Video
Iz Milatovićevog kabineta “Vijestima” su rekli da produženo neodlučivanje o kandidatima direktno utiče na pravnu sigurnost, efikasnost zaštite ustavnosti i ukupno povjerenje u institucije, što su, napominju, sve elementi koje Evropska unija (EU) pažljivo prati u procesu pristupanja države toj zajednici.
Podsjećaju da u završnoj fazi pregovora s EU, funkcionalan i kompletiran Ustavni sud predstavlja jedan od ključnih pokazatelja vladavine prava i institucionalne stabilnosti.
“Dodatno zabrinjava činjenica da domaća i međunarodna javnost jasno prepoznaje da problem nije u kvalitetu kandidata, već u političkoj blokadi. Takva praksa slabi kredibilitet institucija i šalje negativan signal o spremnosti države da sprovodi reforme”, upozorili su iz kabineta šefa države.
Iz parlamenta nijesu odgovorili na pitanja redakcije kad će se poslanici ponovo izjasniti o Milatovićevom kandidatu Predragu Krstonijeviću, predloženom na funkciju početkom decembra prošle godine, te kad će biti održan prvi krug glasanja za kandidatkinju Jelenu Ružičić, koju je šef države predložio za sutkinju Ustavnog suda početkom marta.
Ni partije vladajuće većine – Pokret Evropa sad (PES), Nova srpska demokratija (NSD), Demokrate, Bošnjačka stranka (BS) i Socijalistička narodna partija (SNP) – nijesu odgovorile na pitanja “Vijesti” kad će biti glasanje za Milatovićeve kandidate i da li će ih podržati.
Sudija Višeg suda u Podgorici Krstonijević, u prvom krugu glasanja 31. decembra 2025. godine, nije dobio podršku parlamenta. Tada je njegov izbor podržalo 25 poslanika, dok ih je 20 bilo uzdržano. Krstonijevića su u prvom krugu glasanja, od partija većine, podržali poslanici NSD-a, SNP-a, jedan broj poslanika PES-a i Demokrate. BS je bio uzdržan, kao i dio predstavnika PES-a. Krstonijevića su podržale i nezavisne poslanice Jevrosima Pejović i Radinka Ćinćur.
Opozicija nije učestvovala u glasanju, kao ni Demokratska narodna partija (DNP) koja je nedavno izašla iz vlasti.
Za izbor sudije Ustavnog suda potrebna je kvalifikovana većina, odnosno dvotrećinska podrška svih poslanika (najmanje 54 glasa) u prvom krugu, dok je u drugom potrebna podrška tri petine poslanika (49 glasova).
To znači da bi, ako bi ga u drugom krugu podržali svi poslanici PES-a, Krstonijeviću bila potrebna podrška dijela opozicije.
Krstonijević bi u Ustavnom sudu trebalo da zamijeni sutkinju Desanku Lopičić, kojoj je istekao mandat, ali ga joj je Skupština produžila do izbora novog sudije. Međutim, iako je drugi krug glasanja za Krstonijevića trebalo da bude održan 17. februara, poslanici se nisu izjašnjavali o tom predlogu predsjednika države, jer je, kako su “Vijesti” tada pisale, predsjednik parlamenta Andrija Mandić (NSD) tražio još vremena kako bi se nastavili razgovori (o kandidatu).
Kalkulacije
U kabinetu šefa države smatraju da je neprihvatljivo što drugi krug glasanja za Krstonijevića još nije održan, posebno imajući u vidu da ne postoje nikakve proceduralne prepreke za njegovo zakazivanje. Podsjećaju da je Milatović još u maju prošle godine počeo proces predlaganja kandidata za sudije Ustavnog suda, “sprovodeći transparentne i zakonom propisane procedure i time u potpunosti ispunio svoje ustavne obaveze”.
