– Dakle, pitanje dvotrećinske većine je prilično ambiciozno i vjerujem teško ostvarivo i uz podršku manjinskih partija. Uspjeh Pokreta „Evropa sad“ jeste izuzetan, ali bi se zavaravali ukoliko bi vjerovali da to nije na štetu i partija većine od 2020. godine, sa jedne strane, dok podrška DPS-u ne pada u onoj mjeri koja bi išla u korist Pokreta „Evropa sad“ ili partija većine od 2020. godine u kontekstu ostvarivanja dvotrećinske većine – kazao je Pejović.

NOVI STOŽER VLASTI

Čak i kada se govori o prostoj većini koju bi Pokret „Evropa sad“ sa strankama koje su pobijedile na izborima 2020. godine mogao da ostvari, njihov zajednički imenilac bi, prema riječima Pejovića, ostao isti.

– Ali nam iskustvo prethodne tri godine govori da takav imenilac ne vodi pozitivnom rezultatu – kazao je sagovornik Pobjede.

Ukoliko na Pokret „Evropa sad“ ne budu značajnije uticale vidljive unutrašnje razlike u stavovima i promišljanjima, oni će, dodao je, sigurno biti novi stožer vlasti na nacionalnom nivou i partija koja može imati najveću podršku birača na predstojećim prijevremenim parlamentarnim izborima, a usljed, kako kaže, nekoliko faktora.

– Jasan fokus djelovanja i kampanje od trenutka osnivanja ove partije, ali i perioda kada su njeni lideri djelovali kao ministri u 42. Vladi Crne Gore, i usmjeravanjem na ono što građani najviše zahtijevaju – bolji životni standard predstavljalo je polaznu osnovu za njen rast kroz različite izborne cikluse – rekao je Pejović.

Drugi faktor koji bi trebalo uzeti u obzir, dodao je, je i psihologija mase koja je značajno uticala i uticaće na njihov izborni rezultat, a posebno nakon pobjede Milatovića na predsjedničkim izborima.

– Odnosno, partija koja bilježi konstantan trend rasta podrške povlači dodatno biračko tijelo i to je nešto što je zabilježeno i kod DPS-a dugi niz godina unazad. Donekle drugačija retorika i politički neiskusna lica su još faktor koji je uticao na njihovo pozicioniranje koje građanima predstavlja vrlo obećavajući pravac djelovanja u budućnosti. Na kraju, njihova superiornost u odnosu na ostale partije koje su dio parlamentarne većine je bila indikativna i eksplicitna nakon odbijanja bilo kakvih dogovora ili koaliranja za naredne izbore, a u vezi sa podrškom Milatoviću za predsjedničke izbore – pojasnio je Pejović.

Temeljeno na tim faktorima, smatra Pejović, glasači Demokratskog fronta, Demokrata i Ure će u značajnijoj mjeri dati podršku Pokretu „Evropa sad“, a podaci pokazuju, rekao je, i da je ta stranka u prethodnom periodu dobila podršku i nekadašnjih glasača DPS-a, kao i da će se takav trend nastaviti.

– Iako je pitanje apstinenata veoma upitno, vjerujem da se neće u značajnijoj mjeri priklanjati ovom pokretu dok se kao partija ne dokažu na različitim nivoima vlasti – naveo je Pejović.

PAD PODRŠKE

Analizirajući rezultate prvog kruga predsjedničkih izbora na kojem su sve stranke „stare“ većine, ili imale kandidata ili podržale nekog od kandidata, Pejović kaže da su oni indikativni i za te partije, ali i za Pokret „Evropa sad“ kao vanparlamentarnu stranku.

Dakle, snaženje Pokreta „Evropa sad“ u najvećoj mjeri utiče na pad podrške Demokratama i GP Ura što se konstantno odražava na njihove lošije rezultate počev od lokalnih izbora prethodne godine. Prijevremeni parlamentarni izbori će negativno uticati na raspodjelu mandata u Skupštini Crne Gore po ove partije, čega su svjesni i lideri Demokrata i GP Ura, zbog čega njihovo pomirenje i priča o građanskom bloku sa Pokretom „Evropa sad“ predstavlja izgovor zarad dužeg opstanka na političkoj sceni u poziciji potencijalne parlamentarne većine – ocijenio je Pejović.

Smatra i da bi odluka PES-a da ne koalira sa njima u predizbornom periodu uticala na to da Demokrate i Ura samostalno nastupe, „cijeneći da jedino u slučaju formiranja građanskog bloka Demokrate žele zajednički nastupati sa GP Ura“.

– Formiranje građanskog bloka bi najviše koristilo Demokratama i GP Ura, a najmanje Pokretu „Evropa sad“ zbog čega vjerujem da će odluka Pokreta „Evropa sad“ biti konačna – istakao je Pejović.

