“Evropa jednostavno mora shvatiti da nam više niko ništa neće pokloniti, nego da ćemo se i za geopolitički, ali i za ekonomski i tehnološki položaj izboriti sami”, rekao je novinarima poslanik Karlo Ressler (EPP).

Kao prioritete svoje političke grupacije, istakao je smanjenje regulatornog opterećenja, pametnije promišljanje o svakom novom zakonodavstvu i “svakoj novoj obavezi koja se postavlja pred evropske građane”.

Naglasio je pritom da je, u kontekstu pregovora o novom višegodišnjem budžetu Evropske unije, važno da se “uspijemo izboriti za povoljan tretman hrvatskih korisnika, za nastavak snažne kohezijske politike koja čini praktično trećinu cijelog evropskog budžeta”.

“Ali u isto vrijeme da shvatimo da bez održivijih investicija u nove tehnologije, u konkurentnost, u evropsku ekonomiju, Evropa neće moći držati korak s nekim dinamičnijim dijelovima svijeta,” kazao je Ressler, ponovo pozivajući na “manje regulacije” i “manje administrativnog tereta”.

Najdramatičnije od Hladnog rata

Poslanik Tonino Picula (S&D) kazao je da su s diplomatama razgovarali o odnosima sa Sjedinjenim Američkim Državama te o izazovima za Uniju u sljedećih pet godina, nazvavši ovo vrijeme “vjerojatno najdramatičnijim trenutkom u svjetskoj istoriji nakon završetka Hladnog rata”.

“EU će se sigurno definirati preko odnosa prema Ukrajini, gdje i dalje treću godinu bjesni rat, prema krizi koja eskalira na Bliskom istoku, ali jednako tako i na sjeveru Afrike postoje određeni problemi, koji rezultiraju povećanim migracijama, što ima ozbiljan politički efekat na samu Evropsku uniju.”

Prije nego što izabrani američki predsjednik Donald Trump stupi na dužnost 20. januara, istaknuo je Picula, “mi ćemo se naći u izazovnoj vakuum-situaciji”.

“Sigurno će mnogi u svijetu pokušati iskoristiti taj period vakuuma kako bi eventualno nametnuli neka svoja rješenja ili se što bolje pozicionirali u budućim pregovorima oko cijelog niza kriza. To vidimo sad u Gruziji i Ukrajini i u svim dijelovima svijeta u kojima će se na neki način očekivati reakcija Zapada.”

“Dakle, za Europsku uniju će to biti izazovno vrijeme jer u mnogim stvarima ona ne uspijeva naći zajednički jezik… Unija će prije svega morati poraditi na jačanju zajedničke vanjske i sigurnosne politike.

Evropa treba postaviti pravila igre

Zastupnica pučana Željana Zovko (EPP), koja je diplomatima govorila o transatlantskim odnosima, rekla je da u Americi “još nije rečeno kako će se reagirati prema Europi, koja je strateški partner”, naglasivši da je riječ o situaciji u kojoj “mi trebamo postaviti pravila igre”.

“Mi ne možemo uticati na odluke koje će oni (američki zakonodavci) donositi, no ono na što možemo uticati je da zajednički, strateški radimo i kroz naše privredne komore.”

Kazala je da misli da će se sada, kada vlast preuzme Trump, “mnogo jednostavnije razgovarati, možda manje diplomatskim rječnikom, ali će se brže dolaziti do dogovora”.

“Da naša veza bude bazirana na uzajamnoj trgovini i snabdijevanju neophodnim kritičnim sirovinama, plinom, koji neće dolaziti od nekih autokratskih režima, na čemu smo se do sada bazirali. Nakon Rusije mi smo išli k Azerbejdžanu, Kataru ili nekim drugim mjestima, što nije bilo sigurno”, kazala je Zovko.

Njezin stranački kolega Tomislav Sokol je rekao da je “očito da će se Amerika u jednoj velikoj mjeri okrenuti protekcionizmu” te da će Evropa morati gledati svoje interese.

“Naglasak je na tome da Evropa treba promijeniti svoje politike u velikoj mjeri, od prevelikog naglašavanja zelenih politika koje su dovele do uništavanja industrije u Evropi, do seljenja radnih mjesta u Kinu i činjenja Evrope ovisnijom o trećim državama.”

Ruski trojanski konj

Sokol se osvrnuo i na pitanje proširenja, za koje je rekao da je prioritetno, no da mora biti temeljeno na zaslugama kako bi se izbjegao “ruski ili nečiji drugi trojanski konj u Europi”.

Jednom od grešaka Evrope je nazvao “apsolutno prepopustljivu politiku prema Srbiji”.

“Dopustila je da Srbija širi svoj uticaj, svoj hegemonizam, to vidimo na primjeru Crne Gore, gdje sada imamo velikosrpske stranke kao ne samo dio vladajuće koalicije nego i dio vlade. To je nešto što je dugoročno neodrživo”, kazao je Sokol, zatraživši veću podršku Zapada za proevropske snage u Crnoj Gori.

Poslanik iz redova socijalista Marko Vešligaj govorio je o javnim politikama Unije, u pogledu jačanja konkurentnosti zajedničkog tržišta, pri čemu je podsjetio da se evropska poljoprivreda suočava s nizom izazova poput poremećaja opskrbnih lanaca te sve češćim vremenskim nepogodama. “Smatram da je ruralni razvoj također izuzetno važan i moramo osigurati kvalitete javne usluge u manjim lokalnim jedinicama jer će se na taj način ljudi moći baviti poljoprivredom”, rekao je Vešligaj novinarima.

Borba protiv represivnih grupa

Dodao je da su s diplomatima takođe razgovarali o usvojenoj direktivi o suzbijanju nasilja nad ženama i rodno uzasnovanom nasilju.

“Znamo da su napravljeni dosta veliki koraci prema naprijed unutar Evropske unije po tom pitanju, no neka pitanja su ostala otvorena, poput tretiranja silovanja kao kaznenog djela. U Hrvatskoj isto vidimo da su još uvijek problemi s implementacijom Istanbulske konvencije.”

Takođe, osvrnuo se i na pokušaje “određenih ekstremno desnih grupa” koje rade na suzbijanju seksualnih i reproduktivnih prava žena, što je nazvao još jednim pokazateljem da “u društvu još imamo represivne grupe protiv kojih se treba boriti”.

Susret hrvatskih poslanika i ambasadora akreditovanih u Hrvatskoj organizovao je Ured Evropskog parlamenta u Crnoj Gori