Video
Picula je crnogorske poslanike primio u svojstvu stalnog izvjestioca za Crnu Goru i predsjednika Radne grupe EP-a za Zapadni Balkan, a razgovarali su o trenutnoj situaciji u zemlji, parlamentarnom zastoju u procesu izbora ustavnih sudija i spornom Zakonu o predsjedniku.
Picula je ocijenio kako će se 12. decembra s ocjenom Venecijanske komisije razjasniti postoji li u sadašnjem rasporedu snaga u Skupštini politički kapacitet da se postigne dogovor i napredak o toj temi, ili je on u okviru ove Skupštine u potpunosti istrošen. On je već ranije naglasio kako ne vidi velike mogućnosti za funkcionalni nastavak mandata ovog sastava Skupštine, zbog čega bi za novi zamah na evropskom putu Crne Gore podsticaj mogli biti vanredni izbori.
U širem geopolitičkom kontekstu, Picula je istakao kako je Crna Gora i dalje najviše proevropski orijentisana od svih zemalja u procesu približavanja i pridruživanja EU, uprkos činjenici da dvije Vlade već više od dvije godine kontinuirano stagniraju u procesu pristupanja, što su Piculini izvještaji o napretku Crne Gore već jasno zabilježili.
Poslanik Rakočević naglasio je kako Crnoj Gori za napredak trebaju podrška i Brisela i Vašingtona, kako bi nastavili graditi evropsku perspektivu, a za to je potrebna i nova jasna parlamentarna većina.
“Crnogorske institucije su takođe uzdrmane uključivanjem zemlje u Vučićevu inicijativu Otvoreni Balkan”, ocijenio je poslanik Nikolić. Na žalost, istakao je sadašnji sastav Skupštine, nakon neuspješnog formiranja treće vlade pokušava izvršiti ustavni puč izmjenama Zakona o predsjedniku Crne Gore.
Preporučeno
Picula je zaključno istakao kako je projekat Otvoreni Balkan na putu da (p)ostane irelevantan i kako Crna Gora ne treba od njega puno očekivati, posebno nakon što je EU dala novi vjetar u leđa Berlinskom procesu.
