Video
Njemačka predstavnica započela je obrazlaganje incijative za usvajnje rezolucije o Srebrenici na Generalnoj Skupštini UN. Kako je navela laž je da je usmjerena protiv određenih nacija nije tačna, ona je pohvalila amandmane Crne Gore, a koji su se našli u preambuli i koji su upravo razjasnili tu dilemu govoreći o individualizaciji krivice. Ona se zahvalila organizacijoma mladih iz Srbije, koje su podržale ovu rezoluciju.
Vučić: Ovo će stvoriti potpuni politički haos
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pozvao je da se glasa protiv rezolucije, ističući da je ona visokopolitizovana.
Ističe da je individualna odgovornost za genocid već utvrđena, a pitao je Njemačku zašto su krili sve pripreme za rezoluciju, zašto su sve radili tajno.
“Želim da razotkrijem neistine. Ja sam se poklonio žrtvama u Srebrenici”, kazao je Vučić, pitajući da li ova rezolucija donosi pomirenje.
Nada se da će svi genocidi po rezoluciji iz 2015. biti osuđeni, uključujući i genocid učinjen prema srpskom narodu.
“Platili smo najveću cijenu u Drugom svjetskom ratu”, rekao je Vučić.
Kazao je da će ova rezolucija otvoriti Pandorinu kutiju.
“Ovo če stvoriti potpuni politički haos i otvoriti stare rane- ne samo kod nas u regionu, nego i ovdje”, poručio je Vučić.
Tvrdi da je vršen pritisak na mnoge zemlje članice.
“Zašto ste prijetili zemljama koje nisu htjele da glasaju za rezoluciju?Imam na desetine takvih primjera”, tvrdi Vučić.
Vučić je rekao da se nije nikad desilo u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija (UN) da glasanje o pitanju genocida nije donijeto jednoglasno.
“Ovo se dešava prvi put jer neki ljudi htjeli da iskorite svoju politčku moć da politiziju temu i to su učinili”, rekao je Vučić.
Kazao je da su amandmani, za koje su “neki rekli da su značajan doprinos“, samo doprinos konfuziji.
“Samo su željeli da sačuvaju svoj obraz ovim amandmanima..Tvrde da ovdje nije riječ o jednoj naciji, jednom narodu…upravo je riječ o tome“.
Kina, Azerbejdžan, Nikaragva, Kuba će glasati protiv rezolucije, Namibija i Ujedinjeni Arapski Emirati uzdržani
Kina će glasati protiv rezolucije, poručio je predstavnik te zemlje. I Azerbejdžan neće glasati o rezoluciji. Kao i Angola i Kongo koji će biti uzdržani.
Predstavnik Namibije rekao je da će ova država biti uzdržana na glasanju o rezoluciji o Srebrenici.
I Nikaragva će glasati protiv rezolucije.
Venecuela je poručila da se zalaže za proces na osnovu konsenzusa koji je započet u Dejtonu. Poručuju da poštuju poziv na razmatranje svih ideja pri donošenju odluke za ovaj nacrt rezolucije.
Kuba je odbacila tekst rezolucije.
Egipat je poručio da će glasati za.
Ujedinjeni Arapski Emirati su poručili da će biti uzdržani.
Definitivno je, Crna Gora će podržati Rezoluciju
Crna Gora podržaće Rezoluciju o genocidu u Srebrenici.
To je upravo saopštio novinar AJB Ivica Puljić, koji je istakao kako se maločas sreo sa našim predstavnikom u UN.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija (UN) danas će glasati o rezoluciji o proglašenju 11. jula Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Inicijatori rezolucije su Njemačka i Ruanda, ali su, prema navodima medija, u formulisanju teksta učestvovale i SAD, Albanija, Bosna i Hercegovina, Čile, Finska, Jordan, Novi Zeland, Turska i druge zemlje.
Sponzori rezolucije su više od 20 država među kojima su i najuticajnije zapadne zemlje poput SAD-a, Velike Britanije, Francuske i Italije.
Predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić uložio je velike napore da spriječi donošenje rezolucije, ali bezuspješno, a u kampanji su učestvovali i srpski politički akteri iz Crne Gore i BiH te velikodostojnici Srpske pravoslavne crkve (SPC).
