– Vrlo nam jasno partneri kažu da bi ovakvim usvajanjem zakona prešli crvenu liniju, to znači da u dosadašnjim izvještajima koji su bili takvog karaktera da je uvijek ključna riječ bila „zastoj“, ovoga puta bi ta riječ bila „nazadovanje“. To „nazadovanje“ ne bi omogućilo da u brzom vremenskom periodu odradimo sve aktivnosti koje smo zamislili i način podrške bi bio drugačiji – pravda se Krivokapić.

REAKCIJE

Prema nezvaničnim informacijama, saopštenje je uslijedilo nakon sastanka Krivokapića i njegovog tima sa predstavnicima Demokrata i Ure, čiji su poslanici, zajedno sa DF-om i Pokretom za promjene, procesuirali prijedloge dva zakona.

Nakon packi iz Brisela i Vašingtona, čelnici Ure nijesu bili spremni da daju „zeleno svjetlo“ svojim poslanicima da podrže izmjene zakona, a juče su „slomljene“ i Demokrate.

Nova vlast u parlamentu ima većinu od svega jednog glasa, tako da je dovoljno da samo jedan poslanik ne podrži ova akta ili bude uzdržan da ona ne prođu.

Brisel je burno reagovao nakon najava nove vlasti da će u hitnoj proceduri usvojiti izmijenjene tužilačke zakone. Izmjene Zakona o državnom tužilaštvu i Zakona o specijalnom državnom tužilaštvu, prema prvobitnom planu, u parlamentu je trebalo da inicira Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava, ali je odlučeno da ih, ipak, procesuiraju klubovi skupštinske većine, kako bi se Vlada zaštitila od packi sa međunarodnih adresa.

No, Brisel i Vašington decidirano su poručili novoj vlasti da neće dobiti podršku za nazadovanje u reformama pravosuđa i žestoko se usprotivili izmjeni dva zakona koje je prethodna vlast radila u saradnji sa međunarodnim ekspertima i Venecijanskom komisijom.

DF, međutim, ne mari za mišljenje briselske i vašingtonske administracije, jer je njihov osnovni cilj obračun sa aktuelnim nosiocima tužilačkih funkcija, prije svih sa glavnim specijalnim tužiocem Milivojem Katnićem i njegovim timom, ali i v.d. vrhovnog državnog tužioca Ivicom Stankovićem, prvenstveno zbog procesa za pokušaj terorizma u kojem su prvostepeno osuđeni i lideri ove političke koalicije Andrija Mandić i Milan Knežević. Tužilaštvo je iniciralo još nekoliko postupaka protiv lidera čelnika ove koalicije, a DF tvrdi da se radi o političkim procesima.

Odmah pošto se juče građanima vanredno obratio Krivokapić, na Tviteru se oglasio jedan od lidera DF-a Milan Knežević s porukom da će se u četvrtak vidjeti „ko je vjera, a ko nevjera“.

– DF je birao narod, a ne treći sekretari u ambasadama. Ne pristajemo na ucjene Katnića i drugih iz OKG. U četvrtak će se vidjeti ko je vjera, a ko nevjera – napisao je Knežević.

Reagovao je i lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević koji je ocijenio da je Krivokapiću preči Brisel od naroda i da premijer vanrednim obraćanjem pravi alibi i brani predsjednika države Mila Đukanovića i glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića.

– Ako rasformiramo SDT, kazniće nas EU. Važno je da šverc droge i cigareta ide nesmetano. To je znak da EU integracije idu po planu mafije – napisao je Medojević u kratkom saopštenju.

Demokrate i Ura juče su ćutale na poruke premijera koji je u vanrednom obraćanju građanima poručio da je „opredjeljenje Vlade vladavina prava i poštovanje svih međunarodnih sporazuma“. Ćutali su i na poruke iz Brisela i Vašingtona.

OBRAĆANJE

Premijer Krivokapić juče je objasnio da „ako Crna Gora treba da bude sljedeća članica EU, moramo poštovati sporazume koje smo potpisali“.

– Da li su ovi zakoni potrebni?! Da li su ove promjene neophodne?! Odgovor svih u Vladi je vrlo jasan: da! Razlozi za takav odgovor leže u činjenici da svi građani Crne Gore, odnosno većina građana Crne Gore misli da je Tužilaštvo neefikasno i da bi trebalo da radi kvalitetnije – istakao je Krivokapić.

