Video
Tokom sastanka se, kako je saopšteno, razgovaralo o temi „Region CEI – ujedinjen u podršci Ukrajini i naporima da se izbori sa posljedicama rata”.
“Ministri vanjskih poslova zemalja članica CEI-a su oštro osudili rusku vojnu agresiju u Ukrajini i poručili da će nastaviti sa humanitarnom i finansijskom podrškom Ukrajini sve dok god to bude potrebno. Istaknuto je da su široke posljedice rata dovele do potrebe za još bližom saradnjom i jedinstvom, kako bi se odbranile osnovne evropske vrijednosti i pružio otpor agresoru. U tom kontekstu posebno je naznačeno da je politika proširenja Evropske unije ključna za očuvanje mira i stabilnosti u Evropi”, naveli su iz Ministarstva vanjskih poslova.
Savjetnik predsjednika Vlade za vanjsku politiku Đorđe Radulović je u svom obraćanju osudio ničim izazvanu vojnu agresiju Rusije protiv Ukrajine i ukazao da se svijet suočava sa složenim izazovima na putu ka održavanju i snaženju stabilnosti.
“Rastuće prijetnje regionalnoj, evropskoj i globalnoj bezbjednosti zahtijevaju odlučan odgovor svih zemalja koje su posvećene najvišim vrijednostima poput slobode, demokratije i vladavine prava i poštovanje ljudskih prava”, kazao je Radulović.
S tim u vezi, kako dodaju iz resora, naznačio je da je Crna Gora pružila vojnu i humanitarnu pomoć Ukrajini, ponudila kapacitete luke Bar za potrebe izvoza i uvoza roba kao i da je ugostila više hiljada ukrajinskih izbjeglica na svojoj teritoriji.
U kontekstu snaženja ukupne bezbjednosti i demokratskih vrijednosti pozdravio je pružanje statusa države kandidata za članstvo u EU za Ukrajinu i Moldaviju.
“Tri glavna spoljnopolitička prioriteta naše države su: evropska integracija, saradnja u okviru NATO i unaprjeđenje regionalne saradnje”, kazao je Radulović i istakao da je regionalna saradnja od “presudnog značaja za dalji razvoj država regiona Zapadnog Balkana i njihovog napretka na putu ka članstvu u Evropskoj uniji”.
Radulović je ukazao da je CEI kao najstarija regionalna inicijativa dokazala svoj značaj i kredibilitet kroz pospješivanje evropske integracije i unaprjeđenja povezanosti regiona, uz istovremeno stvaranje sinergije sa ostalim regionalnim mehanizmima saradnje.
Govoreći o prethodnom dvogodišnjem crnogorskom predsjedavanju Inicijativom, naznačio je da je jedan od prioriteta bio “snaženje saradnje sa organizacijom Ujedinjenih nacija”.
Ističući značaj CEI-a u borbi sa izazovima nastalim izbijanjem pandemije COVID-19 ukazao je na značaj usvajanja Mape puta Svjetske zdravstvene organizacije za zdravlje i blagostanje na Zapadnom Balkanu, tokom Samita predsjednika vlada CEI-a u Budvi krajem 2021. godine.
Radulović je istakao prioritete jednogodišnjeg predsjedavanja Crne Gore Procesu saradnje u JIE (SEECP) pod sloganom “A SEE of culture, a SEE of cooperation” (Jugoistok Evrope kao prostor kulture i saradnje), koje je preuzela sredinom godine, kao i da će Crna Gora preuzeti predsjedavanje Sporazumu CEFTA tokom 2023. godine.
Tokom susreta ministara vanjskih poslova CEI, napominju iz resora, upriličeno je i zvanično predavanje predsjedavanja od strane Bugarske Moldaviji kao sljedećoj državi koja će od 01. januara 2023. preuzeti rotirajuće predsjedavanje Inicijativi.
Preporučeno
Iz ministarstva vanjskih poslova ističu da je sastanak u Sofiji završen usvajanjem Zajedničke izjave ministara vanjskih poslova CEI-a kojom se afirmiše solidarnost i jedinstvo CEI-a u zajedničkim naporima za postizanje mira, stabilnosti i prosperiteta regiona.
