Video
Savremena Crna Gora svoj građanski identitet u velikoj mjeri duguje tradiciiji antifašizma, koji je snažnije nego bilo koja druga istorijska ideja uspio da ujedini crnogorsko društvo u svim njegovim različitostima, saopštio je potpredsjednik Vlade Zoran Pažin na svečanoj akademiji u Kolašinu povodom 75 godina ZAVNO-a za Crnu Goru i Boku i 70 godina od osnivanja SUBNOR-a i antifašista Crne Gore.
Preporučeno
Na današnji dan prije 75 godina, podsjetio je potpredsjednik Pažin, slobodarski Kolašin okupio je 538 delegata iz svih krajeva Crne Gore i Boke na istorijskoj skupštini rodoljuba, na kojoj je konstituisano Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Crne Gore i Boke, najviše političko tijelo crnogorskog narodnooslobodilačkog pokreta.
Potpredsjednik je ocijenio da je velika antifašistička i slobodarska ideja u Crnoj Gori odoljela svim iskušenjima istorije u decenijama koje su uslijedile, uvjek iznova osvjetljavajući crnogorskom društvu puteve čojstva i ljudskosti.
„Nije antifašistički duh ugašen u Kolašinu ni nakon 18 nacističkih bombardovanja. Nikada crnogorski antifašisti nijesu dozvolili da se u ponosnoj partizanskoj prijestonici Crne Gore ugasi iskra slobode. Iznova su oslobađali Kolašin. Onoliko puta koliko je bilo potrebno – a valjalo ga je u četiri godine rata osloboditi čak 23 puta,“ naveo je.
Ovi podvizi slobodarstva i pravdoljublja, naglasio je Potpredsjednik, ostavili su neizbrisiv pečat u crnogorskog društvenom biću.
„Vođena ovom istom neutaživom žeđi za slobodom i pravdom, Crna Gora se 90-tih godina prošlog vijeka izdigla visoko iznad mraka balkanskog velikonacionalnog bezumlja, da bi se na majskom referendumu 2006. godine konačno vratila sebi, trajno ugradivši vrijednosti antifašizma i narodnooslobodilačkog pokreta duboko u temelje obnovljene državnosti,“ istakao je.
Potpredsjednik je istakao da današnja Crna Gora iz svijetle antifašističke tradicije crpi moralno pravo da sa ponosom zauzme mjesto koje joj pripada u zajednici najprogresivnijih država svijeta.
„Veliki dio ovog vjekovnog sna već je ostvaren. Ne postoji u istoriji međunarodnih odnosa veći stepen uvažavanja, povjerenja i bliskosti među državama od onoga koji je Crna Gora danas ostvarila sa najrazvijenijim zemaljama svijeta kroz članstvo u NATO savezu. Članstvom u NATO-u postali smo dio zajednice slobodnih i bezbjednih zemalja koje su se obavezale da će zajedno odlučno braniti bilo koju svoju članicu u slučaju da bude napadnuta.“
Podsjetio je da su Crnogorci puno puta kroz istoriju ginuli braneći svoje saveznike.
„Ali sada prvi put u svojoj istoriji naša zemlja, zlu ne trebalo, može zaista računati na pomoć svih svojih saveznika, sa kojima danas činimo najmoćniji vojno-politički savez na svijetu.“
Izrazio je uvjerenje da će istrajnost u poštovanju antifašističkih vrijednosti slobode, pravde, jednakosti i solidarnosti „dati mahove crnogorskom društvu“ na putu ka punopravnom članstvu u evropskoj porodici naroda, budući da je upravo na ovim vrijednostima utemeljena ideja ujedinjene Evrope.
„Nasljeđe crnogorskog antifašizma koje nam je ostavljeno u amanet i kojem danas odajemo počast obavezuje nas, stoga, da čuvamo ono najvrjednije u građanskom biću Crne Gore, a to je privrženost ideji pravde i slobode i riješenost da istrajno gradimo pravedno, bezbjedno i prosperitetno društvo.“
Potpredsjednik je ocijenio da ne treba daleko tragati za moralnom legitimacijom i vezivnim tkivom savremenog crnogorskog društva.
„Dovoljno je da, na vrijednosnim temeljima koje su stvarali rodoljubi i antifašisti širom Crne Gore, nastavimo da gradimo istinsko građansko društvo koje će svim građanima garantovati jednaka prava i mogućnosti, napuštajući zauvjek pogubne balkanske mitove o superiornim etničkim i vjerskim zajednicama.“
Naglasio je da zbog toga savremena Crna Gora duguje antifašizmu vjerovatno više nego bilo kojoj drugoj emancipatorskoj i državotvornoj ideji.
„Ovoj generaciji crnogorskih građana pripala je ta čast i obaveza da se velikim precima dostojno oduže, a da potomcima ostave još veći zalog za budućnost – bezbjednu i prosperitetnu Crnu Goru koja ne brine o svom mjestu u svijetu i nema dilema o svom građanskom identitetu,“ zaključio je potpredsjednik Pažin.