Rezultat koji je, sa druge strane, ostvario Andrija Mandić na predsjedničkim izborima, dodao je, ukazuje da će podrška DF-u biti znatno manja u odnosu na podršku koju su dobili na izborima 2020. godine.

Priličan zaokret i pomirljiva retorika DF-a i Mandića nijesu urodili plodom, a sa druge strane već je izvjesno da će ostale partije na predstojećim parlamentarnim izborima voditi novi i mladi ljudi u politici, te se može reći da ovakva situacija apsolutno ne ide u korist DF-a. Naprotiv, ukoliko DF nastavi sa istim ljudima, vjerujem da i to potencijalno može dodatno umanjiti njihovu snagu do čak duplo slabijeg rezultata nego 2020. godine – istakao je Pejović.

Komentarišući rezultat koji je na izborima ostvario dosadašnji predsjednik države Milo Đukanović, Pejović kaže da je Đukanović bio najracionalniji izbor DPS-a za kandidata, a da rezultat koji je postigao predstavlja maksimum koji ta partija može imati na parlamentarnim izborima sa manjinskim i strankama suverenističkog bloka.

– Ipak, DPS na čelu sa Đukanovićem, ali i velikim brojem starijih članova ove partije nije imao koalicioni kapacitet koji bi mogao da vrati DPS na vlast, što je vodilo neminovnosti – podnošenju ostavke Đukanovića. Njegov odlazak će dodatno umanjiti rezultat DPS-a na narednim izborima, posebno ako Živković (Danijel) bude jedini koji će se pojaviti kao „novo lice“ na čelnim pozicijama partije – smatra Pejović.

Ukoliko u toj stranci, dodao je, budu razmišljali u širem kontekstu, onda će uslijediti postavljanje novih i nekompromitovanih ljudi koji u prvom mahu ne mogu ostvariti značajniji rezultat, ali se kao partija mogu reformisati i biti prihvatljiv partner na lokalnom i nacionalnom nivou. Željka ZVICER

Stabilnost nove vlasti zavisiće od heterogenosti koalicije koja će je činiti

Pejović smatra da je preuranjeno govoriti o tome koje partije bi mogle formirati vlast nakon parlamentarnih izbora, jer vjeruje da će se do 11. juna, ali u tokom 90 dana od dana održavanja izbora dogoditi pregršt situacija koje će uticati na formiranje vlasti.

– Bez sumnje da će najveća uloga u njenom formiranju pripasti Pokretu „Evropa sad“, ali ostaje da se vidi na koji način će teći formiranje predizbornih koalicija, da li će odluka o samostalnom nastupu Pokreta „Evropa Sad“ biti konačna, do koje mjere će DPS ići u dubinu sa novim i mladim licima, u kom pravcu će DF nastaviti svoju političku retoriku, na čiju stranu će se prikloniti manjinske partije, ali i koje će odluke donositi Spajić kao potencijalni nosilac izborne liste Pokreta „Evropa Sad“ i jedan od lidera ovog pokreta, te nerijetkih mimoilaženja sa Milatovićem itd – ocijenio je Pejović.

Ocijenio je i da će stabilnost nove vlasti u najvećoj mjeri zavisiti od heterogenosti „koalicije“ koja će činiti vlast, a ponajmanje od njenog izbornog rezultata.

Preporučeno

ODBRANA U SLUČAJU „SNIMANJA MAJBAHA“: Telefoni zadržani nakon isteka roka, za pretres saznali od klijenata, traže reakciju TS

Tri znaka Zodijaka do početka jeseni očekuju promjene na poslovnom planu

(FOTO/VIDEO) HAJLA IZMEĐU OBEĆANJA I GRADILIŠTA: Balvani, pukotine i tragovi pucnjave – slika nezavršenog ski-centra

Zatvoren autoput zbog saobraćajne nezgode kod tunela Mrke

Tramp: Od 1. januara carine na sve automobile, kamione i automobilske djelove iz Kanade biće povećane na 50 odsto

CRNOGORSKI JEZIK PRED VRATIMA EU: Hoće li članstvo ugroziti ili dodatno afirmisati identitet?

– Preciznije, što bude veća heterogenost vlast će biti nestabilnija, pa čak i da se ostvari značajna podrška koja bi bila daleko iznad 41 poslanika. Sa aspekta njenog strateškog opredjeljenja, ukoliko je suditi po Milatovićevim izjavama i porukama, kao jednog od lidera Pokreta „Evropa sad“, koji će biti stožer nove vlasti, situacija je optimistična, jer njima ne dovodi u pitanje sve ono što su strateška opredjeljenja Crne Gore i važne odluke koje je Crna Gora donijela u proteklih 17 godina. Ipak, imajući u vidu svakodnevne promjene koje se dešavaju na političkoj sceni, te u retorici predstavnika i lidera partija, vjerujem da je takođe rano govoriti o strateškom pozicioniranju buduće vlade Crne Gore – istakao je Pejović.