Pokušavajući da građane uvjeri da i Vlada smatra da su smjene u tužilačkoj organizaciji potrebne, pobrojao je Krivokapić nekoliko predmeta koji su ili bili ili su sada u žiži, uz konstataciju „da su mnogobrojne afere koje se tiču Tužilaštva takvog karaktera da bi svaki građanin donio odluku“.

– Da li je bilo političke korupcije u aferi „snimak“? Da li je bilo političke korupcije u okviru afere jedno radno mjesto – četiri glasa? Da li je afera „Abu Dabi fonda“ toliko teška da se ne može sagledati i racionalno procesuirati? Da li je afera koju je pokrenuo ANB, a tiče se nestanka odgovarajuće dokumentacije, toliko teška za dokaz, ako znate da dokumentacije nema? Onda znate da je to neko uradio, pa je zadatak Tužilaštva da vrlo brzo to procesuira. Mi ovih dana imamo „curenje informacija“ koje je direktno vezano ili za Tužilaštvo, ili za Specijalno policijsko odjeljenje. Ako je to tako, onda je naš odgovor: da – poručio je premijer.

Već u sljedećoj rečenici, međutim, najavio je da sve ipak neće ići kako je bilo planirano.

– Ali! Uvijek postoji to „ali“ na koje moramo da se osvrnemo! Naša obaveza prilikom donošenja sistemskih zakona koji se tiču vladavine prava, na osnovu privremenih mjerila 3, je da budu konsultovani naši partneri. A to znači da treba imati širu raspravu, uključiti eksperte EK i uvažavati mišljenje Venecijanske komisije. To je naša obaveza – objasnio je on.

Podsjetio je da je „ovog puta predlagač zakona Skupština“, da su Vladi dostavljeni 5. februara i da je ona dala mišljenje na ta akta.

– Ovo znači da nijesmo imali dovoljno vremena niti mogućnosti da sve naše partnere na pravi način informišemo o potrebama i načinu donošenja ovih zakona. Niko ne spori kakav je karakter ovih zakona. Svi spore samo proceduru i način donošenja ovih zakona. Takođe, mi smo svjesni da postoji ustavna obaveza (mogućnost) da jedan poslanik može predložiti zakon. Ali zakoni ovoga karaktera moraju da uvažavaju mišljenja drugih, pa tek onda da budu usvojeni. Sve drugo je pogrešan put! Mi ne želimo da idemo pogrešnim putem – naglasio je Krivokapić.

Poručio je parlamentarcima da je zbog svega toga obaveza Vlade da ukaže da „Skupština mora da vodi računa da prilikom donošenja ovih zakona uključi sve zainteresovane strane“.

– To ovoga puta nije bilo. Mi se zalažemo za evropske vrijednosti i standarde i ako to tako prihvatimo, onda ćemo biti vrlo brzo na pragu Evropske unije! A ako se toga odreknemo, a vrlo nam jasno partneri kažu da bi ovakvim usvajanjem zakona prešli crvenu liniju, to znači da u dosadašnjim izvještajima koji su bili takvog karaktera da je uvijek ključna riječ bila „zastoj“, ovoga puta bi ta riječ bila „nazadovanje“. To „nazadovanje“ ne bi omogućilo da u brzom vremenskom periodu odradimo sve aktivnosti koje smo zamislili i način podrške bi bio drugačiji. Naravno, svi želimo da što prije Tužilaštvo radi punim kapacitetima, ali najbolje je na kraju da vam kažem ono što poručuje naša narodna poslovica: „Preko preče, naokolo bliže“ – jasno je Krivokapić stavio do znanja da dva dokumenta nemaju podršku Vlade.

Prema nezvaničnim saznanjima Pobjede, dva zakona o organizaciji i radu tužilaštva u parlamentu će se ponovo naći, najvjerovatnije, polovinom aprila, do kada bi, kako se nadaju u Vladi, mogli da obezbijede saglasnost Brisela i Vašingtona o izmjenama i dopunama ta dva akta.

Milivoje Katnić prošle sedmice ponudio je ostavku, ali pod uslovom da se nova parlamentarna većina obaveže da do isteka mandata neće mijenjati „tužilačke zakone“. Ta ponuda nije prihvaćena