Video
Poslanica SNP-a i sestra Duška Jovanovića, čije ubistvo nije procesuirano do kraja, rekla je da bi usvajanje novog zakona o amnestiji bio dodatan udarac na porodice, žrtve zločina i izrazila bojazan da bi to mnoge podsjetiti na prevaziđene oblike zadovoljenja pravde, koji su bili prisutni u Crnoj Gori.
Preporučeno
„Posljedice koje su izazvali počinioci zločina su, za porodice žrtava, nepopravljive. Osjećaja zadovoljenja pravde svakako nema, a spremnost države da oprašta takva zlodjela predstavlja dodatni i izuzetno težak udarac porodici. Žrtve i zločinci će šetati jedni pored drugih jedni nekažnjeni, a drugi ožalošćeni. Zamislite kako je živjeti u zemlji takve pravde”, rekla je Danijela Pavićević „Vijestima” na pitanje kakva se poruka ovakvim gestom vladajuće koalicije šalje porodicama žrtava zločina.
Poslanici vladajuće koalicije predložili su Zakon o amnestiji kojim je predviđeno da se oslobađaju od izvršenja četvrtine kazne zatvora lica koja su pravosnažno osuđena za krivična djela propisana zakonima Crne Gore i ona koja su osuđena stranom presudom koja su izvršavana u Crnoj Gori.
„Krvna osveta je odnijela mnogo života u prošlosti, a sadašnje stanje mnogo podsjeća na to. Protiv nje su se borili svi crnogorski vladari osim ovih sada, koji svojim činjenjem podstiču upravo vraćanje starih krvavih običaja. Tamo gdje nema pravde u sudovima, traži se na drugim mjestima”, kaže Pavićevićeva.
Ona podsjeća da u izvještajima Evropske komisije i sa relevantnih međunarodnih adresa stižu upozorenja da Crna Gora teba ozbiljno da se uhvati u koštac sa organizovanim kriminalom i korupcijom na visokom nivou.
„Rijetki pokrenuti postupci za krivična djela organizovanog kriminala koji se završavaju uglavnom oslobađajućim presudama, greške u optužnicama, koje plaćaju građani u milionskim iznosima.., veliki broj nerasvijetljenih, profesionalno izvršenih ubistava… to je, nažalost, crnogorska stvarnost. U svjetlu takvog ambijenta predlagati opraštanje kazni osuđenicima za najteža krivična djela, može značiti samo jedno Vlada ne želi istinski da se suprotstavi organizovanom kriminalu, očigledno ima obavezu prema počiniocima i nalogodavcima krivičnih djela, a ne obavezu da obezbijedi svojim građanima da budu dio porodice EU zemalja koje su pravno uređene. To bi bila poruka cjelokupnoj međunarodnoj javnosti, da umjesto suzbijanja kriminaliteta, hoćemo da ga podstičemo, a da su naša zalaganja za napredovanjem ka Evropskoj uniji samo deklarativna, ali ne i iskrena”, kaže Pavićevićeva.
Ona smatra da je „predlog zakona o amnestiji zapravo realizacija dogovora između nalogodavaca i izvršilaca, bez obzira na posljedice po državu na unutrašnjem i spoljnopolitičkom planu”.
„Umjesto da se sprovedu radnje koje bi dovele do rasvjetljavanja nerasvijetljenih ubistava, otkrivanja nalogodavaca, obezbjeđenja da osuđeni kriminaki budu izručeni Crnoj Gori i time zadovoljenja i izvršenja pravde, kroz sudske postupke, pokušavaju se sprovesti rješenja, koja bi suštinski i formalno značila ruganje pravdi i pravičnosti u Crnoj Gori”, navodi poslanica.
Pavićevićeva je pozvala opozicione partije da odgovore da li je politički i društveno odgovorno da opozicija ignoriše ovakve zakone i da li su spremni da budu u Skupštini CG i podrže amandman koji onemogućava da osuđena lica za najteža krivična djela dobiju amnestiju.
Predlogom zakona o amnestiji izuzeta su, kako se navodi, lica koja su osuđena za ratne zločine, kao i za krivična djela iz oblasti polne slobode. Zakon o amnestiji predložili su Miodrag Radunović, Genci Nimanbegu, Mićo Orlandić, Adrijan Vuksanović, Ervin Ibrahimović, Andrija Popović, Jovanka Laličić, Miloš Nikolić, Danijel Živković, Željko Aprcović.
Oni su naveli da je prilikom usvajanja ranijeg zakona dio osuđenika uskraćen na amnestiju i da su stavljenu u neravnopravan položaj u odnosu na druge osuđenike i ovakav zakon bio je krajnje diskriminatorski prema osobama koja usljed amandmana nijesu obuhvaćena Zakonom o amnestiji.
Parlament Crne Gore usvojio je 2013. Zakon o amnestiji, koji je zbog pretrpanosti zatvora predviđao skraćene kazne zatvorenicima. On je propisivao da se osuđenima na kazne do tri mjeseca zatvora, kazna zamijeni za uslovnu a ostalima za četvrtinu.
Nakon pobune porodica žrtava, iz njega je izbrisana mogućnost da amnestirane budu i osobe osuđene za teška ubistva, pokušaje teških ubistava, organizovani kriminal, silovanje, ratni zločin i preprodaju droge.
Pomilovanje i za ubice Šćekića
„Ukoliko se ovakav predlog zakona bude izglasao u Skupštini, osuđena lica za ubistvo visokog policjskog funkcionera, Slavoljuba Šćekića će biti amnestirana. Država je ispred Policijske akademije u Danilovgradu postavila bistu sa likom visokog policijskog funkcionera, a zatim amnestira njegove ubice, što je porazno za cjelokupno društvo. Ono šfo je karakteristično i za ovo ubistvo je to što je samo djelimično riješeno”, podsjetila je poslanica SNP-a.
Ovo nije samo problem sestre Jovanovića, već cijelog društva
„Oko ovako značajnog zakona mora postojati opoziciono jedinstvo zbog opasnih posljedica po cijelo društvo ukoliko se izglasa. Ne bi smjela biti prepreka politička odluka o bojkotu da bismo biti svi zajedno društveno odgovorni. Smatram da moramo pokazati odgovornost i prema generacijama koje dolaze jer „pokoljenja djela sude“.
“Veoma me boli kada me „razumiju i saosjećaju sa mnom”, jer ne smatram da je ovo problem samo Danijele Pavićević, sestre Duška Jovanovića, već je problem cjelokupnog društva. Već sam govorila o tome, zna se da je bojkot politička odluka, a pitanje amnestiranja teških krivičnih djela je od opšteg društvenog značaja”, rekla je Pavićevićeva.
