Lista „Za budućnost Nikšića“ aktuelnog predsjednika opštine Marka Kovačevića iz Nove srpske demokratije osvojila je oko 1.600 glasova više nego 2021. što joj je donijelo četiri nova mandata– sada ih ima petnaest.

Demokratska partija socijalista, koja je ovog puta nastupila sama, osvojila je 16 mandata i najjača je pojedinačna politička stranka. Prije četiri godine nastupili su u koaliciji sa Socijaldemokratama i Patriotsko-komitskim savezom. Lista je tada zaradila 18 mandata od kojih je DPS-u pripadalo 14.

Evropski savez, koji čine SD, SDP i LP, osvojio je dva mandata – što je, kažu, u skladu s njihovim očekivanjima.

Na izborima su pometene četiri nove liste – Probudimo Nikšić Dragoljuba Dragana Radulovića, Rad za moj grad dr Borislava Miša Đurišića, Stranka evropskog progresa i lista Za slobodarski Nikšić jednakih mogućnosti dosadašnje odbornice LP Jelene Marković. Ni jedna nije prešla cenzus. Ispod crte od 3% koja donosi ulazak u lokalni parlament ostala je i URA koja je na izborima 2021. dobila jednog odbornika, a za drugog joj je nedostajalo dvadesetak glasova.

Pokret Evropa sad, koji je prvi put nastupio na izborima u Nikšiću osvojio je nešto više od 5.100 glasova i pet mandata. Demokrate su osvojile nešto manje od 3.000 glasova i tri mandata, što je najubjedljiviji pad u odnosnu na 2021. kada su imali 11.150 glasova i deset mandata.

Vladajuća koalicija na državnom nivou može formirati lokalnu vlast u Nikšiću, ali taj dogovor nije izvjestan. Pokret Evropa sad je u kampanji zastupao stavove koji su mnogo bliže crnogorskim nego stavovima Demokratskog fronta. Nosilac Izborne liste Pokreta Evropa sad dr Zoran Mrkić sinoć je izrazio rezervu prema obnovi dosadašnje koalicije rekavši da „cijeneći određene aktivnosti koalicije koju predvodi gospodin [Marko] Kovačević i neke njegove postupke još treba da razgovaramo“.

Zašto je Nikšić glasao kako je glasao

U Nikšiću se očito nije odlučivalo u odnosu na stav izbornih lista prema lokalnim temama, već je glasanje bilo refleksija stanja na državnom nivou. Predsjednik opštine Marko Kovačević, istovremeno protivzakonito i poslanik, jedan je od najistaknutijih i po postupcima najradikalnijih pristalica velikosrpske politike. U četiri godine mandata nije propuštao priliku da postupcima i izjavama pospješuje podjele i pokuša da radikalizuje Nikšićane. Njegov način vladavine nije dao prostora da do izražaja dođu lokalne teme.

To je i odgovor na pitanje zašto su nove liste prošle kako su prošle. U situaciji kada je glasač odlučivao imajući u mislima prvenstveno državnu politiku, a ne lokalne teme, malo ko se odvažavao na rizik glasanja za listu za koju nije sigurno da će preći cenzus. Nezaposlenost i odlazak iz Nikšića – neprikosnovena lokalna tema broj jedan – nije bila ona na osnovu koje u glasači odlučivali.

Liste koje su ostale ispod praga za ulazak u parlament dobile su zajedno oko 5,30% glasova što odgovara broju glasova potrebnih za dva odbornička mandata.

Herceg Novi – Stevan Katić kao konstanta

Izbori u Herceg Novom nijesu smatrani toliko neizvjesnima i važnima kao oni u Nikšiću. Nijesu donijeli naročite novine osim izvjesnog pada Demokratske partije socijalista i Demokratskog fronta.

Stevan Katić je na putu da uđe u drugu deceniju vladavine Herceg Novim. Prvi put je izabran za predsjednika opštine juna 2017.

Na pitanje – kako je moguće da Demokratska Crna Gora pada u većini gradova, a da u Herceg Novom raste – odgovor je jasan. Dovoljno je pogledati Katićevu biografiju koja, za razliku od biografija većine njegovih stranačkih drugova, ima sadržaj. Nije riječ o osobi kojoj je državna funkcija prvi posao, kao većini njegovih stranačkih kolega.

Katićeva lista je na ovim izborima dobila 12 odbornika, dva više nego 2021.

Koalicija „Za budućnost Herceg Novog i Boke“, koju čini Demokratski front, pala je za dva mandata. Na prošlim izborima 2021. imali su sedam odbornika, sada ih imaju pet.

