Ruska Federacija sigurno ne raspolaže boljim tehnološkim i finansijskim sredstvima od SAD i Evrope, ali ipak uspijeva da generiše značajne izazove u izuzetno bitnim procesima kojima svjedočimo, rekla je članica Upravnog odbora Atlantskog saveza Crne Gore i bivša ministarka odbrane Milica Pejanović Đurišić.

Zimska bezbjednosna konferencija pod nazivom „Informaciono ratovanje i novi svjetski poredak: studija slučaja Zapadni Balkan” koja je održana danas u hotelu Hilton u Podgorici u nastavku se usmjerila na temu “Mreža bez granica, izazovi i mogućnosti demokratije”.

“Pri traženju adekvatnog odgovora moramo najprije sagledati svoje slabosti koje su faktički dovele do toga da kampanje dezinformacija imaju realne efekte. Sa okončanjem  Hladnog rata  došlo do određenog zastoja kad je riječ  o jačanju  i konsolidaciji demokratskih  vrijednosti kao okvira za  održiv i ekonomski prosperitetan razvoj, čime je  smanjen nivo društvene i pojedinačne otpornosti  na razne vrste manipulacija i plasiranja lažnih informacija. To svakako predstavlja svojevrsni paradoks, imajući  u vidu  činjenicu da na primjer Ruska Federacija sigurno ne raspolaže boljim tehnološkim i finansijskim sredstvima od SAD i Evrope, ali ipak uspijeva da generiše značajne izazove u izuzetno bitnim procesima kojima svjedočimo”, kazala je Pejanović Đurišić.

Ona kaže i da je “ključ u obrazovanju, ne samo informatičkom, nego i onom koje podrazumijeva druge segmente, kako bi vjerodostojno napravili branu za dezinformacije”.

“Odgovor na takve situacije nije jedinstven, već se mijenja od države do države. Ipak, generalno se može govoriti o dva nivoa koja posebno dobijaju na značaju na prostoru Zapadnog Balkana. Kratkoročno, na raspolaganju su tehnološka rješenja kojima će se poboljšati ukupna sajber bezbjednost, gdje posebnu ulogu imaju državni organi, ali i akademska zajednica, civilno društvo i mediji. Dugoročno jedino održivo i efikasno rješenje je obrazovanje, i to ne samo informatičko već multidisciplinarno kojim će se povećati sposobnost logičkog i kritičkog razmišljanja kao ključnog preduslova za povećanje nivoa otpornosti pojedinaca i društva na sve oblike informatičkog ‘ratovanja'”, istakla je Pejanović Đurišić.

Ona tvrdi da  smo se sa propagandom srijetali i ranije, s tom razlikom što danas Internet i socijalne mreže svemu daju novu dimenziju.

Neograničen pristup, brzina, anonimnost, nepostojanje geografskih granica, kako kaže, samo su neki od elemenata koji ove aktivnosti čine značajno efikasnijim i vidljivijim, s tim što se one odvijaju na različitim nivoima.

Ti nivoi, kako dodaje, ne obuhvataju samo lažne vijesti, već i daleko značajnije forme koje ugrožavaju bezbjednost sajber prostora i aktivnosti koje se odvijaju na toj osnovi.

“Nema nikakve dileme da je, kako mi kažemo u našim krugovima, nastupila četvrta revolucija – digitalna revolucija”, kazala je Pejanović Đurišić.

Dodaje kako cijeli pojam sajber kriminala samo u jednom dijelu tehnološki, te kako se na nivou država nije prepoznalo da, pored utvrđivanja standarda zaštite za hranu, vazduh, vodu, još uvijek neko nije počeo da nas štiti od uređaja koji čine da naša prava budu ugrožena.

“Dodaje da smo sada svi mete na određeni način i vrlo lako bivamo predmeti zloupotrebe i napada. Globalno gledajući liberalne demokratije su stavljene na test i suočavaju se sa novim izazovima”, zaključila je bivša ministarka odbrane Milica Pejanović Đurišić.