U razgovoru za Standard, ambasadorka Ponomarenkova govori i o geopolitičkim izazovima koji danas oblikuju politiku proširenja Evropske unije, ulozi Crne Gore u stabilnosti Zapadnog Balkana, ali i o konkretnim oblastima u kojima Bratislava već godinama pruža podršku Podgorici – od javnih finansija i reforme uprave do obrazovanja, nauke i razvoja mladih.

Prema njenim riječima, upravo sposobnost Crne Gore da sačuva unutrašnju stabilnost, društvenu koheziju i reformski kurs biće ključna za ostvarenje strateškog cilja – punopravnog članstva u Evropskoj uniji.

STANDARD: Kako iz perspektive ambasadorke Slovačke vidite razvoj Crne Gore tokom 20 godina nezavisnosti, posebno kada je riječ o demokratiji, institucijama i međunarodnom položaju države?

PONOMARENKOVA: Dvadeset godina od obnove nezavisnosti Crne Gore predstavlja važnu prekretnicu u konsolidaciji njene državnosti u modernoj istoriji. Crna Gora je u relativno kratkom istorijskom periodu izgradila svoj medjunarodni identitet, razvila institucije i postala prepoznata kao zemlja sa jasnom strateškom orijentacijom.

Demokratizacija društva i razvoj institucija nikada nijesu završeni procesi. Institucije se svakodnevno jačaju kroz vladavinu prava, odgovornost javnih funkcionera, nezavisnost institucija i povjerenje gradjana. Istovremeno, stabilna demokratija u velikoj mjeri zavisi i od ekonomskog razvoja, jačanja srednjeg sloja i stvaranja uslova da se gradjani osjećaju sigurno, imaju karijernu perspektivu i osjećaju pripadnost državi. Za male države poput Crne Gore posebno je važno da imaju dugoročnu razvojnu podršku i finansijski stimulans koji će im omogućiti da jačaju svoje kapacitete u ključnim oblastima privrede, infrastrukture, obrazovanja i javne uprave.

Kada je riječ o medjunarodnom položaju, Crna Gora je danas priznata i uvažena država, sa razvijenim diplomatskim odnosima i jasnim spoljnopolitičkim pravcem. Slovačka je medju državama koje su rano prepoznale nezavisnost Crne Gore, a diplomatski odnosi uspostavljeni su još 2006. godine. Važno je podsjetiti da je Slovačka od početka podržavala nezavisni put Crne Gore i njen evropski i demokratski razvoj. Kao što je poznato, slovačka diplomatija imala je veoma značajnu ulogu u procesu obnove nezavisnosti Crne Gore, a ta podrška se nastavila i u godinama koje su uslijedile. Slovačka i danas aktivno podržava Crnu Goru, izmedju ostalog kroz inicijative i formate posvećene Zapadnom Balkanu, uključujući Grupu prijatelja Zapadnog Balkana.

STANDARD: Koji su, po vašem mišljenju, najveći napretci koje je Crna Gora ostvarila od obnove nezavisnosti 2006. godine?

PONOMARENKOVA: Najveći napredak vidim u tome što se Crna Gora pozicionirala kao medjunarodno priznata, stabilna i kredibilna evropska država. Članstvo u NATO-u 2017. godine bilo je jedan od ključnih koraka u njenoj spoljnjopolitičkoj orientaciji, čim se opredjelila ka jačanju medjunarodnog položaja zemlje.

Drugi veliki napredak je evropski put. Crna Gora je otvorila svih 33 pregovaračka poglavlja, a do marta 2026. privremeno je zatvoreno 14 poglavlja. Takodje bih istakla jačanje političkog pluralizma, civilnog društva, regionalne saradnje i svijesti gradjana da su evropske integracije povezane sa kvalitetom svakodnevnog života.

