Birači su 29. septembra najviše povjerenja dali Demokratskoj partiji socijalista (DPS), koja je osvojila 19 mandata. Slijede koalicije Pokreta Evropa sad (PES) i Demokratske Crne Gore sa 14, te „Za budućnost Podgorice“ sa 13 mjesta. Lista „Za bolju Podgoricu – Jakov Milatović“ imaće šest odbornika, Evropski savez (ES) tri, dok će Stranka evropskog progresa (SEP) i Pokret „Preokret“ imati po dva mandata.
PLATFORMESvoje postizborne pozicije za sada su jasno definisali samo u ES. Kako su ranije rekli iz tog političkog saveza, njihova platforma je posvećena „prevazilaženju političkih i društvenih podjela radi zajedničkog interesa“.
“To je ključno za stabilnu budućnost Podgorice i Crne Gore kao građanske države i demokratskog društva. Svaka saradnja treba počivati na jasnom i preciznom programskom dogovoru kako bi Podgorica bila grad za primjer”, stoji u njihovom dokumentu.
Dio vrha DPS-a, na čelu sa nosiocem liste Nerminom Abdićem, početkom novembra su na sastanak pozvali sve one koji žele da im budu partneri u vlasti, a tome su se odazvali predstavnici SEP i ES. Predloženo je da nastavak sastanka bude kada najveća opoziciona stranka na državnom nivou konkretizuje svoju ponudu kroz vlastitu platformu.
Dvije koalicije koje su osvojile značajan broj glasova na podgoričkim izborima, PES – Demokrate i „Za budućnost Podgorice“, svoje stavove o formiranju vlasti su isključivo definisale floskulama o „prirodnim partnerima“, što znači da udruživanje sa partijama koje imaju slične političke programe i ciljeve.
Vlastitu platformu najavila je izborna lista „Za bolju Podgoricu“ šefa države Jakova Milatovića i lidera GP Ura Dritana Abazovića. Riječ je o koaliciji koja sa samo šest odbornika ima „konkurentsku prednost“ da bira sa kime će se udružiti i tako definiše formiranje vladajuće većine.
“Kao što smo već najavili, naša koalicija će ubrzo predstaviti svoju platformu. Ne mogu precizno reći kada, ali može se očekivati u toku ove sedmice”, izjavio je za Pobjedu Boško Laketić, šef medijskog tima GP Ura.
On je ranije kazao da će pri formiranju vlasti insistirati na realizovanju „političkih programa koje je ta lista zagovarala tokom izborne kampanje“.
SIGURNA (O)POZICIJA
Dakle, od sedam stranaka i koalicija koje će činiti budući parlament Podgorice poznata je pozicija samo jedne liste – Pokreta Preokret. Jedan od osnivača, ujedno i nosilac te liste na proteklim izborima Srđan Perić, ističe u razgovoru za Pobjedu da žele otklon od pozicija dominantnih stranaka sa političke scene.
“Političkoj klasi oličenoj u četiri političke korporacije, pozicija Preokreta je nesnosna iz dva ključna razloga. Prvo: zbog toga što insistiramo na odgovornosti i rezultatu, što vodi do drugog razloga: mi ogoljavamo motive te i takve politike”, ističe naš sagovornik.
Kako navodi, ova „četvorka“ se tokom predizborne kampanje „šetala od televizije do televizije kao da nema drugih učesnika“, te da nijesu htjeli da sučeljavaju argumente sa bilo kim drugim.
“U tim igrokazima su oni „čašćavali“ jedni druge uvredama, uzajamno spočitavali nekompetenciju, a bilo je i optužbi koje bi, ako su tačne, podrazumijevale krivičnu odgovornost. Sada je sve to u redu, a ko je problem – Preokret! Kako, ako od naša dva glasa ne zavisi ništa”, upitao je on.
Sumirajući finalne rezultate izbora i aktuelnu situaciju, Perić podsjeća da je lista pod vođstvom aktuelnog predsjednika države Jakova Milatovića htjela da bude „tas na vagi“.
“To je i dobila i samo ona donosi prevagu time što će birati da li će ići sa koalicijom „Za budućnost Podgorice“ ili sa DPS-om. A kada je već tako, bilo bi po građane najbolje da čuju njihovu odluku. Neka je potom sprovedu i preuzmu odgovornost za nju. Nema potrebe za ovim teatrom i pričom o principima, platformama i ko zna čemu još. Koliko je javnost imala priliku da čuje, oni žele gradonačelnika i oko toga ne može biti pregovora. Oko svega ostalog izgleda da može”, dodaje naš sagovornik.
On dalje ukazuje da bi pregovori trebalo da teku na drugačiji način, da počnu vizijom razvoja grada, akcionim planovima i načinima unapređenja administracije. Tek nakon toga, na red dolaze kadrovska rješenja.
“Imamo DPS i partnere koji su voljni da idu sa njima, a koji kao da imaju prioritet koga će da nazovu „izdajnikom države“, a glavni cilj im je da asimiluju ili unište svaki autentični građanski iskaz odnosno lokalnu inicijativu. Oni, baš kao i njihove kolege sa drugog pola, iz koalicije „Za budućnost Podgorice“, ne trpe da naizgled politički duopol – a suštinski monopol – četiri političke korporacije bude narušen”, ističe naš sagovornik.
Kako ukazuje, u suprotnom bi ove grupacije, makar nakon izbora, „pokazale spremnost na otvorenu polemiku o problemima zajednice“. Kako dodaje, i DPS i ZBPG zadovoljni su niskom izlaznošću birača, što je rezultiralo porastom procenta koji ih je birao na izborima.
Perić ukazuje da ni jedni ni drugi „nijesu spremni da zaista prekinu klijentelističku praksu“.
“Jedni su je stvarali trideset godina i „njeguju“ je i dalje u gradovima gdje su na vlasti. Drugi to čine od 2020. godine i zapravo su pravi nastavljači političkog kijentelizma. U ne tako dalekoj budućnosti moglo bi se desiti da u tome prevaziđu ove prve. Nije potrebno posebno objašnjavati da je koalicija PES-a i Demokrata čvrsti saveznik liste „Za budućnost Podgorice“, pa sve već rečeno, važi i za njih”, dodaje on.
Sve navedeno samo je dio razloga zbog kojih Preokret ne namjerava da bude dio „dila“ ovih partija, jer bi to značilo da odustaju od svojih principa. On pojašnjava da ne žele da budu „namireni funkcijama“, a da – sa druge strane – „ne talasaju“. Zato smatraju da će postići više iz pozicije „protestnog glasa“, jer tako mogu podsjećati na obećanja, ukazivati na greške i nuditi rješenja – od saobraćaja do higijene grada. Sve će to, smatra naš sagovorni, dokazati kroz akcije koje uskoro namjeravaju da pokrenu.
Preporučeno
“Za nas je ne manje važno uvođenje standarda da riječ u predizbornoj kampanji obavezuje. Građani samo treba da razumiju igru političkih korporacija kao dio nauma da oni vladaju bez odgovornosti, u F„dilovima“ koje sami osmisle, dok se politička klasa iz četiri političke korporacije druži i dok zapošljavaju jedni drugima partijske vojnike i rodbinu… Sve to vrijeme dijeleći zajednicu do ivice njenog cijepanja. Preokret je otklon od takve politike”, zaključuje Perić.