U finalnom usaglašenom nacrtu UN Rezolucije o Međunarodnom danu sjećanja i komemoracije genocida u Srebrenici 1995., od sedam tačaka se navodi :
Odlučuje se da se 11. jul proglasi Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici 1995. godine;
Bezrezervno se osuđuje svako poricanje genocida u Srebrenici i pozivaju države članice da očuvaju utvrđene činjenice, uključujući kroz obrazovne sisteme razvijanjem odgovarajućih programa, takođe sa ciljem sjećanja, sprječavanja poricanja i iskrivljavanja kao i pojavu genocida u budućnosti ;
Takođe u potpunosti se osuđuju radnje koje veličaju osuđene za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid od strane međunarodnih sudova, uključujući i one koji su odgovorni za genocid u Srebrenici;
Naglašava se važnost završetka procesa pronalaska i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici i dostojanstvenog pokopa te poziva na nastavak procesuiranja počinitelja genocida u Srebrenici koji tek treba da se suoče sa pravdom;
Pozivaju se sve države da u potpunosti poštuju svoje obveze prema Konvenciji o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida, uz dužno poštovanje relevantnih odluka Međunarodnog suda;
Zahtijeva od generalnog sekretara da uspostavi program informisanja pod nazivom “Genocid u Srebrenici i Ujedinjene nacije”, čime se započinju aktivnosti u pripremi za 30. godišnjice genocida, 2025. godine;
Pozivaju se sve države članice Ujedinjenih nacija, druge međunarodne i regionalne organizacije i civilno društvo, uključujući nevladine organizacije, akademske institucije da obilježavaju Međunarodni dan, uključujući posebne komemoracija i aktivnosti obilježavanja i odavanja počasti žrtvama genocida u Srebrenici 1995. godine, kao i odgovarajuće edukativne aktivnosti i aktivnosti podizanja svijesti javnosti.
Crnogorska vlada najavila je da će podržati rezoluciju, ali je odbila da bude kosponzor, što je od njih tražilo više peticija koje su podnijeli nevladine organizacije za zaštitu ljudskih prava, i pojednici iz Crne Gore i regiona.
Istovremeno je vlada podnijela i dva amandmana koji su na kraju završili u preambuli rezolucije. Prvi amandman kaže da je krivična odgovornost prema međunarodnom pravu za zločin genocida individualizovana i ne može se pripisati bilo kojoj etničkoj, vjerskoj ili drugoj grupi ili zajednici u cjelini. Time je jasno definisano da je odgovornost za genocid individualna, čime je protivnicima rezolucije uskraćen svaki argument za njeno odbacivanje.
Drugi amandman Crne Gore “koji potvrđuje nepovredivost Opšeeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini u svim njegovim odredbama” redefinisan je s obzirom da se odnosio na “suživot entiteta Bosne i Hercegovine”. Ovaj amandman je “okrenut” i umjesto Dejtona, entiteta i suživota, govori se o “jedinstvu u različitosti Bosne i Hercegovine” – kakvo je vladalo stoljećima i koja postaje glavni moto EU (jedinstvo u različitosti).
Koosponzori rezolucije takođe navode kako usvajanje rezolucije predstavlja ključnu priliku za jedinstvo u odavanju počasti žrtvama i priznavanju ključne uloge međunarodnih sudova u priznavanju genocida u Srebrenici.
Ponavljamo da ovaj prijedlog rezolucije o sjećanju nastoji spajati, a ne dijeliti – navodi se u propartnom pismu i još jednom pozivaju članice da rezoluciju usvoje konsenzusom.
Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Denis Bećirović i član Predsjedništva Željko Komšić sastali su se dan uoči glasanja sa generalnim sekretarom UN Antoniom Gutjerešom (Guterres), dan uoči glasanja, ovcjenjujući da je usvajanje rezolucije značajan civilizacijski iskorak.
Od najave do samog trenutka kada treba da bude razmatrana Rezolucija je izazvala brojne reakcije, posebno burne iz Srbije čiji zvaničnici obijaju rezoluciju uz stvrdnju da ne žele dopustiti da se “srpski narod proglasi genocidnim” iako se to nogdje ne pominje.
Preporučeno
U Podgorici je juče održan protest protiv usvajanja rezolicije ispred zgarde Vlade, gdje su prosrpski aktivisti i građani poručili da usvajnje rezolucije može izazavati “sukobe na Balkanu”. Rezoluciji se otvoreno protivi i predsjednik Skupštine Crne Gore, iz prosrpskog i proruskog političkog bloka Andrija Mandić.