Pored toga, Crna Gora je u prethodne dvije decenije razvijala važne infrastrukturne projekte, unapredjivala putnu infrastrukturu, modernizovala pojedine segmente javne uprave i počela sa uvodjenjem elektronskih servisa za gradjane. Turizam se takodje snažno razvijao, a Crna Gora se pozicionirala kao jedna od najatraktivnijih destinacija u regionu. U tom kontekstu pozdravljam ponovno otvorenje direktne avio linije izmedju Bratislave i Podgorice i nadam se da će doprinijeti ka prilivu većeg broja slovačkih i crnogorskih turista u naše dvije zemlje.

STANDARD: Kako Slovačka vidi ulogu Crne Gore u stabilnosti bezbjednosti Zapadnog Balkana, posebno u kontekstu aktuelnih geopolitičkih izazova?

PONOMARENKOVA: Slovačka vidi Crnu Goru kao važnog partnera u očuvanju stabilnosti zapadnog Balkana. Kao članica NATO-a, Crna Gora ima posebnu odgovornost, ali i posebnu priliku da pokaže da su stabilnost, reforme i saradnja realni i dostižni ciljevi za region. Poseban značaj Crne Gore proizlazi i iz njenog multietničkog i gradjanskog karaktera. Takva država može, iz same svoje unutrašnje strukture, predstavljati most povezivanja medju različitim narodima i zajednicama na Balkanu.

U sadašnjem geopolitičkom kontekstu, stabilnost zapadnog Balkana nije samo regionalno pitanje. Ona je i pitanje šire evropske bezbjednosti. Rat u Ukrajini, hibridne prijetnje i spoljnji uticaji pokazuju koliko je važno da države regiona imaju snažne institucije, odgovorno političko vodjstvo i otpornost društva. Zato je važno da Crna Gora nastavi da bude konstruktivan akter u regionu, da njeguje dobrosusjedske odnose, jača unutrašnji dijalog i čuva društvenu koheziju.

STANDARD: Gdje vidite najveće prepreke na putu Crne Gore ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji?

PONOMARENKOVA: Najveće prepreke nijesu u nedostatku evropske perspektive, već u potrebi da se reforme učine nepovratnim. Posebno su važni vladavina prava, nezavisno i efikasno pravosudje, borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, jačanje javne uprave i profesionalnost institucija. Za Crnu Goru nije dovoljno samo zatvoriti pregovaračka poglavlja ili usvojiti zakone. Suština je u tome da se ti zakoni dosljedno primjenjuju u praksi i da gradjani osjete da institucije funkcionišu jednako, transparentno i odgovorno prema svima.

Evropska komisija je u izvještaju o proširenju naglasila da Crna Gora bilježi značajan napredak, ali i da su kontinuirane reforme i široki politički konsenzus ključni za ostvarivanje cilja da se pregovori zaključe do kraja 2026. godine. Završna faza pristupnog procesa obično je najzahtjevnija. Crna Gora je blizu, ali upravo ta blizina zahtijeva najviše discipline, političke zrelosti i institucionalne odgovornosti. Evropska unija neće tražiti savršenstvo, ali će tražiti uvjerljive rezultate i stabilnost reformskog pravca. Poseban izazov je i činjenica da završetak procesa ne zavisi samo od Crne Gore. Potrebna je saglasnost svih država članica, a u nekim zemljama proces proširenja otvara složena unutrašnjopolitička pitanja. Zato je važno da crnogorski zvaničnici nastave da ulažu poseban diplomatski napor da bi se neutralisali negativne stavove prema proširenju unutar same Evropske unije.

STANDARD: Kako ocjenjujete saradnju između Crne Gore i Slovačke u oblasti evropskih integracija, ekonomije i obrazovanja tokom prethodnih godina?

PONOMARENKOVA: Slovačka je tokom prethodnih godina bila pouzdan partner Crne Gore, posebno u procesu evropskih integracija, jer dobro razumije izazove kroz koje prolazi država kandidat za članstvo u Evropskoj uniji. Zapadni Balkan je još od 2003. godine jedna od prioritetnih oblasti slovačke razvojne saradnje, a podrška se pruža kroz grantove, mikrograntove, razmjenu eksperata u okviru programa Sharing Slovak Expertise i podršku preduzetničkim partnerstvima. U periodu 2019–2025. u Crnoj Gori su realizovana 24 razvojna projekta u oblastima zdravstva, obrazovanja, inovacija, preduzetništva mladih i zaštite životne sredine.

