Video
Odlukama Podgoričke skupštine Crna Gora je izgubila slobodu i pravo da odlučuje o svojoj sudbini, a nakon nje nastalo je anticrnogorsko divljanje i mnogi crnogorski spomenici su porušeni, podsjetio je Radoje Pajović na tribini u Danilovgradu koju je organizovala Matica crnogorska.
Tema predavanja bila je “Savremena istorija Crne Gore od 1918-1991. godine”, a Pajović je naglasio da Podgorička skupština predstavlja veliku podvalu i obmanu, i još veću zabludu i zabunu.
“Bez obzira što odluke Podgoričke skupštine nijesu bile ni legalne ni legitimne one su izvršile svoju svrhu, kao da su bile najlegitimnije i imale su nekoliko aspekata koji u vrijeme donošenja nijesu bili sagledivi. Dobar dio poslanika vjerovao je da čini dobro djelo. I tada je bilo jasno da Podgorička skupština nije bila želja ni volja crnogorskog naroda, tačnije svih crnogorskih građana. Zato se postavlja pitanje da li su i svi ‘poslanici bili svjesni da se time briše jedna viševjekovna i međunarodno priznata država koja je mimo ijednog balkanskog naroda uspjela da se odupre svim silnim zavojevačima, kako je to vidovito rekao Njegoš. Crna Gora je bila zemlja koja nije mnogo hajala ni za Nemanje ni za Murate, ni za Bonaparte… Svi oni biše i nestaše, a Crna Gora osta dostojanstvena u svojoj slobodi. Protiv svih njih uspjela je da sačuva svoju slobodu, a ‘poginula je takoreći od svoga brata za koga se žrtvovala nebrojeno puta'”, rekao je Pajović.
Prema njegovim riječima poslije Podgoričke skuštine Crna Gora je prestala da postoji, ne samo kao državno-pravni subjekat nego i kao geografski pojam. Bila je, podsjetio je, izopštena i iz udžbenika, a od 1922. godine postala je Zetska oblast, a 1929. Zetska banovina.
“Poslije tog događaja crnogorska istorija postala je dio srpske istorije, dok je crnogorska kultura postala srpska kultura… Štamparija Crnojevića bila je prva srpska štamparija, Njegoš srpski pjesnik, a Crnogorska autokefalna pravolsavna crkva postala Srpska pravoslavna crkva. Čini se da je, ipak, najgora od svih činjenica bila što je slobodarska Crna Gora izgubila svoju slobodu, a naročito slobodu prava da sama odlučuje o svojoj sudbini. Nakon Skupštine nastalo je anticrnogorsko divljanje i mnogi crnogorski spomenici su porušeni. Čak je i poznati tristoljetnji brijest kod crnogorskog dvora posiječen u korijenu i izvađen, jer je predstavljao simbol crnogorske tradicije. Gotovo svi naši simboli, zastave, grbovi, crnogosrke kape, crnogorske svetinje i svetitelji nestali su na krajnje drastičan način”, rekao je Pajović.
Božićni ustanak, naglasio je on, bio je reakcija na besprizorno i surovo ponašanje nove vlasti.
Preporučeno
Izvor: Pobjeda
