Video
– Djelujući proaktivno, a na osnovu nadležnosti iz Zakona o sprečavanju korupcije, Agencija za sprečavanje korupcije je 30. decembra 2020. godine pokrenula dva postupka za utvrđivanje mogućeg ugrožavanja javnog interesa – potvrđeno je juče Pobjedi iz ove institucije.
Jedan postupak, kako su naveli, vezan je za „ispitivanje činjenica o zaduživanju države u iznosu od 750 miliona eura, time što je Ministarstvo finansija Crne Gore 9. decembra 2020. godine emitovalo državne obveznice na međunarodnom tržištu“.
– Drugi se tiče medijskog istupa ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimira Leposavića 10. decembra 2020. godine i potencijalnog ugrožavanja javnog interesa u vezi sa donošenjem zakona o amnestiji – saopšteno je Pobjedi iz Agencije.
Ističu da je, u skladu sa članom 35 stav 3 Zakona o sprečavanju korupcije, Agencija zatražila izjašnjenja od predsjednika Vlade Zdravka Krivokapića i ministra Leposavića.
– Postupajući po zahtjevu, ministar Leposavić je dostavio odgovor 5. januara 2021, dok Agencija još nije dobila izjašnjenje premijera Krivokapića – piše u odgovoru.
Iz Agencije su istakli da će nakon utvrđivanja svih relevantnih činjenica i okolnosti, u oba predmeta donijeti mišljenje, o čemu će blagovremeno obavijestiti javnost.
Prema našim nezvaničnim saznanjima, Agenciji je juče popodne, pred kraj radnog vremena, stiglo i izjašnjenje Krivokapića.
Na pitanja koja smo uputili na dostupne mejl adrese premijera i ministra pravde juče nijesmo dobili odgovore. Iz Krivokapićevog kabineta su najavili da će odgovoriti danas, dok Leposavić nije odgovorio na naše pozive i poruke.
Obveznice
Samo dva dana pošto je konstituisana, Vlada je 9. decembra emitovala državne obveznice, a do danas nije objelodanila odluku o zaduženju, iako su je poslanici crnogorskog parlamenta tražili odmah nakon što je saopšteno da se država zadužila 750 miliona eura.
Premijer Zdravko Krivokapić, ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić i ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović u decembru su na konferenciji za novinare saopštili da je emisijom državnih obveznica od 750 miliona eura država izbjegla bankrot.
Spajić je tada rekao da 37 odsto investitora vezano za ovu emisiju dolazi iz Evropske unije, iz Engleske 22 odsto, iz Njemačke 20 odsto, a ostatak su američki, azijski i ostali investitori, kao i da je sa manjim iznosom učestvovala italijanska vlada.
Krivokapić je saopštio da su odluku o zaduženju pripremali tajno, jer su se bojali opstrukcije.
– Odluku o zaduženju smo pripremali tajno, ali organizovano, stručno, kompetentno i uz pomoć određenog broja stručnjaka koji su nam se javili i radili dobrovoljno i besplatno – rekao je on.
Informacija o tajnom zaduženju države našila je na oštru reakciju dijela javnosti, pa i iz redova nove parlamentarne većine.
Nebojša Medojević, poslanik i jedan od lidera Demokratskog fronta, političke organizacije koja je predvodila predizbornu koaliciju na čijem je čelu bio aktuelni premijer Zdravko Krivokapić, upozorio je da je odluka o zaduženju protivustavna i protivzakonita i pitao je ko je u Vladi uzeo proviziju.
– Angažovanje investicionih banaka, pravnih subjekata je urađeno tajno, direktnom pogodbom. Koliko su banke platile provizije premijeru i ministrima da bi dobile posao od deset miliona eura? Ko je utvrdio kamatu od 2,87 odsto – pitao je Medojević.
Istakao je da „sve miriše na tal i korupciju“.