Kao važan primjer saradnje izdvojila bih podršku Slovačke u oblasti javnih finansija. Od 2010. godine se Crnoj Gori pruža ekspertska i tehnička pomoć kroz program Public and Private Finance for Development, koji finansira Ministarstvo finansija Slovačke. Posebno je značajan projekat „Jačanje upravljanja javnim finansijama u Crnoj Gori“, vrijedan oko 800.000 dolara, usmjeren na jačanje kapaciteta javne uprave.

Slovačka je aktivna i u evropskim twinning projektima, na primjer u oblasti zapošljavanja, kroz projekat jačanja kapaciteta Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, kao i u projektima integrisanog upravljanja granicom i regulacije finansijskih usluga.

U oblasti obrazovanja i nauke posebno su važni kontakti akademskih institucija, poput saradnje Slovačke akademije nauka i Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, kao i Univerziteta u Prešovu i Fakulteta za crnogorski jezik i književnost na Cetinju. Posebno nas raduje interesovanje crnogorskih studenata za programe u Slovačkoj, uključujući Ljetnju školu slovačkog jezika u Bratislavi i stipendije Vlade Slovačke.

STANDARD: U trenutku kada u pojedinim državama članicama Evropske unije postoji rast skepticizma prema proširenju, koliko je aktuelna geopolitička situacija promijenila pogled EU na prijem novih članica i da li Crna Gora danas ima realniju šansu za članstvo nego ranije?

PONOMARENKOVA: Geopolitička situacija značajno je promijenila način na koji se posmatra proširenje. Danas se ono ne vidi samo kao administrativni ili tehnički proces, već i kao strateško i bezbjednosno pitanje. Rat u Ukrajini, hibridne prijetnje, dezinformacije i nestabilnost u širem evropskom susjedstvu pokazali su da stabilan Zapadni Balkan ima veliki značaj za cijeli kontinent. Naravno, skepticizam u nekim državama članicama postoji i ne treba ga ignorisati. On je često povezan sa unutrašnjim političkim debatama, ekonomskim pitanjima, migracijama ili zabrinutošću da nove članice moraju biti potpuno spremne za obaveze koje članstvo nosi. Upravo zato je važno da zemlje kandidati pokažu rezultate. Crna Gora je u tom smislu u najboljoj poziciji. Otvorila je sva pregovaračka poglavlja i ovoga proljeća države članice su se saglasile oko formiranja radne grupe za izradu Ugovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji. Ta je grupa u medjuvremenu već više puta zasjedala, što je vrlo dobar signal za Crnu Goru. Ali ta šansa nije automatska. Ona zavisi od toga da li će politički akteri održati reformski fokus, ispuniti preostala mjerila i pokazati da je zemlja spremna da preuzme punu odgovornost koju članstvo podrazumijeva.

STANDARD: Šta biste poručili građanima Crne Gore povodom 20 godina nezavisnosti i evropske budućnosti zemlje?

PONOMARENKOVA: Gradjanima Crne Gore uputila bih iskrene čestitke povodom 20 godina nezavisnosti. To je važan jubilej, ne samo za državu, već i za sve gradjane koji su svojim radom, strpljenjem, odgovornošću i vjerom u budućnost doprinijeli razvoju zemlje. Slovačka će ostati prijatelj i partner Crne Gore. Naše dvije zemlje povezuju iskustva malih država koje znaju koliko su sloboda, identitet, sigurnost i medjunarodno poštovanje važni. Povezuje nas i bliskost slovenskih naroda, razumijevanje izazova tranzicije i uvjerenje da Crna Gora ima potencijal da bude stabilna, uspješna i poštovana država.

Moja poruka gradjanima Crne Gore bila bi da ono što vašu zemlju čini posebnom: njenu raznolikost, otvorenost, prirodnu ljepotu, gradjanski duh i sposobnost da različitosti pretvara u snagu. To su vrijednosti na kojima se gradi dostojanstvena budućnost Crne Gore.

Da je vječna Crna Gora!