Video
“Podaci su se izuzimali na fleškama, a popisnice se fizički iznosile iz zgrade. Velika je opasnost od zloupotreba jer su se mogle praviti kopije popisnica na kojima se nalaze lični podaci građana – jedinstveni matični brojevi, adrese itd…”, kazao je izvor Pobjede, navodeći da nije poznato da li su među akterima ovog incidenta i neovlašćena lica kojima ne bi smjelo da bude dozvoljen pristup ovom sadržaju.
Prema informacijama Pobjede, o svemu je dopisom obaviještena gradonačelnica Podgorice Olivera Injac, a organizovano je i nekoliko sastanaka sa predstavnicima Monstata u cilju rješavanja krizne situacije. Sumnju da se radi o ozbiljnom propustu podgrijava činjenica da o svemu javnost nije obaviještena.
RIZICI I ZLOUPOTREBE
Član Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama Muhamed Đokaj podnio je 8. aprila inicijativu za nadzor Sekretarijata za lokalnu samoupravu i saradnju sa civilnim društvom Glavnog grada i Uprave za statistku.
“Obavještavamo Vas da je Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama pokrenula postupak nadzora kod Glavnog grada i Uprave za statistiku. Inicijativu je podnio član Savjeta Muhamed Đokaj radi utvrđivanja činjeničnog stanja u vezi sa izuzimanjem podataka od strane službenika Monstata u prostorijama Glavnog grada i provjere navoda iz dopisa koji je Sekretarijat Glavnog grada uputio Agenciji”, saopšteno je Pobjedi iz AZLP-a.
Pojašnjavaju da je Đokajeva inicijativa podstaknuta sumnjom da su podaci iz matičnih knjiga izuzimani neovlašćeno.
“Đokaj je upoznao Savjet Agencije da u situaciji kad se određena radnja obrade ličnih podataka već izvršila, Savjet Agencije ne daje mišljenje već pokreće postupak nadzora jer postoji rizik za povredu prava iz oblasti zaštite ličnih podataka”, kazali su u ALZP-u, poručujući da će nakon sprovedenog postupka nadzora informisati o utvrđenom činjeničnom stanju.
KONTROVERZE
Popis stanovništva je održan od 3. do 28. decembra prošle godine, nakon što je njegov početak više puta odgađan jer su opozicija i vijeća manje brojnih naroda tvrdili da politička situacija u zemlji ne pogoduje održavanju te statističke procedure i tražili su da se prethodno ispune određeni uslovi za njegovo sprovođenje.
Opozicija je čak prijetila i bojkotom popisa, ali je od te namjere odustala nakon dogovora sa vlastima o nizu kontrolnih mehanizama kojima bi se spriječile eventualne zloupotrebe, od kojih je jedan formiranje softvera za provjeru popisnih podataka.
Prikupljanje podataka ipak su pratile kontroverze, prvenstveno ona sa upotrebom „piši-briši“ olovki od strane pojedinih popisivača koja je u dijelu javnosti stvorila nepovjerenje u vjerodostojnost prikupljenih podataka, posebno onih koji se odnose na pitanja nacije, vjere i jezika.
Zbog nezakonitog postupanja tada je iz Popisne komisija Glavnog grada isključeno 16 popisivača i jedan instruktor, a tužilaštvo je pokrenulo istragu i pozvalo Monstat da dostavi originale popisnica za slučajeve gdje se sumnja u kršenje zakona.
Prema dostupnim informacijama, do danas niko nije procesuiran zbog ovog slučaja.
Nedugo nakon toga, odnosno dan uoči formalnog završetka popisa, predsjednik Komisije za praćenje uspostavljanja softvera za provjeru prikupljenih podataka Boris Marković podnio je ostavku na tu funkciju.
Kao razloge ostavke Marković je naveo nezadovoljstvo jer to tijelo nije radilo ono što je odlukom Vlade bilo definisano, ali i to što, kako je tvrdio tada za Pobjedu, softver zapravo neće ni provjeravati popisne podatke.
Izrada softvera, koja je dogovorena sporazumom vlasti i opozicije o održavanju popisa, bila je stopirana puna četiri mjeseca dok nije imenovan Markovićev nasljednik. Vlada je 25. aprila prihvatila prijedlog opozicije i partija manjinskih
naroda da na čelu ove komisije bude profesor Fakulteta za informacione tehnologije, doktor Srđa Jovanovski, a član Armin Kardović.
Imenovanjem Jovanovskog stvoreni su uslovi za raspisivanje tendera za nabavku softvera, ali njegova realizacija tapka u mjestu.
Preporučeno
Preliminarni rezultati, koji sadrže osnovne podatke o ukupnom broju popisanih lica, broju stanovnika, domaćinstava i stanova, objavljeni su 25. januara, a konačni su bili najavljeni za drugu polovinu godine.