Novska lista, kojoj se ovog puta priključio Pokret Evropa sad, ima 10 mandata, tri više nego 2021.

I konačno, 2021. zajedno su na izborima nastupili Demokratska partija socijalista i Socijaldemokrate i osvojili osam mandata. Juče je DPS osvojio pet mandata, a Evropski savez, koji čine SD, SDP i LP, jedan mandat.

URA je sa dva mandata koja je 2021 imala s Bokeškim forumom, sada sama osvojila jedan mandat. Bokeški forum je ostao bez mandata.

Što možemo naučiti

U Nikšiću se glasalo referendumski. Na jednoj strani su crnogorske, proevropske i prozapadne liste: DPS, Evropski savez i četiri od pet izbornih lista koje nijesu prešle cenzus. Zajedno su dobile 44,36% glasova.

Na drugoj strani su velikosrpske i proruske liste, trenutno zaogrnute svijetlo plavim plaštom sa žutim zvjezdicama EU: Demokratski front, Demokrate i jedna od onih pet lista koje su završile ispod praga. Njihov zbir daje 42,96% glasova.

Preostalih nešto više od 12,5% su glasovi Pokreta Evropa sad. Ova izborna lista je, kao i njena matična stranka, izrazito politički heterogena, te ne može biti svrstana ni u jednu od dvije grupacije. PES prema političkim proklamacijama prije pripada ako ne crnogorskom, ono makar evropskom i prozapadnom bloku, nego grupi velikosrpskih i proruskih stranaka. Ali je s ovim drugima u koaliciji.

Kada se ove brojke imaju u vidu – računica svakog od političkih subjekata je jasna.

Demokratski front može da raste jedino eksploatacijom onih tema zbog kojih građani glasaju za njih – a to su srpski jezik, državljanstvo, Lovćen, pa nakon toga što god dođe na red – državni simboli, odnosi u regionu…

Demokrate ne pokazuju da su na putu pronalaska formule koja bi zaustavila njihov pad širom države osim u dvije-tri opštine poput Herceg Novog.

Crnogorski blok mora da pronađe formulu da na izborima mali učesnici sačuvaju svoju specifičnost, a da cio blok ne rasipa glasove.

Konačno, Pokret Evropa sad je došao je u situaciji u kojoj mora da se opredijeli.

Na državnom nivou već godinu i po imamo složeni odnos Milojka Spajića i Andrije Mandića, gdje opstanak pa čak i funkcionalnost Spajićeve Vlade zavisi od volje predsjednika Skupštine, i sadašnje skupštinske većine, ali isto tako i pozicija predsjednika Skupštine zavisi od najjače političke stranke na državnom nivou – a to je Pokret Evropa sad.

Obojica znaju da je to brak iz računa. Jer, niti DF može u koaliciji s PES-om ostvariti svoje strateške ciljeve, niti to može PES u koaliciji s DF-om.

Iz koalicije je do sada više dobio Andrija Mandić. Nekoliko puta je povlačio poteze koji su Milojka Spajića stavljali pred svršen čin. Najočitije je to bilo kod predlaganja Rezolucije o Jasenovcu i sprečavanja Spajićevih pregovora kroz ekspresno zakazivanje skupštinske sjednice i izricanje disciplinskih mjera opozicionim poslanicima. Simbioza je ako ne prije onda makar tada postala ona parazitskog tipa – Andrija Mandić je jedini koji od nje ima korist. Milojko Spajić, osim pukog opstanka Vlade, od koalicije s Andrijom Mandićem do sada nije dobio ništa. Čak ni najvažniji akt – Platformu Barometar 26 koja je za cilj trebalo da ima efikasan završetak naše evropske integracije nije uspio da nametne unutar vladajuće koalicije. Dok se platforma još porađala, DF je požurio da objavi da njih to ne obavezuje.

Hoće li ishod izbora u Nikšiću promijeniti ovaj odnos? Hoće li to Milojko Spajić tretirati kao novi adut? Ako tako bude koalicija će biti nastavljena pri čemu će i jedna i druga strana na dogovor gledati kao taktički ustupak i kupovinu vremena.

Ali vrijeme radi samo za jednu stranu. Ono je potrebno DF-u da još naraste nagrizanjem i na kraju proždiranjem još jednog koalicionog partnera. Izbori pokazuju da vrijeme u ovakvoj koaliciji radi protiv PES-a. Teško je povjerovati da im to nije jasno.