Video
Crnogorski parlament izjasniće se o predloženom zakonu na sjednici koja je zakazana za 1. novembar.
Vlada je utvrdila Predlog zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova na sjednici 2. juna.
Popisom su, kako je tada saopšteno, obuhvaćeni crnogorski državljani koji imaju prebivalište ili boravište u Crnoj Gori bez obzira da li su prisutni u mjestu stanovanja ili privremeno borave u drugom mjestu u Crnoj Gori ili u drugoj državi i stranci koji imaju odobren stalni ili privremeni boravak.
Kako je na početku sjednice saopštila predsjednica Maja Vukićević, rasprava o popisu je 8. tačka na dnevnom redu.
Prve tri tačke dnevnog reda odnose se na predloge zakona o izmjenama Zakona o parničnom, vanparničnom postupku, kao i Zakona o obligacionim odnosima.
Na sjednici Odbora nije prisutan ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač, koji je predlagač ovih izmjena, pa je reagovao poslanik Liberalne partije Andrija Popović.
“Smatram da nije u redu da odlazeći ministar ne bude prisutan, jer je dosta unižavanja i nepoštovanja parlamenta i poslanika”, poručio je Popović.
Vukićević je objasnila da je Kovač na sjednici Sudskog savjeta pa zbog toga ne može prisustvovati, te da je Odbor o tome propisno obavijestio.
Odbor se izjasnio da je predlog zakona o izmjenama Zakona o parničnom postupku u skladu sa Ustavom.
Odbor se, takođe, izjasnio da je predlog zakona o izmjenama Zakona o vanparničnom postupku u skladu sa Ustavom, kao i predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obligacionim odnosima.
“Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o efikasnom korišćenju energije vraćen je dolaskom 43. Vlade na ponovno razmatranje. Crna Gora je dostigla visok stepen uspjeha na ovom polju, ali i dalje postoje nedostaci, koje u originalu, ovaj Zakone nije prepoznao”, saopštio je povodom 5. tačke dnevnog reda predlagač ministar kapitalnih investicija u tehničkom mandatu Ervin Ibrahimović.
Osvrnuvši se na dolazak Ibrahimovića, Andrija Popović je pohvalio što se odlazeći potpredsjednik Vlade, uprkos svim obavezama, pojavio na sjednicu Odbora, za razliku od ministra Kovača.
Predlog zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova podnio je ministar finansija i socijalnog staranja u tehničkom mandatu Aleksandar Damjanović, koji prisustvuje sjednici.
“Vlada se obavezuje da će u saradnji sa Skupštinom organizovati popis, a potrebno je za održavanje ovako kompleksnog procesa da generalno političko – društveno okruženje bude stabilno”, kazao je Damjanović.
Kako kaže, očekuje se da će popis biti održan 2023, a najranije očekivani period za sprovođenje je od maja do septembra te godine.
Kako kaže, minimum šest mjeseci pripreme potrebno je da se naša država spremi za ovu proceduru.
Draginja Vuksanović Stanković (SDP) kazala je da ovako važan zakon ne može biti predložen u tehničkom mandatu.
“Ovaj zakonski tekst je apsolutno neusklađen sa Ustavom i zakonom. Mi smatramo da zaista u određenom trenutku ovaj tekst Zakona mora da se nađe u plenumu. Međutim, SDP će izričito biti protiv ovakvog zakonskog rješenja”, istakla je Vuskanović Stanković.
Jovanka Laličić (DPS) kazala je da ovlašćenje da se procedura popisa povjeri Vladi apsolutno ne postoji, jer je ovo momenat iz zakonodavne oblasti o kojoj primarno odlučuje i kojom upravlja Skupština Crne Gore kao nosilac zakonodavne vlasti.
“Moja glavna zamjerka jeste da zakonom nijeste mogli prenijeti ovlašćenje da Vlada određuje datume sprovođenja popisa. DPS nije protiv sprovođenja popisa, ali ova procedura mora da se vodi na zakonit i nepristrasan način”, iskazala je Laličić.
Dejan Đurović (DF) rekao je da važno ući u proces popisa zbog čišćenja biračkog spiska.