Premijer Krivokapić saopštio je početkom januara da je ministar finansija Milojko Spajić podnio krivičnu prijavu protiv Medojevića, a ovaj je poručio da neće glasati nijedan vladin zakon dok Spajić ne podnese ostavku.
– Evo dokaza da je ovo rezervna Vlada DPS. Kad ih uhvatiš u krađi, oni te tuže!!! Sklopili su tajno posao od 890 miliona eura za koji se uzima provizija od 8-10 miliona eura. Svako ko tajno radi posao sa parama poreskih obveznika je osumnjičen kao lopov – kazao je Medojević.
I poslanik opozicione Socijaldemokratske partije Raško Konjević žestoko je kritikovao zaduženje i najavio da će SDP predložiti da Skupština otvori parlamentarnu istragu.
– Važno je utvrditi ko je, kako i kada „ušao“ u ovu proceduru – saopštio je, pored ostalog, Konjević.
Upozorio je da „zaduženje javnih finansija kad se radi ‘tajno’ mora izazvati sumnju“.
U intervjuu Pobjedi on je objasnio da Vlada mora pružiti odgovore građanima „kako je moguće da je više privatnih lica pravilo strategiju i pripremalo odluku o državnom zaduženju“.
Zakon o amnestiji
I drugi predmet koji je inicirala Agencija za sprečavanje korupcije vezan je za prve dane rada Vlade. Ministar Leposavić, nekoliko dana pošto je konstituisana Vlada, pokušao je, sa visoke državne pozicije koju pokriva, potpuno izlazeći iz okvira svojih ovlašćenja, neprimjeren i nezabilježen uticaj na sud. Saopštio je povodom sudskog predmeta za pokušaj terorizma na dan izbora 2016. godine, da je taj postupak skandalozan i da očekuje da će biti vraćen na novo suđenje i najavio da će parlamentarna većina, za slučaj da presuda postane pravosnažna, inicirati zakon o amnestiji kako bi abolirali lidere DF-a Andriju Mandića i Milana Kneževića.
Predsjednica Udruženja sudija Crne Gore Hasnija Simonović tada je upozorila da je Leposavić napravio direktan pritisak na Apelacioni sud i samim tim ugrozio nezavisnost crnogorskog pravosuđa, ustavnu podjelu vlasti, te unizio autoritet i ugled crnogorskog sudstva.
– Po ovome, ispada da sav rad crnogorskih sudova može biti uzaludan i podređen jednoj grani vlasti koja nikako ne bi smjela vršiti uticaj i pritisak na sudove – rekla je ona i pozvala i Vladu da se izjasni zbog Leposavićeve izjave.
Vlada se oglušila o njen poziv.
Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc-Prelević upozorila je tada da „kakvi god da su optužnica i sudski postupak, ministar pravde, kao član izvršne vlasti, ne smije da izjavama vrši pritisak na sudsku vlast i narušava povjerenje u nju“.
– On ne bi smio ni da dovodi u pitanje ni poštovanje sudskih odluka – rekla je ona.
Nekoliko dana kasnije Leposavić je pokušao da pojasni izjavu i ustvrdio kako je o zakonu o amnestiji govorio kao o mogućem rješenju, a ne o preinačenju presude.
– Nijesam najavio usvajanje zakona o amnestiji, jer ja nemam ovlašćenje da to radim. To sam pomenuo kao jednu od pravnih mogućnosti. Govorio sam o ponavljanju postupka, što je jedna od tri mogućnosti. Apsolutno sam svjestan svojih obaveza, ali i odgovornosti – rekao je Leposavić.
Vijeće podgoričkog Višeg suda sutkinje Suzane Mugoše osudilo je optužene za pokušaj terorizma na dan pralamentarnih izbora u Crnoj Gori 2016. godine na ukupno skoro 70 godina zatvora.
Preporučeno
Među osuđenima su i lideri Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević. Njima je sud izrekao po pet godina zatvora zbog članstva u ovoj kriminalnoj organizaciji, a vozač DF-a Mihailo Čađenović osuđen je na godinu i po.
