Video
Novi izbori u Kotoru bili bi za taj grad u ovom trenutku najgore moguće rješenje, kaže u intervjuu Vikend novinama predsjednik Liberalne partije, poslanik u Skupštini Crne Gore i Kotoranin, Andrija Popović.
“Iako se skrati mandat odbornicima, izbori ne mogu, u najboljem slučaju biti prije septembra. Za to vrijeme zaposleni bi bili bez plata, turistička sezona ugrožena, tako da zaista ne znam kako bi Kotor preživio takvo stanje. Ovo je totalno bezakonje, anarhija, bezvlašće i ako potraje to bi tek bila katastrofa. Zato i kažem da su novi izbori u ovom trenutku najgora moguća solucija i da se mora tražiti neko drugo rješenje ili da nova većina u lokalnom parlamentu izabere predsjednika i pokrene grad, ili da Vlada formira Odbor povjerenika po Zakonu o lokalnoj upravi. Uslovi za takvu mjeru stekli su se 1. aprila, jer do 31. marta nije usvojen budžet za 2019. godinu”, ocijenio je Popović.
On očekuje da će Predlog odluke o izmjenama i dopunama Poslovnika crnogorskog parlamenta biti razmatran već na narednoj sjednici Skupštine, te da očekuje da će biti prihvaćen.
Razlog za podnošenje inicijative nije, kako kaže, u revanšizmu prema onima koji bojkotuju parlament, već da se nešto uradi na regulisanju problema odnosa poslanika prema Skupštini, naglašavajući da su predložene znatno blaže sankcije od onih koje primjenjuju parlamenti evropskih država, kao i parlamenti zemalja u okruženju.
Popović ističe paradoks da su 11 poslanika parlamentarnih partija koje bojkotuju parlament od oktobra 2016. godine, primili pojedinačno za to vrijeme po 50.000 eura na ime neto plata, što je više od većine poslanika koji odgovorno obavljaju poslaničku funkciju.
Prema njegovim riječima Predlog je rađen na osnovu dokumenta koji je napravio Istraživački centar Skupštine Crne Gore koji je analizirao sankcije za poslanike koji bojkotuju parlament u 27 država demokratske razvijene Evrope i zemalja regiona.
Napominje da se Uđu sličnim situacijama u kojima se našla Skupština Crne Gore i za ponašanja pojedinih poslanika, u nekim državama čak i gube mandat i to u jednoj Austriji, Portugaliji, Finskoj, Mađarskoj.
“Premda naša namjera nije revanšizam prema onima koji nemaju osnovnu političku kulturu i odgovornost prema građanima i institucijama, mi smo ipak predložili blaža rješenja. Hrvatska koristi novčane sankcije kao i Srbija koja poslanike kažnjava kumulativno po broju odsustava, čak i do 100 odsto umanjenja plate ali, ponavljam, nije nam namjera kazna sama po sebi već poruka odgovornosti i ravnopravnosti, te je i sankcija blaža”, pojasnio je on.
Ova inicijativa Popovića naišla je na žestok odgovor Demokratske Crne Gore i Građanskog pokreta URA. Predsjednik LP-a kaže da nema namjeru da se pravda demagoškoj logici onih koji imaju po nekoliko članskih kartica u džepu i to listom populističkih partija, sa velikim iskustvom u razbijanju svake partije u kojoj su bili, i sa željom da drugima drže lekcije o dosljednosti i lojalnosti.
Preporučeno
“Obično su takvi i najglasniji u moralisanju. S druge strane, predsjednik LP je i potpredsjednik Liberalne internacionale, najmoćnije svjetske alijanse liberala iz preko 120 država svijeta, ali i funkcioner, ranije Liberalnog saveza, potom Liberalne partije, gotovo četvrt vijeka. No, samo u Crnoj Gori se može desiti da oni koji bi u Evropi bili svrstani u ekstreme, dobijaju pažnju i blate liberale. Meni lično je jasan taj animozitet, njima je nepodnošljiva misao da postoje liberali kao nosioci napredne i suverene Crne Gore koji pamte njihovu političku prošlost. Na koji način će liberali izaći na pojedine izbore je ipak pitanje odluka najviših organa Liberalne partije”, rekao je on imzmeđu ostalog.