“U tom kontinuitetu, prije četiri mjeseca predložen je i Predrag Krstonijević, kandidat s gotovo 15 godina sudijskog iskustva, čiji profesionalni integritet i stručnost nijesu osporeni”, naveli su.
Ovakav odnos Skupštine, kako kažu, nije izolovan slučaj, već potvrda obrasca ponašanja koji traje gotovo godinu dana. Još od maja 2025. godine parlament ili odbija da uvrsti predloge na dnevni red ili ne obezbjeđuje potrebnu većinu, “što je jasno potvrđeno i u slučaju kandidature Mirjane Vučinić, kad poslanici (u septembru prošle godine) nijesu usvojili ni dnevni red sjednice zakazane tim povodom”.
Vučinić nakon toga, u oktobru i novembru prošle godine, u dva kruga odlučivanja nije imala dovoljno glasova parlamentaraca.
“Time postaje očigledno da problem nije u kandidatima, čiji kvalitet niko ne dovodi u pitanje, već u političkoj volji. Takva praksa izbor sudija udaljava od principa meritornosti i pretvara ga u predmet političkih kalkulacija”, ocjenjuju iz Milatovićevog kabineta.
Oni upozoravaju da su posljedice ozbiljne: Ustavni sud ne funkcioniše u punom kapacitetu, što direktno utiče na pravnu sigurnost građana, stabilnost ustavnog poretka i ukupno povjerenje u institucije.
“Zato je neophodno da Skupština bez daljeg odgađanja omogući nastavak i okončanje procesa”, poručili su.
“Profesionalci s besprekornim biografijama”
Kandidati koje je predložio predsjednik nesumnjivo su, tvrde iz njegovog kabineta, priznati profesionalci s besprekornim biografijama, što do sada nije dovedeno u pitanje ni od jedne političke partije zastupljene u Skupštini.
“Imajući to u vidu, jasno je da razlozi za njihov dosadašnji neizbor nijesu pravne prirode, već proizilaze iz političkih okolnosti, što je prepoznato i u domaćoj i u međunarodnoj javnosti”, navode.
Podsjećaju da su o predloženim kandidatima bile omogućene institucionalne konsultacije sa svim zainteresovanim poslanicima, tokom kojih su detaljno obrazloženi razlozi za njihovo predlaganje.
Uprkos tome, kako dodaju, izostanak odluke Skupštine dodatno usložnjava funkcionisanje Ustavnog suda.
Iz dijela vladajuće većine su neglasanje za Milatovićeve predloge do sad pravdali time da se šef države nije s njima konsultovao kad je birao kandidate.
Iz kabineta države napominju da je završetak ovog procesa isključivo u nadležnosti Skupštine, koja snosi odgovornost za dalje odgađanje i njegove posljedice po funkcionisanje institucija.
Ustavni sud trenutno ima šestoro sudija, od propisanih sedam.
Sudije Ustavnog suda bira Skupština, i to petoro na predlog skupštinskog Ustavnog odbora, a dvoje na predlog predsjednika države.
Milatovićev kabinet: Lopičić neustavno produžen mandat
Milatović je podnio predlog za ocjenu ustavnosti člana 15 Zakona o Ustavnom sudu, kojim je propisano da sudija tog suda kojem je istekao mandat može nastaviti da vrši tu funkciju do izbora novog sudije, ali ne duže od jedne godine.
Predsjednik smatra da je to rješenje u suprotnosti s Ustavom, koji propisuje mandat sudija od 12 godina.
Iz kabineta šefa države objašnjavaju da se inicijativa odnosi na slučaj sutkinje Desanke Lopičić, kojoj je istekao mandat, ali joj je omogućeno da privremeno nastavi da vrši funkciju do izbora novog sudije.
Preporučeno
“Predsjednik je ukazao da takva praksa može dovesti u pitanje ustavni poredak i pravnu sigurnost, te naglasio potrebu dosljednog poštovanja Ustava i hitnog popunjavanja Ustavnog suda”, rekli su iz kabineta.
