucija i vlada. Ruske ambicije na Balkanu su nekonzistentne sa aspiracijama regiona za mirnu, prosperitetnu i evropsku budućnost.
POBJEDA: Kako komentarišete sve veći uticaj i drugih zemalja na Balkanu, koji nije neophodno politički ali se ostvaruje ekonomski, posredstvom investicija, kao u slučaju Kine i njenog prisustva u regionu?
PALMER: Mi smo pozdravili ekonomski rast i razvoj Kine, koji je na stotine miliona ljudi uzdigao iz siromaštva. Ohrabrili smo Kinu da bude odgovoran učesnik u međunarodnom sistemu. Još se nadamo da se ovo može desiti i da možemo raditi zajedno sa Kinom na suočavanju sa globalnim izazovima. Međutim, činjenica je da je Kina pokazala da ima druge prioritete i mi moramo imati jasan pogled u vezi sa tim. Kina je usmjerena na Evropu – pogotovo centralnu i istočnu Evropu, investirajući u ključne industrije, osjetljivu tehnologiju i stratešku infrastrukturu.
Mnoge kineske projekte i investicije u regionu karakteriše nedostatak transparentnosti i ekonomske održivosti. Sjedinjene Američke Države i Evropa vide dugoročne efekte ove prakse i aktivno ohrabruju države da razmotre istinsku cijenu kineskih investicija: kompromitovana nacionalna bezbjednost, krađa intelektualne svojine, povreda radnih prava i regulative o zaštiti životne sredine i povećan politički uticaj nad vladama zemalja regiona.
Kako lideri u Evropi pozivaju na veći uzajamni uticaj u svojim odnosima sa Kinom, tako i naša politika nastoji da se bavi nepoštenim trgovinskim praksama, kao što su subvencije, manipulacije valutom i krađa intelektualne svojine. Američkim i evropskim kompanijama nije dozvoljen pristup kineskom tržištu ili su primorane da predaju vlasničke informacije kineskim kompanijama kroz zajednička ulaganja i tehnološke transfere.
Dok Kina gradi sve više svjetske telekomunikacione infrastrukture, širi i tehnologiju i tehnike koje su vladama koje ne poštuju ljudska prava neophodne za vršenje nadzora i gušenje slobode izražavanja na internetu. Kina je bez premca u prikupljanju i korišćenju podataka, a koristi informacije da nametne kontrolu nad privatnošću. Zapad ne može ćutati o ovim uznemirujućim trendovima.
POBJEDA: Da li smatrate da EU može riješiti pitanje Kosova i odnose Beograda i Prištine ili očekujete, predviđate da će Francuska i Njemačka preuzeti aktivniju ulogu uz podršku SAD?
PALMER: Podržavamo dijalog kojem doprinosi EU kao i sveubuhvatnu normalizaciju odnosa Srbije i Kosova, koja će prokrčiti put u evropskim integracijama obje zemlje. Idealno bi bilo da međusobno priznanje bude ključni dio bilo kog dogovora. Mi smo u redovnim direktnim kontaktima sa liderima u Beogradu i Prištini, i podržavamo napore da se postigne dogovor. Vraćanje za sto je ključno u ovome, što će zahtijevati ukidanje tarifa i uklanjanje prepreka za napredak na obje strane. Njemačka i Francuska su na sličan način uključene u podršku dijalogu, i normalizaciju odnosa koje predvodi EU, a mi blisko i dobro sarađujemo sa našim partnerima u zahtjevima da obje strane iskoriste priliku, nađu kompromisno rješenje, i nastave dalje ka svjetlijoj, prosperitetnijoj evropskoj budućnosti.
POBJEDA: Rekli ste da su Beograd i Priština već duže prekinuli razgovore, te da bi trebalo da se vrate za pregovarački sto što je prije moguće. Može li međunarodna zajednica dati rok vlastima u Srbiji i na Kosovu do kada ponovo treba da započnu pregovore?
PALMER: Bilo koji dogovor mora pripadati odnosnim stranama, a to uključuje i vremenski okvir. Međunarodna zajednica ne bi trebalo da definiše parametre ugovora, već bi to trebalo da urade same ugovorne strane. Mi ćemo ozbiljno razmotriti bilo koji dogovor koji bude postignut, a koji je dugoročan, primjenljiv i koji doprinosi regionalnoj stabilnosti. Želimo da vidimo da obje strane pokazuju razumijevanje za hitnost i da rade na postizanju saglasnosti što je prije moguće. Prvi korak ka tom cilju mora biti da obje strane uklone barijere ka postizanju napretka, uključujući tarife, kao i povratak za pregovarački sto uz spremnost za postizanje dogovora. Kao i uvijek zahtijevamo od obje strane da se uzdrže od provokativnih i destabilizujućih akcija.
