Video
Jedanaest poslanika iz Demokratske Crne Gore, URE i Socijalističke narodne partije ni u prvih sedam mjeseci ove godine nijesu djelovali u okviru institucija. Ipak, iako bojkotuju rad Skupštine, od 2016. redovno primaju plate, od kojih je najmanja neto 1.391 euro. Ukupno, rad opozicionih partija kao političkih subjekata sa bruto zaradama navodnih narodnih predstavnika koji neredovno ili uopšte ne dolaze na radno mjesto, građane od izbora 2016. košta oko šest miliona eura.
Preporučeno
Kako za Novu M kaže predsjednik Administrativnog odbora Luiđ Škrelja, ti poslanici moraće na sljedećim izborima da objasne građanima koji su ih izabrali šta su uradili za ovo vrijeme.
“Šest miliona je pošlo i oni treba sada na izborima 2020. da objasne svojim glasačima što su se opredijelili za takva rješenja”, naglasio je Škrelja.
Ističe da to nije pravedno, kako prema građanima, tako i prema kolegama poslanicima, koji svoje vrijeme provode u Parlamentu.
“Obaveza je svakoga ko prima lični dohodak da to opravdava, ako ničim drugim, pojavljivanjem na svom radnom mjestu”, objašnjava Škrelja za Novu M.
Podsjetimo, Skupština je usvojila izmjene Skupštinskog Poslovnika kojim je predviđeno da će se poslanik koji neopravdano ne učestvuje u aktivnostima parlamenta, na redovnom zasijedanju, duže od 30 dana kazniti novčano 50 odsto od njegove plate.
„Mi smo to usvojili na zadnjoj sjednici parlamenta, izmjene i dopune poslovnika i sigurno ćemo postupati po onome što je parlament odlučio“, dodaje Škrelja za Novu M.
Podsjećamo na brojne pozive sa domaćih i međunarodnih adresa da se dijalog vrati pod krov institucija, pojedini opozicionari su se konstantno oglušivali. Da je neophodno dijalog vratiti pod krov institucija konstatovano je i u posljednjem Izvještaju o napretku. A i šef delegacije EU u Crnoj Gori Aivo Orav, kako prenose mediji, naglasio je da ne razumije poteze Bečića i Abazovića.
„Želim da pozdravim činjenicu da se dio opozicije vratio u Parlament i pozvao bih ostatak opozicije da se vrati jer politička debata na prvom mjestu bi trebalo da se vodi u Parlamentu“, poručio je Johanes Han.
“Inkluzivni politički dijalog je od presudnog značaja za demokratiju u zemlji koja je na putu ka EU. Sve strane moraju odraditi svoj posao. To se odnosi na Vladu i opoziciju na prisutne i oni koji to nijesu“, istakla je Federika Mogerini.
