Video
Tokom sjednice Evropskog parlamenta (EP) u Strazburu, izvjestilac EP za Crnu Goru Tonino Picula pitao je šefa evropske diplomatije Žosepa Borelja koliko su Sjedinjene Države (SAD) uključene u rješavanje političke nestabilnosti u Crnoj Gori, borbu protiv dezinformacija i vanjskog uticaja i pokušaje da se Crna Gora vrati nazad u reformama. Picula je pitao visokog predstavnika da li bi zajedničko posredovanje između EU i SAD, slično zajedničkoj medijaciji “Pržinski proces” u Sjevernoj Makedoniji, moglo biti opcija za Crnu Goru.
Kako je istakao Đukić, bilo kakvo posredovanje sa strane bi možda moglo da, u nekom kraćem periodu, privremeno, odblokira određene institucije i pokrene neke procese ali bi, sveobuhvatno i na duže staze bilo loša stvar za crnogorske građane.
“Razlog za to je sledeći – duži niz godina, a pogotovo nakon promjena 30.avgusta 2020. godine, predstavnici naše partijske klase se čak i ne pretvaraju da im je stalo do nosilaca suvereniteta, građana, već traže svoj suverenitet spolja, kod predstavnika sa strane. Zato je ova loša vijest za građane Crne Gore, čak i uz potencijalni kratkoročni benefit, ona bi samo povećala jaz između dvije klase. Istovremeno, prethodno iskustvo nas uči da razgovori uz medijaciju vrlo često ne predstavljaju traženje konsenzusa, niti srednjeg puta između suprotstavljenih strana već su jedno međusobno optuživanje i lobiranje u nadi da će strani faktor izgurati interes jedne od tih strana. Tako ne možemo doći do boljeg i uravnoteženijeg društva”, ocijenio je Đukić.
Ukažimo, Pržinski sporazum bio je politički dogovor između glavnih političkih partija u Sjevernoj Makedoniji uz posredovanje Evropske unije, kojim je okončana politička i institucionalna krizu u prvoj polovini 2015. godine.
On je predviđao, između ostalog, učešće opozicione stranke SDSM u ministarstvima, prijevremenu ostavku premijera Nikole Gruevskog i prelaznu vladu koja bi zemlju dovela do parlamentarnh izbora.
Đukić skreće pažnju i na momenat kada se ova inicijativa pojavljuje.
“Biranje ovakvog momenta, kada smo imali veće potrebe i veću krizu u više navrata od 2015. godine do danas, čini da pomenutu inicijativu shvatamo možda i kao lobiranje hrvatskog predstavnika da se, na neki način, očuva ostanak DPS-a u vlasti, sada kada je ta partija izgubila dominantnu ulogu u većini lokalnih samouprava, kada nema jasan put da na državnom nivou bude dio vlade i kada je nejasan rezultat predsjedničkih izbora”, istakao je Đukić.
On napominje da nije jasno kako drugačije da shvatimo zašto inicijative za medijacijom nije bilo dok je “odnos snaga” bio u razlici od jednog poslanika, a DPS imao svu vlast u svojim rukama.
Preporučeno
“Mislim da ovakvo lobiranje, iako razumljivo iz ugla stvorenih veza i potencijalnih zajedničkih interesa, nije nešto što donosi dugoročan boljitak građanima Crne Gore pogotovo u smislu što nam je neophodan razvoj političkog duha i svijest da naši izbori zaista znače nešto bez uplitanja sa strane”, ocjenjuje Đukić.