“Srpski nacionalni korpus je većina u Crnoj Gori, pa će se preko 50 odsto građana izjasniti da govori sprskim jezikom, što je osnova za izmjenu Ustava. Ovo će biti prvi fer popis nakon onog održanog 1941”, rekao je Đurović.
Dragan Vukić (SNP) istakao je da je ponosan što SNP učestvuje u procesu koji će donijeti jasniju sliku o demografiji Crne Gore, a što je bio i jedan od uslova ove stranke prilikom formiranja 43. Vlade.
Andrija Popović (LP) smatra da je ovaj popis “druga runda rušenja suverenističke i građanske Crne Gore”.
Prva runda je bilo potpisivanje “Temeljnog ugovora” sa Crkvom Srbije, kaže Popović.
“Ovaj popis će biti nacionalni inženjering za Crnu Goru. To će biti asmilacija Crnogoraca i Crnogorki u rođenoj državi. Poslije ovoga očekujmo treću rundu, a to je Otvoreni Balkan iz koje bi Crna Gora, Srbija i Republika Srpska izašli kao jedna državna zajednica”, kategoričan je Popović.
On je saglasan sa Vuksanović Stanković, kazavši da Vlada u tehničkom mandatu ne može predlagati ovaj Zakon.
Andrija Popović (LP) smatra da je ovaj popis “druga runda rušenja suverenističke i građanske Crne Gore”.
Prva runda je bilo potpisivanje “Temeljnog ugovora” sa Crkvom Srbije, kaže Popović.
“Ovaj popis će biti nacionalni inženjering za Crnu Goru. To će biti asmilacija Crnogoraca i Crnogorki u rođenoj državi. Poslije ovoga očekujmo treću rundu, a to je Otvoreni Balkan iz koje bi Crna Gora, Srbija i Republika Srpska izašli kao jedna državna zajednica”, kategoričan je Popović.
On je saglasan sa Vuksanović Stanković, kazavši da Vlada u tehničkom mandatu ne može predlagati ovaj Zakon.
Vladimir Martinović (Demokrate) rekao je da ne želi da politizuje temu popisa, te da ovo pitanje ne treba pretvarati u sukob.
“Treba da imamo popis koji će biti slobodan, bez pritisaka, jer je ovo država svih građana koji u njoj žive, bez obzira na to da li se izjašnjavamo kao Srbi, Crnogorci, Albanci, itd. Ja kao pravoslavac, koji poštuje sve druge vjere i nacije, smatram da neko namjerno radi da se stvaraju vještačke podjele unutar pravoslavnog bića”, poručuje Martinović.
Popović odgovara Martinoviću, konstatujući da će pritisaka sigurno biti, i to mnogo većih nego onih 2011.
“Ovdje je veliki problem pitanje opstanka države. Ako broj Crnogoraca i Crnogorki padne na nizak procenat, na čemu se aktivno radi, što će onda ova država?”, pita on.
Suzana Pribilović (DPS) ukazala je da datum o održavanju popisa ne postoji, i da je to najveći problem u cjelokupnoj proceduri.
“Ukoliko iznosimo kritiku na tekst zakona, nemojte da pomislite da je DPS protiv popisa. To je naša zakonska obaveza, ali dajte da onda imamo zakonsko rješenje koje sadrži ono što Ustav i pravni poredak propisuju”, poručuje Pribilović.
Ministar Damjanović je kazao da su upravo zaključci pružena ruka Vlade parlamentu da se zajednički definiše datum i “došli smo na predlog Konjevića da bi kolege iz SDP-a podržali predlog”.
”Zakon je predložen u junu kada je Vlada bila u punom kapacitetu. Predlog Zakona je upravo ovdje jer je na sjednici Skupštine i nisam ja taj koji je ovo inicirao nego parlament. Ovaj predlog je dobio pozitivno mišljenje evropske komisije uz zathejv a dako bude amandmana da im ga opet dostavimo. Upravo datum nije određen da bi se sve političke konotacije izbjegle”, kazao je Damjanović.Damjanović je istakao da je tačno da Srbija i Hrvatska imaju datum ali je praksa u EU drugačija.
Preporučeno
”Francuska ima jedan na svakih 60 godina, Slovenija nema uopšte. Popis u većini država EU nije pitanje uopšte”, dodao je on. Pribilović je kazala da će glasati protiv ovog zakona jer nije usaglašen sa našim pravnim sistemom.
